Menu

Abdullah b. Mubarek

Tema Velikani ummetaČitanje 15 minuta

Rekao je Ebu Usame: “Ibn Mubarek je kod učenjaka hadisa kao vođa pravovjernih kod ljudi.” Evzai je upitao nekog čovjeka: “Da li si vidio Abdullaha b. Mubareka?, a on mu je odgovorio: “Nisam.” “Da si ga vidio, bio bi presretan”, reče Evzai. Rekao je Ismail b. Ijjaš: “Na Zemlji nema sličnog Ibn Mubareku. Uzvišeni Allah nije stvorio neku lijepu osobinu a da je nije podario Ibn Mubareku.” Rekao je Sufjan: “Volio bih da budem kao Ibn Mubarek godinu dana, ali ne mogu da budem kao on ni tri dana.” U časnom Haremu sjedili su Sufjan i Fudajl, kada dođe Ibn Mubarek. Sufjan reče: “Ovo je najučenija osoba na Istoku”, a Fudajl reče: “On je najučeniji na Istoku i na Zapadu i onome što je između toga.” Rekao je Sufjan b. Ujejna: “Iz Horosana nije izašao sličan Ibn Mubareku.” Slično se prenosi i od Sellama b. Ebu Mutia. Rekao je Alija b. Ishak b. Ibrahim: “Razmišljao sam o stanju ashaba i o stanju Abdullaha b. Mubareka, pa nisam našao nikakvu razliku osim što su se oni družili sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, i što su sa njim išli u bitke.” Imam Ahmed rekao je o Ibn Mubareku: “Ne znam nikoga u njegovom vremenu da je više stjecao znanje od njega.” Rekao je Nuajm: “Nisam vidio nijednu osobu da je pametnija i da više čini ibadet od Ibn Mubareka.”


Ovaj vrli tabiin bio je imam, šejhul-islam i predvodnik bogobojaznih u svom vremenu. Njegovo puno ime je Ebu Abdurrahman Abdullah b. Mubarek el-Hanzali el-Mervezi. Rođen je 118. h. g., a putem traženja i stjecanja znanja zaputio se kada je imao dvadeset godina. Cijeli svoj život posvetio je traženju i stjecanju znanja, zatim borbi na Allahovom putu, a bavio se i trgovinom, od čijih je prihoda i zarađenog imetka pomagao muslimane.

Ibn Mubarek – alim

● Ibn Mubarekov prijatelj Sahr kazuje da su jednog dana on i Ibn Mubarek, dok su još bili djeca, prošli pored čovjeka koji je držao govor. Kada je ovaj čovjek završio sa govorom, Ibn Mubarek je rekao: ‘Zapamtio sam cijeli njegov govor’, pa je počeo da priča ono što je čuo.”

● Jednom prilikom Abdullah b. Mubarek došao je kod Hammada b. Zejda u kružok – naučni skup. Kada je sjeo, prisutni rekoše Hammadu b. Zejdu: “Zamoli Ebu Abdurrahmana, tj. Ibn Mubareka, da nam kaže nekoliko hadisa.” Hammad b. Zejd upita ga da im citira nekoliko hadisa, a on reče: “O Ebu Ismaile (Hammad b. Zejd), kako da citiram hadise u tvom prisustvu!?” Ali, nakon što ga je Hammad zakleo da citira hadise, Abdullah b. Mubarek počeo je da navodi sve hadise koje je čuo od Hammada b. Zejda, iz poštovanja prema učitelju.

● Rekao je Jahja: “Vidio sam samo šestericu da govore u ime Allaha, a jedan od njih je Abdullah b. Mubarek.”

● Ibn Medini je rekao: “Znanje su sabrali dvojica: Ibn Mubarek i Jahja b. Mein.”

● Jahja b. Mein, čuvši jednog čovjeka kako govori da Ibn Mubarek nije imao veliko znanje, rekao je: “Abdullah je bio pronicljiv, povjerljiv, učen, prenosio je ispravne hadise, a broj knjiga iz kojih je govorio prešao je dvadeset hiljada.”

● Također, Jahja b. Mein rekao je za njega: “Bio je emirul-mu’minin u hadisu.”

