informativniislamskičasopis
0

Blagodati Hadždža

'Kada izađeš iz svoje kuće ciljajući Meku -sveti hram-, neće tvoja deva spustiti ili dignuti stopalo, a da ti Allah neće upisati dobro djelo i izbrisati loše. Tvoja dva rekata poslije tavafa su kao oslobađanje roba od sinova Ismailovih, a tvoj s'aj između Safe i Merve je kao oslobađanje sedamdeset robova, a tvoje stojanje na Arafatu; pa zaista se Allah spušta na dunjalučko nebo i ponosi se sa vama pred melecima govoreći: 'Moji robovi su Mi došli rasčupani iz mjesta dalekih nadajući se Mojoj milosti. Kada bi njihovi grijesi bili kao broj pijeska, ili kao broj kapljica kiše, ili kao morska pjena zaista bih im oprostio. Idite robovi moji, vama je oprošteno i onima za koje se zauzmete…

','

U svetom hidžretskom mjesecu Zul-Hidždžetu svaki punoljetan i pametan musliman, koji posjeduje materijalnu i tjelesnu mogućnost, obavezan je da izvrši šerijatsku naredbu; hadždž: 'Hodočastiti Hram dužan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogućnosti.' (Prijevod značenja 'Ali Imran, 97.) Hadždž je jedan od pet islamskih ruknova i temelja na kojima se gradi vjera islam. Rekao je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem: 'Islam se gradi na pet stvari: svjedočenju da nema drugog istinskog boga mimo Allaha i da je Muhammed Njegov poslanik, obavljanju namaza, udjeljivanju zekata, postu ramazana i obavljanju hadždža.' (Muttefekun 'alejhi) Uzvišeni Allah je naredio Ibrahimu, 'alejhisselem, da obznani ovu uzvišenu i časnu obavezu među ljudima, a potom je opisao njihovo stanje u toku obavljanja hadždža: '…i oglasi ljudima hadždž!' - 'dolaziće ti pješke i na kamilama iznurenim; dolaziće iz mjesta dalekih.' (Prijevod značenja El-Hadždž, 27.)


Brisanje grijeha

Svi smo mi griješnici. Griješili smo prema našem Gospodaru, Njegovom poslaniku, sallallahu 'alejhi ve sellem, našoj braći muslimanima i samim nama. I svaki iskren musliman želi da mu se oproste njegovi grijesi. Dragi moj brate i cijenjena sestro u vjeri, koji ste odlučili da obavite hadždž; znajte da je u njemu prilika za brisanje naših mnogih grijeha. Rekao je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem: 'Ko obavi hadždž, i ne 'približi' se ženi, i ne govori nepristojne i ružne riječi, i ne bude kršio (Allahove) propise, vratit će se (od grijeha) kao na dan kada ga je majka rodila.' (Mutefekun 'alejhi) Plemeni ashab Amr b. As dolazi Poslaniku, sallallahu 'alejhi ve sellem, kako bi mu dao prisegu. Pruža mu svoju ruku potom je povlači prema sebi. Poslanik ga pita: 'šta je sa tobom o Amre!', on mu odgovori: 'Hoću da uslovim.', Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ga zapita: 'šta hoćeš da usloviš?', Amr mu reče: 'Hoću da mi bude oprošteno.' Na to mu Poslanik odgovori: 'Zar ne znaš o Amre da islam briše ono što je bilo prija njega i da hidžra briše ono što je bilo prije nje i da hadždž briše ono što je bilo prije njega.' (Muslim, 121-192.)


