informativniislamskičasopis
0

Čovjek koji je u ratu protiv Allaha i Njegovog Poslanika

Uzvišenog Allaha molim da nas poduči onome što nam koristi i da nam poveća znanje. Neka su salavat i selam na našeg voljenog poslanika Muhammeda, na njegovu časnu porodicu, ashabe i sve one koji slijede njegovu uputu sve dok se smjenjuju dan i noć. Svaki iole učen musliman zna da je kamata u islamu zabranjena. Unatoč tome vidimo kako je ova pojava rasprostranjena među muslimanima i kako se obistinjuju riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Pred Sudnji dan raširit će se kamata, zinaluk i vino.” (Taberani, El-Evsat, prenosioci ovog hadisa su pouzdani) Rasprostranjenost ovog poroka nikako ne može biti opravdanje onome ko kaže da se danas čovjek ne može sačuvati kamate. Uzvišeni Allah zabranio je kamatu i naredio Svojim robovima da je se klone, a Allah ne zadužuje Svoje robove onim što ne mogu izvršiti. Uzvišeni Allah kaže: “Allah nikog ne opterećuje preko mogućnosti njegovih.” (El-Bekara, 286) Danas je mnogo onih koji olahko shvataju ovu zabranu i lahkomisleno se upuštaju u kamatne ugovore. Pogledajmo kakvoj se opasnosti izlaže onaj koji se bavi kamatom.

Allah će ga proživiti izbezumljenog. Uzvišeni Allah kaže: “Oni koji se kamatom bave dići će se kao što će se dići onaj koga je dodirom šejtan izbezumio, zato što su govorili: ‘Kamata je isto što i trgovina.’ A Allah je dozvolio trgovinu, a zabranio kamatu.” (El-Bekara, 275)

●  U ratu je protiv Allaha i Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Uzvišeni Allah kaže: “O vjernici, bojte se Allaha i od ostatka kamate odustanite, ako ste pravi vjernici. Ako ne učinite, eto vam, onda, nek znate, rata od Allaha i Poslanika Njegova!” (El-Bekara, 278–279)

●  Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, proklinje ga. Džabir, radijallahu anhu, rekao je: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,  prokleo je onoga ko uzima kamatu, onoga ko daje kamatu, onoga ko zapisuje kamatu i onu dvojicu koja to svjedoče i rekao je: ‘Oni su jednaki.’” (Muslim) Biti proklet znači biti udaljen od milosti Uzvišenog Allaha, a ima li većeg nesretnika od onoga kome se Allah ne smiluje?!

●  Ubraja se u najteže grješnike. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Klonite se sedam upropaštavajućih grijeha: širka, sihra, ubistva čovjeka kojeg je Allah zabranio da se ubije, jedenja kamate, jedenja imetka jetima, bjekstvo na dan borbe i potvora čestitih vjernica da su zinaluk počinile.” (Buhari i Muslim)

●  Izaziva Allahovu srdžbu i kaznu. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Kada se zinaluk i kamata rasprostrane u nekom mjestu, zaslužili su Allahovu kaznu.” (Taberani, El-Kebir, i Hakim, hadis je vjerodostojan)

●  Na ahiretu će biti mučen teškom patnjom. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “...pa smo stigli do jedne rijeke koja je bila crvena poput krvi. U toj rijeci plivao je neki čovjek, a na njenoj obali stajao je drugi čovjek pred kojim je bila gomila kamenja. Ovaj bi plivač plivao neko vrijeme, a potom bi prišao onom čovjeku na obali pred kojim je bila gomila kamenja, pa bi mu on otvorio usta i u njih, baš poput zalogaja, ubacio kamen. Ovaj što pliva otišao bi dalje plivati, a potom bi se nakon nekog vremena opet vratio onom čovjeku s kamenjem, koji bi mu, svaki put kada bi mu došao, opet u usta, baš poput zalogaja, stavio kamen...” Na kraju hadisa Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, rečeno je: “Što se tiče čovjeka kojeg si vidio kako pliva u rijeci i koji biva natjeran da guta kamenje, to je čovjek koji se hranio kamatom.” (Buhari i Muslim)

Vrste kamate

Da bismo se sačuvali ovog velikog grijeha, moramo dobro poznavati kamatu u svim njenim oblicima. Učenjaci na više načina govore o vrstama kamate. Da bismo bolje razumjeli ovu temu, navest ćemo uopćenu podjelu kamate, koja se dijeli na dvije vrste: kupoprodajnu i dugovnu kamatu.