● Otac Abdullaha b. Mubareka rekao mu je: “Ako ti nađem knjige, sve ću ih zapaliti”, na što mu on odgovori: “Time ništa nećeš postići. Sve je to u mojim prsima.”

● Rekao je Abdullah b. Mubarek: “Stjecao sam znanje kod četiri hiljade učenjaka, a prenosio sam od njih hiljadu.”

● Rekao je Abdullah b. Idris: “Svaki hadis koji ne zna Ibn Mubarek, mi se od njega utječemo.”

● Alija b. Hasen b. Šekik prenosi: “Jedne hladne noći izašao sam sa Ibn Mubarekom iz mesdžida, te mi je spomenuo hadis, ili sam mu ja spomenuo hadis, pa smo tako ostali i ponavljali hadise sve dok nije došao mujezin da uči ezan za sabah-namaz.”

Učio je kod sljedećih učenjaka: Humejda et-Ta‘vila, Hišama b. Urve, El-A‘meša, Ebu Burde, Jahje b. Seida el-Ensarija, Musaa b. Ukbe, Kehmesa, Evzaija, Ebu Hanife, Ibn Džurejdža, Ma‘mera, Es-Sevrija, Šu‘be, Ibn Ebu Zibaa, Hammada b. Zejda, Hammada b. Seleme, Malika, Lejsa, Ismaila b. Ijjaša, Ibn Ujejne i drugih. Od njega su prenosili: Ma‘mer, Es-Sevri, Bekijje, Ibn Vehb, Ibn Mehdi, El-Kattan, Ibn Mein, Ebu Bekr b. Ebu Šejbe, Ebu Usama, Ahmed b. Menia, Alija b. Hudžr i mnogi drugi.

Pobožnjak

Kada bi sa prijateljima putovao iz Egipta u Mekku, tokom cijelog puta davao bi im hranu i piće, a on bi postio svaki dan. Jednom prilikom kada je Ibn Mubarek došao u časni Harem, uzeo je zemzem-vodu da se napije i rekao je: “Allahu moj, pričao nam je Ibn Ebu Meval da je čuo Muhammeda b. Menkedera kako kazuje da je čuo od Džabira da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘Voda zemzem je za ono zbog čega se pije’, a ja je pijem zbog žeđi na Sudnjem danu.” (Imam Zehebi ovu je predaju ocijenio ništavnom.) Ebu Vehb spominje da je Ibn Mubarek prošao pored čovjeka koji je bio slijep, te mu ovaj reče: “Zamoli Allaha da mi vrati vid!” Ibn Mubarek je uputio dovu Allahu i čovjeku su odmah vratio vid. Navodi se da bi cijelu noć klanjao učeći suru Et-Tekasur, ne mogavši da je završi. Kada je Ibn Mubarek upitan: “Šta je najbolje što je dato čovjeku?”, rekao je: “Pamet.” “A šta ako nema to?”, upitali su. “Onda lijep moral”, odgovorio je. “A šta ako nema ni to?”, ponovo su ga upitali. “Onda brat kojeg može za savjet pitati”, rekao je. “A šta ako nema ni to?”, opet su pitali. “Onda duga šutnja”, odgovorio je. “A šta ako nema ni to?”, upitali su. “Onda brza smrt”, rekao je.

