informativniislamskičasopis
0

Hadž – naša duhovna obnova

Kao jedan od temelja islama, hadž pripada skupini naređenih propisa koji se izvršavaju i tijelom i imetkom. To je ibadet koji je Uzvišeni Allah naredio muslimanima da obave jednom u životu. Uzvišeni Allah kaže: “Hadž i umru radi Allaha izvršavajte!” (El-Bekara, 196)

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, kazuje: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, održao nam je hutbu u kojoj je rekao: ‘O ljudi, uistinu vam je Allah naredio hadž, pa ga obavljajte.’ Jedan od prisutnih upita: ‘Da li to moramo činiti svake godine, Allahov Poslaniče?’ Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, šutio je sve dok ovaj čovjek pitanje nije ponovio tri puta i tada je rekao: ‘Da sam odgovorio potvrdno, hadž bi bio obavezan svake godine, a vi to ne biste bili u stanju izvršavati.’ Zatim je dodao: ‘Ne pitajte me o onome što vam prešutim, jer prijašnji narodi propali su zbog toga što su puno zapitkivali svoje vjerovjesnike i što su im se suprotstavljali. Kada vam nešto naredim, učinite od toga onoliko koliko ste u stanju učiniti, a ako vam nešto zabranim, toga se u potpunosti klonite.’” (Muslim)

Govoreći o hadžu, imam Velijullah Dehlevi kaže: “Znaj da je suština hadža susret velike skupine čestitih ljudi u vremenu u kojem se prisjeća stanja onih kojima je darovana blagodat od vjerovjesnika, iskrenih, šehida i čestitih. ‘Oni koji su poslušni Allahu i Poslaniku bit će u društvu vjerovjesnika, i pravednika, i šehida, i dobrih ljudi, kojima je Allah milost Svoju darovao. A kako će oni divni drugovi biti!’ (En-Nisa, 69). To je mjesto u kojem su znamenja očevidna, mjesto koje su pohodili Allahovi poslanici i odabranici. ‘U njemu su znamenja očevidna – mjesto na kojem je stajao Ibrahim. I onaj ko uđe u nj treba biti siguran. Hodočastiti Hram dužan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogućnosti; a onaj koji neće da vjeruje – pa, zaista, Allah nije ovisan ni o kome’ (Alu Imran, 97). Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ‘Nikada šejtan nije viđen manjiim, utučenijim, prezrenijim i ojađenijim nego na dan Arefata...’ (Malik, El-Muvetta). Hadž je bio propisan svakoj vjerskoj zajednici jer je bilo neophodno da imaju mjesto u kojem traže berićet. Na mjestu obavljanja hadža jasno se uočava  i spoznaje obznana Allahovih znamenja i tragovi prethodnika koji su se čvrsto držali Allahovog puta, koji podsjećaju na one koji su Allahu bliski. A najpreče što treba pohoditi je Allahova kuća u kojoj su znamenja očevidna i koju je sagradio Ibrahim, salevatullahi alejhi, kojem je, Allahovom odredbom i Njegovom objavom, posvjedočeno da je bio Allahov dobri rob. Ibrahim je sagradio Allahovu kuću u vremenu kada je to mjesto bilo pusti i nepristupačni predio i kada nije bilo nijednog mjesta u kojem se obavljalo hodočašće, bez iakkvih primjesa širka ili izmišljanja nečega što nema nikakve osnove. Hadž predstavlja i duhovno čišćenje na mjestu u kojem Allaha veličaju čestiti, na mjestu koje oživljavaju zikrullahom.” (Hudždžetullahi el-baliga)

Zato će hadžija nastojati da s punom sviješću o blagoslovljenosti prostora koji hodočasti izvršava obrede oko Kabe, skrušeno se moleći i što manje će razgovarati sa drugima. Aiša, radijallahu anha, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Tvoj tavaf oko Kuće (Kabe) i tvoje kretanje (sa’ju) između Safe i Merve dovoljno ti je i za tvoj hadž i za tvoju umru.” (Ebu Davud, hadis je sahih)

Ibn Abbas, radijallahu anhuma, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: “Tavaf oko kuće (Kabe) je namaz, ali je Allah u njemu dozvolio govor. Pa ko od vas bude govorio, neka govori samo dobro.” (Hadis je sahih, a bilježe ga imami Taberani, Ebu Nuajm, Hakim i Bejheki, Sunen.) U drugoj verziji koju također prenosi Ibn Abbas, radijallahu anhuma, navodi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Tavaf je namaz pa što manje u njemu govorite.” (Hadis je sahih, a bilježi ga imam Taberani)