Kupoprodajna kamata

Kupoprodajna kamata prisutna je samo kada se trguje kamatnom robom, dok je dugovna kamata prisutna u svim vrstama robe, bila ona kamatna ili ne. U hadisu koji prenosi Ubada b. Samit, radijallahu anhu, a bilježi ga Muslim, spominje se šest vrsta kamatne robe. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Onaj ko prodaje zlato za zlato, srebro za srebro, pšenicu za pšenicu, ječam za ječam, datule za datule i so za so, neka budu jednake količine i neka bude iz ruke u ruku. A kada prodaje različite vrste, neka prodaje kako želi, ako je iz ruke u ruku.” U ovom hadisu navedeno je šest vrsta kamatne robe. Tih šest vrsta ćemo podijeliti u dvije grupe. U prvoj grupi nalaze se zlato i srebro, a u drugoj pšenica, ječam, datule i so. Zlato i srebro imaju jednu zajedničku karakteristiku zbog koje se ubrajaju u kamatnu robu. To je kupovna moć i mjerenje vrijednosti svih drugih vrsta robe. Ranije su bili u upotrebi dinari, tj. zlatnici, i dirhemi, tj. srebrenjaci i njima se kupovalo. Danas se kupuje novcem, stoga se sve vrste novca poput konvertibilnih maraka, eura, rijala i ostalih valuta pridružuju zlatu i srebru u propisima vezanim za kamatu. Pšenica ječam, datule i so uvršteni su u kamatnu robu, prema jednom mišljenju učenjaka, zbog toga što su svakodnevna hrana i što se uz to daju skladištiti. Zato ćemo svaku drugu robu kod koje se nađu ove dvije karakteristike pridružiti ovoj grupi, kao naprimjer: riža, šećer, med i sl. Upoznali smo vrste kamatne robe spomenute u hadisu i druge koje se njima pridružuju u propisima vezanim za kamatu. Shvatili smo da se kamatna roba dijeli u dvije grupe. Da bismo pojasnili kako se trguje ovom robom na ispravan način (bez kamate), napominjemo i to da postoje dvije vrste kupoprodajne kamate: kamata povećanja i kamata odgode. Kada prodajemo ili mijenjamo bilo koju kamatnu robu za jednaku robu, npr. zlato za zlato, med za med i sl., da bi trgovina ili zamjena bila ispravna, potrebno je da se ispune dva uvjeta:

Prvi uvjet jest da budu u jednakoj količini i da pouzdano znamo da su u jednakoj mjeri, jer sumnja u pogledu jednakosti poput je ubjeđenja u nejednakosti. Ukoliko se ne ispuni ovaj uvjet onda je to primjer kamate povećanja. Kod nas se često dešava da se mijenja staro zlato za novo tako da se daje veća količina starog zlata za manju količinu novog. Takva zamjena je klasična kamata i strogo je zabranjena. Onaj ko je u potrebi da zamijeni staro zlato, neka ga proda za novac, a zatim, nakon što uzme novac za staro zlato i bude slobodan u raspolaganju tim novcem, može kupiti novo zlato od iste osobe kojoj je prodao staro ili od bilo koga drugog.

Drugi uvjet jest da se zamjena izvrši iz ruke u ruku, tj. da se preuzme zamijenjena roba prije nego što se kupac i prodavač fizički raziđu. Ukoliko se ne ispuni ovaj uvjet, onda je to primjer odgodne kamate. Ova dva uvjeta su neophodna samo kada mijenjamo kamatnu robu za istu takvu robu, kao naprimjer kada želimo zamijeniti bagremov med za kestenov, možemo to učiniti ali pod uvjetom da budu jednake količine i da se zamjena ostvari prije nego što se kupac i prodavač raziđu. Kada mijenjamo jednu kamatnu robu za drugu, a obje pripadaju istoj grupi, tj. podudaraju se u karakteristici zbog koje su uvrštene u kamatnu robu, npr. zlato za srebro, konvertibilne marke za eure, pšenica za med itd., u ovom slučaju radi ispravnosti trgovine potrebno je da se ispuni samo jedan uvjet, a to je da bude iz ruke u ruku, tj. da se razmjena izvrši prije nego što se kupac i prodavač raziđu. To je značenje riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “A kada prodaje različite vrste, neka prodaje kako želi, ako je iz ruke u ruku.” Iz ovog zaključujemo da se zlato ne može kupiti na rate, jer kupac mora isplatiti punu cijenu prije nego što se raziđe sa prodavačem. Isto tako zamjena konvertibilnih maraka za eure mora se izvršiti prije nego što se kupac i prodavač fizički raziđu pazeći da ne ostane jedan drugom dužan, u protivnom, zapast će u kamatu odgode. Kada se radi o razmjeni kamatne robe različitih grupa, tj. različitih karakteristika, kao naprimjer da kupujemo pšenicu za zlato ili med za novac i sl., nema nikakvih uvjeta, osim općih uvjeta ispravnosti trgovine, pa je stoga dozvoljeno odgoditi plaćanje i nije uvjet da se razmjena izvrši iz ruke u ruku. Isto tako, ako roba nije kamatna, može se prodavati bez pomenutih uvjeta, npr. možemo zamijeniti knjigu za dvije, automobil za dva, svejedno izvršili razmjenu prije razilaženja ili ne.