Darežljivost Abdullaha b. Mubareka

Kada bi krenuo na hadž, sa njim bi krenuli i neki stanovnici Merva. Tom prilikom od njih bi tražio da mu dadnu sav novac i opskrbu koju su ponijeli, te bi to uzeo, stavio u kutiju i zatvorio katancem. Prvo bi se zaputili prema Bagdadu gdje bi im kupovao hranu i vodu, a zatim bi se uputili ka Medini gdje bi malo odsjeli. Jeli bi najbolju i najslađu hranu. Potom bi ih u Medini upitao: “A zašto ne biste kupili neki poklon koji biste ponijeli svojim porodicama?” Oni bi se složili sa njegovim prijedlogom, a on bi im kupio sve što su tražili. Kada bi došli u Mekku i obavili sve hadžske obrede, upitao bi ih isto, te bi im kupio sve što su tražili. Nakon toga, vratili bi se u Merv, a on bi cijelim putem kupovao hranu i piće i dijelio to saputnicima. Kada bi se nakon dugog puta odmorili, Ibn Mubarek bi ih sve pozvao u svoju kuću na jelo. Nakon što bi se razveselili i jeli, iznio bi kutiju u kojoj je bio njihov novac i vratio bi svakoj osobi onoliko koliko mu je dala prije odlaska na put. Prenosi se da bi godišnje trošio na siromahe sto hiljada dirhema. Jednog dana došao mu je neki čovjek žaleći se da ima dug od sedam stotina dirhema i da ga mora vratiti. Abdullah b. Mubarek prihvatio je da mu vrati dug, te mu je dao sedam hiljada dirhema. Spominje se da je jedan mladić dolazio kod Abdullaha b. Mubareka da ga služi i pri tome bi učio hadis. Potom je Ibn Mubarek otputovao iz grada i kada se vratio, nije našao tog mladića. Pitao je za njega i obavijestili su ga da je uhapšen i da je u zatvoru zbog duga koji je imao. Ibn Mubarek je upitao koliki je iznos njegovog duga i rekli su mu da je dužan deset hiljada dirhema. Navečer je Abdullah b. Mubarek otišao kod čovjeka kojem je ovaj mladić bio dužan i vratio mu čitav dug, uz njegovo obećanje da mladića sutra pusti iz zatvora, te da nikome ne kaže ko je vratio dug. Kada je nakon toga Abdullah b. Mubarek sreo mladića, upitao ga je ko mu je vratio dug. Ovaj reče da samo zna da je došao neki čovjek koji je za njega vratio dug. Kada je Abdullah b. Mubarek preselio, čovjek kome je vratio dug obavijestio je ostale kako je dug mladića vratio Ibn Mubarek. Upitan je Abdullah b. Mubarek zašto mnogo imetka izdvaja na one koji traže znanje, pa je rekao: “Tražili su hadis zbog potrebe ljudi za znanjem, pa ako njih ne budemo potpomagali, nestat će znanja, a ako ih budemo pomagali, proširit će znanje ummetu Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem.” Prenosi Mensur b. Dinar da bi Abdullah b. Mubarek, tokom boravka u Bagdadu, svaki dan udjeljivao jedan dinar sadake. Ibn Mubarek je Ebu Bekr b. Ajjašu poslao četiri hiljade dirhema da izmiri potrebe svoga naroda.

Hrabrost Ibn Mubareka

Abde b. Sulejman el-Mervezi kazuje da je sa Abdullahom b. Mubarekom bio u pohodu na Rimljane. “Kada smo se približili neprijatelju i stali ispred njih, izašao je jedan rimski borac i pozvao na dvoboj. Izašao je jedan od nas i ubio tog neprijatelja. Potom je izašao drugi neprijatelj koji je isto ubijen. Zatim je došao sljedeći i on je bio ubijen. Kada je došao četvrti, borio se sa njim dok ga nije ubio. Potom su se ljudi primakli mjestu dvoboja, te se stvorila gužva, a ja sam ugledao Ibn Mubareka kako rukavom prekriva lice da ga ne poznamo. Prišao sam mu i otkrio rukav sa njegova lica i uvjerio sam se da je to on.”

Riznica Abdullaha b. Mubareka

Ibn Mubarek je iza sebe ostavio jednu riznicu mudrih i korisnih izreka, od kojih ovom prilikom navodimo neke.

● “Ako kod čovjeka prevladavaju dobra djela u odnosu na loša, onda se njegova loša djela neće spominjati. A ako kod čovjeka prevladavaju loša djela u odnosu na dobra, tada se dobra djela neće spominjati.”

● “Čudim se osobi koja ne stječe znanje, kako ga duša može podsticati da radi plemenita djela.”

● Kada su Ibn Mubareka upitali: “Zašto kada obaviš namaz ne ostaneš sjediti sa nama?”, on je rekao: “Sjedim sa ashabima i tabiinima, gledam u njihove knjige i predaje. Šta ću ja sa vama? Vi samo ogovarate ljude.”