Ulazak u Džennet

Svakako da je najveća želja svakog muslimana da uđe u Džennet i da bude sačuvan od Džehennemske vatre. Želja mu je da bude pozvan da uđe u prostranstva Dženneta i da mu se kaže: 'Uđite u njih sigurni, straha oslobođeni!' (Prijevod značenja El-Hidžr, 45-46.) Obavljanje hadždža, sa Allahovim dopustom, jedan je od povoda za ulazak u Džennet. Rekao je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem: 'Umra do umre je iskup za ono što je između njih dvije, a za primljen hadždž (hadždž mebrur) nema nagrade osim Dženneta.' (Muttefekun 'alejhi)


Najbolje djelo

Često se zapitamo o najboljem djelu u islamu s ciljem da ga činimo i na taj način zadobijemo zadovoljstvo našeg Gospodara. Obavljeni hadždž je od naboljih djela u vjeri islamu. Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je bio upitan: 'Koje je najbolje djelo?' Pa je odgovorio: 'Vjerovanje u Allaha i Njegova poslanika.' Ponovno ga upitaše: 'A šta je najbolje poslije toga?' Odgovorio je: 'Borba na Allahovom putu.' 'A šta je najbolje poslije toga?' Odgovorio je: 'Primljeni hadždž (hadždž mebrur).' (Muttefekun 'alejhi)


Džihad za žene

Džihad za ljude u šerijatskoj formi je poznat. A koji je džihad za žene muslimanke? Možda je ista radoznalost, koja se nalazi u nama, ponukala našu majku Aišu i majku svih pravovjernih, neka je Allah zadovoljan sa njom, pa je upitala Allahovog poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: 'O Allahov poslaniče, vidimo da je džihad najbolje djelo, pa zašto da se ne borimo? On joj odgovori: 'Najbolji džihad za vas je primljeni hadždž (hadždž mebrur).' (Buhari, 1520.) Poslije Poslanikovog odgovora konstatuje Aiša, neka je Allah zadovoljan sa njom, da neće ostavljati hadždž nakon što je ovo čula od Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem. (Buhari, 1861.)


Otklanja siromaštvo

Ponekad se pobojimo siromaštva, iako znamo da je Allah Taj Koji opskrbljuje i znamo da je opskrba određena kao naš životni dob, te da neće niko umrijeti dok u potpunosti ne uzme svoju opskrbu. I možda ovaj strah dolazi najviše do izražaja prilikom donošenja odluke za obavljanje hadždža i u toku samog njegovog obavljanja, jer trošimo veliku svotu novaca, a ne vidimo 'opipljive' i bliske rezultate. S tim da nema povoda za pomenuti strah uopšte, jer Allah neće iznevjeriti svoje iskrene robove, a naročito u vrijeme obavljanja hadždža jer je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: 'Obavljajte hadždž i umru, jedno iza drugoga, jer zaista oni otklanjaju siromaštvo i brišu grijehe kao što mijeh uklanja prljavštinu od zlata i srebra.' (Nesai,Tirmizi, hadis sahih Sahihu Džami`a 2899, Albani.) Komentator Tirmizije je rekao: 'Moguće je da otkljanja 'spoljno' siromaštvo sa bogatsvom i 'unutrašnje' sa bogastvom duše.' (Tuhfetul Ahvezi)


Gosti Milostivog

Kada bi nas u goste pozvala neka važna ličnost, zasigurno bismo osjetili zadovoljstvo, bezbjednost i bila bi nam to velika čast. Strahu i nepovjerenju ne bi bilo mjesta u našem 'gostovanju'. Da li znamo čije su gosti hadžije i čija su oni 'delegacija'? Rekao je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem: 'Hadžije i oni koji su došli na umru su Allahova 'delegacija' i 'izaslanstvo', pozvao ih je pa su Mu se odazvali, zamolili su Ga pa im je udovoljio.' (Bezzar, hadisu hasen Sahihu Džami`a 3173, Albani.)