Dugovna kamata

Dugovna kamata je svaka dunjalučka korist koju pozajmljivač uvjetuje, bila pozajmljena roba kamatna ili ne. Naprimjer, pozajmljivanje određene svote novca uz uvjet da se vrati više, to je kamata. Produživanje roka vraćanja uz povećanje duga isto je tako kamata. U predislamskom periodu vladao je običaj da se dužniku, ukoliko nije u stanju vratiti pozajmicu u određeno vrijeme, produži rok uz povećanje duga. Islam to strogo zabranjuje. Uzvišeni Allah, nakon što je naredio vjernicima da odustanu od ostatka kamate i nakon što je objavio rat onome ko to ne učini, rekao je: “A ako je u nevolji, onda pričekajte dok bude imao; a još vam je bolje, nek znate, da dug poklonite.” (El-Bekara, 280) Kada je u pitanju dug, nije uvjet da pozajmljena roba bude kamatna. Tako je, naprimjer, pozajmljivanje vreće cementa uz uvjet da dužnik vrati dvije vreće klasična kamata, iako cement nije kamatna roba. Obratimo pažnju na razliku između prodaje i pozajmljivanja. Prodati vreću cementa za dvije dozvoljeno je, jer ne spada u kamatnu robu, međutim, pozajmiti vreću cementa  uz uvjet da se vrate dvije, nije dozvoljeno. Trgovina je u osnovi propisana da bi se ostvarila korist kroz razmjenu dobara, dok je pozajmljivanje dobrotvornog karaktera, pa se svaka korist koju pozajmljivač uvjetuje smatra kamatom. Ta zabranjena korist, koja proizlazi iz pozajmice, nije ograničena samo na materijalno povećanje, nego obuhvata i bilo koju drugu korist. Naprimjer, posuditi hiljadu crepova uz uvjet da ih dužnik, kada ih bude vraćao, podigne na krov, jest kamata, jer je, uz pozajmljivanje uvjetovana korist, tj. dizanje crepova na krov. Prilikom vraćanja duga dozvoljeno je dati više nego što je uzeto u zajam, ukoliko to nije bilo uvjetovano. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Najbolji među vama jest onaj ko najljepše vraća dug.” (Buhari i Muslim)

Poklon od dužnika

Onaj ko pozajmi drugome ne smije prihvatiti poklon od dužnika, ako mu ovaj poklanja zbog pozajmice, jer je to korist koja je proizašla iz duga i smatra se kamatom. Dozvoljeno je prihvatiti hediju ukoliko okolnosti upućuju na to da poklanjanje nije zbog duga, kao što je u sljedećim slučajevima:

●  ukoliko je dužnik imao običaj davati poklone prije pozajmice i ti se pokloni nisu povećali nakon nje;

●  ako će pozajmljivač smatrati hediju dijelom vraćenog duga ili će pokloniti dužniku sličnu hediju;

●  kada hedija dođe nakon vraćanja duga.

Pokajanje od kamate

Onaj ko se pokaje prije nego što uzme kamatu, neće je ni uzeti. Uzvišeni Allah kaže: “A ako se pokajete, pa vama pripadaju glavnice vaših imetaka.” (El-Bekara, 279) Onaj ko uzme kamatu, a zatim se pokaje, a nije poznavao ovaj propis, poput osobe koja odraste u nevjerničkoj sredini i ne poznaje učenje islama, nije obavezan izdvojiti taj imetak nego s njim raspolaže kao i sa ostalim imetkom. Uzvišeni Allah kaže: “Onome do koga dopre pouka Gospodara njegova – pa se okani njegovo je ono što je prije stekao, njegov će slučaj Allah rješavati; a oni koji opet to učine bit će stanovnici Džehennema, u njemu će vječno ostati.” (El-Bekara, 275) Onaj ko zna da je kamata zabranjena, ali je unatoč tome uzme, a zatim se pokaje, imetak stečen na takav način udijelit će u dobrotvorne svrhe. Ukoliko je u prijekoj potrebi za tim imetkom, onda će ga koristiti, a kada bude u mogućnosti, udijelit će njegovu vrijednost u dobrotvorne svrhe.

24. Januar 2017 | dr. Hakija Kanurić | Fikh | 76

Komentari: Nema komentara

Komentirajte