● “Ko bude škrt sa znanjem, bit će iskušan sa jednom od tri stvari: sa smrću koja će uzeti njegovo znanje, ili sa zaboravom, ili sa pokornošću vladaru.”

● “Bolje ti je da sjediš sa siromahom nego sa novotarom.”

● “Možda će malo djelo zbog nijjeta postati veliko, a možda će veliko djelo zbog nijjeta postati malo.”

● Kada je upitan gdje se nalazi Gospodar, Ibn Mubarek je rekao: “Na nebesima iznad Arša. Nećemo reći da je On sa nama, kao što kažu džehmijje.”

● “Ne vidim kod klanjača ništa gore od samodopadljivosti.”

● “Ko bude potcjenjivao ulemu, propao mu je ahiret. Ko bude potcjenjivao vladare, propao mu je dunjaluk, a ko bude potcjenjivao prijatelje, propala mu je čast.”

● “Da nije zapisivanja znanja, šta bismo onda zapamtili!”

Drugi o Ibn Mubareku

● Rekao je Abbas b. Musab: “Objedinio je hadis, fikh, arapski jezik, hrabrost, trgovinu i ljubav.”

● Rekao je Ebu Usame: “Ibn Mubarek je kod učenjaka hadisa kao vođa pravovjernih kod ljudi.”

● Evzai je upitao nekog čovjeka: “Da li si vidio Abdullaha b. Mubareka?, a on mu je odgovorio: “Nisam.” “Da si ga vidio, bio bi presretan”, reče Evzai.

● Rekao je Ismail b. Ijjaš: “Na Zemlji nema sličnog Ibn Mubareku. Uzvišeni Allah nije stvorio neku lijepu osobinu a da je nije podario Ibn Mubareku.”

● Rekao je Abdurrahman b. Mehdi: “Četverica su imami: Sufjan, Malik, Hammad b. Zejd i Ibn Mubarek.”

● Također, Abdurrahman b. Mehdi rekao je: “Ne znam osobu učeniju u hadisu od Sufjana, osobu boljeg razmišljanja od Malika, osobu skromnijeg života od Šube i boljeg savjetodavca ummetu od Ibn Mubareka.”

● Rekao je Sufjan: “Volio bih da budem kao Ibn Mubarek godinu dana, ali ne mogu da budem kao on ni tri dana.”

● U časnom Haremu sjedili su Sufjan i Fudajl, kada dođe Ibn Mubarek. Sufjan reče: “Ovo je najučenija osoba na Istoku”, a Fudajl reče: “On je najučeniji na Istoku i na Zapadu i onome što je između toga.”

● Rekao je Sufjan b. Ujejna: “Iz Horosana nije izašao sličan Ibn Mubareku.” Slično se prenosi i od Sellama b. Ebu Mutia.

● Rekao je Alija b. Ishak b. Ibrahim: “Razmišljao sam o stanju ashaba i o stanju Abdullaha b. Mubareka, pa nisam našao nikakvu razliku osim što su se oni družili sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, i što su sa njim išli u bitke.”

● Imam Ahmed rekao je o Ibn Mubareku: “Ne znam nikoga u njegovom vremenu da je više stjecao znanje od njega.”

● Rekao je Nuajm: “Nisam vidio nijednu osobu da je pametnija i da više čini ibadet od Ibn Mubareka.”

Smrt Abdullaha b. Mubareka

Kada su vođu pravovjernih Haruna obavijestili o smrti Ibn Mubareka, on je rekao: “Preselio je predvodnik učenjaka.” Fudajl b. Ijad prenosi da je u snu vidio Ibn Mubareka i da ga je upitao: “Šta ti se desilo kada si sreo svog Gospodara?”, a on je rekao: “Oprostio mi je.” Prenosi Nevfel da je usnio Abdullaha b. Mubareka kako mu govori: “Oprostio mi je moj Gospodar zbog traženja hadisa. Drži se Kur’ana! Drži se Kur’ana!” Abdullah b. Mubarek preselio je u ramazanu 181. h. g.