Velika nagrada

Prenosi plemeniti ashab Ibnu Omer, Allah bio sa njim zadovoljan, da su došla dva čovjeka Allahovom poslaniku, sallallahu 'alejhi ve sellem, i pitali ga za vrijednost izlaska iz kuće i odlaska u Mekku, o vrijednosti dva rekata poslije tavafa, o vrijednosti tavafa, o stojanju na Afaratu, o bacanju kamenčića, o tavafu Ifade i o kurbanu. Pa je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, odgovorio: 'Kada izađeš iz svoje kuće ciljajući Meku -sveti hram-, neće tvoja deva spustiti ili dignuti stopalo, a da ti Allah neće upisati dobro djelo i izbrisati loše. Tvoja dva rekata poslije tavafa su kao oslobađanje roba od sinova Ismailovih, a tvoj s'aj između Safe i Merve je kao oslobađanje sedamdeset robova, a tvoje stojanje na Arafatu; pa zaista se Allah spušta na dunjalučko nebo i ponosi se sa vama pred melecima govoreći: 'Moji robovi su Mi došli rasčupani iz mjesta dalekih nadajući se Mojoj milosti. Kada bi njihovi grijesi bili kao broj pijeska, ili kao broj kapljica kiše, ili kao morska pjena zaista bih im oprostio. Idite robovi Moji, vama je oprošteno i onima za koje se zauzmete.' A kod tvog bacanje kamenčića, za svaki kamenčić koji si bacio oprostiće ti se veliki grijeh od onih grijeha koji uništavaju, a tvoj kurban; pa on je čuvan za tebe kod tvoga Gospodara, a tvoje brijanje glave; pa tebi pripada za svaku dlaku koju si obrijao dobro i obrisat će ti se ružno djelo, a tvoj tavaf oko Kabe poslije toga; pa ti ćeš tavafit a nećeš imati grijeha doći će ti melek i staviće tvoju ruku između tvojih pleća i reći će ti: 'Radi u onome što je pred tobom, a oprošteno ti je prošlo.' (Bezzar i Tabarani, hadis hasen li gajrihi, Sahihu Tergib Ve Terhib, 1112. Albani)


Smrt hadžije

Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, nas je obavjestio o počastima hadžije ukoliko se desi da preseli na svome plemenitom putu. Obratio se svojim drugovima po pitanju čovjeka kojeg je pregazila njegova deva i koji je umro: 'Okupajte ga vodom i 'sidrom', stavite ga u ćefine od dva djela i ne zamotavajte mu glavu, i nemojte ga 'balzamirati'. On će biće proživljen, a učiće telbiju.' (Muttefekun 'alejhi)


Namaz

Većinu svoga vremena hadžija će provesti u svetim gradovima Mekki i Medini koji posjeduje specifičnosti vezane za obavljanje određenih ibadeta u njima. Rekao je Allah, subhanehu ve te 'ala: 'Prvi hram sagrađen za ljude jeste onaj u Mekki, blagoslovljen je on i putokaz svjetovima. U njemu su znamenja očevidna - mjesto na kojem je stajao Ibrahim. I onaj ko uđe u njega treba da bude bezbjedan.' (Prijevod značenja 'Ali Imran, 96-97.) Tavaf, s'aj, boravak na Mini, Arafatu i Muzdelifi, bacanje kamenčića, Revda u Poslanikovom, sallallahu 'alejhi ve sellem, mesdžidu su obredi ili blagoslovljena mjesta za koja su vezani obredi koji se ne obavljaju osim u Mekki i Medini. Za svaki pomenuti ibadet došla je nagrada koja se obećava onome ko ga izvrši. Jedan od najvrijednijih ibadeta koji je vezan za Mekku i Medinu je namaz, koji je u njima vrijedniji od namaza u drugim mjestima. Namaz u Mekki je vrijedniji za sto hiljada puta, a u Medini hiljadu puta, od namaza u drugim mjestima, kako nas je o tome obavijestio Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem. (Buhari, 1190; Muslim, 1394-503.)


Osman Smajlović, prof. (Ummu-Qura, Mekka Mukerema)

14. Novembar 2008 | 27

Komentari: Nema komentara

Komentirajte