Hadž i umra su iskup (kefaret) za grijehe

Svijest da ispravno obavljen hadž briše čovjeku grijehe i da se sa hadža vraća čist kao na dan kada ga je majka rodila jača kod vjernika duhovnost, rasterećuje ga bremena grijeha, snaži njegovo srce, povećava njegovu ljubav prema Milostivom i dušu mu čini poletnijom. Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko radi Allaha obavi hadž i ne bude se ponašao razvratno i nepristojno, vratit će se (čist od grijeha) kao na dan kada ga je majka rodila.” (Buhari i Muslim)

Omer, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Istovremeno obavljajte hadž i umru jer ova dva obreda otklanjaju siromaštvo i grijehe kao što kovačka mješina odstranjuje trosku iz željeza.” (Hadis je sahih, a bilježi ga imam Ibn Madža. Sličnu predaju bilježi i imam Nesai od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma.)

 Ibn Mesud, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Istovremeno obavljajte hadž i umru jer ova dva obreda otklanjaju siromaštvo i grijehe kao što kovačka mješina odstranjuje trosku iz željeza, zlata i srebra. A za propisno obavljen hadž nema druge nagrade osim Dženneta.” (Hadis je sahih, a bilježe ga Ahmed, Tirmizi i Nesai. Slične predaje od Ibn Abbasa i Džabira, radijallahu anhum, zabilježili su i imami Taberani i Ahmed.)

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Umra do umre iskupljuje grijehe počinjene između njih, a za propisno obavljen hadž nema druge nagrade osim Dženneta.” (Buhari i Muslim)

Hadž duhovno snaži i obnavlja vjernika jer tim ibadetom on postaje Allahov gost i omogućuje mu da dosegne stepene džihada. Prenosi Džabir, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Hadžije i oni koji obavljaju umru su Allahova delegacija; On ih je pozvao, a oni su Mu se odazvali, oni Ga mole, a On im daje.” (Hadis je hasen, a bilježi ga imam Bezzar.) Ummu Selema, radijallahu anha, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Hadž je džihad svakog slabića.” (Hadis je hasen, a bilježi ga imam Ibn Madža)

Svijest da se čovjek nalazi na svetim mjestima na kojima su očiti tragovi Allahovih miljenika jača njegovu duhovnost jer osjeća vezu sa tim velikim i odabranim vjerovjesnicima kao i kontinuitet božanske dobrote i milosti jer ga je počastio da bude dio te uzvišene zajednice bogobojaznih i to sada na mjestu gdje su oni živjeli, kuda su se kretali i gdje im je objava dolazila. Kaže Uzvišeni Allah: “I učinili smo Hram utočištem i sigurnim mjestom ljudima. ‘Neka vam mjesto na kojem je stajao Ibrahim bude prostor iza koga ćete molitvu obavljati!’ – I Ibrahimu i Ismailu smo naredili: ‘Hram Moj očistite za one koji ga budu obilazili, koji budu tu boravili i koji budu molitvu obavljali.’” (El-Bekara, 125)

Hadž je ibadet koji duhovno snaži vjernika i obnavlja mu sjećanje na dva Allahova miljenika Ibrahima i Ismaila, oca i sina, koji su gradili Kabu, utemeljili neke obrede i molili: “I dok su Ibrahim i Ismail temelje Hrama podizali, oni su molili: ‘Gospodaru naš, primi od nas, jer Ti, uistinu, sve čuješ i sve znaš! Gospodaru naš, učini nas dvojicu Tebi odanim, i porod naš neka bude odan Tebi, i pokaži nam obrede naše i oprosti nam, jer Ti primaš pokajanje i samilostan si! Gospodaru naš, pošalji im poslanika, jednog od njih, koji će im ajete Tvoje kazivati i Knjizi ih i mudrosti učiti i očistiti ih, jer Ti si, uistinu, silan i mudar!’” (El-Bekara, 127–129)

Vjernik se tada posebno prisjeća i žrtve koju je dao Ibrahim, alejhis-selam, kada je svoju suprugu Hadžeru i sina Ismaila, koji je bio dojenče, ostavio bez ičega u Meki koja je tada bila pustoš, bez ijednog stanovnika. Da bi namaz obavljali: “Gospodaru naš, ja sam neke potomke svoje naselio u kotlini u kojoj se ništa ne sije, kod Tvoga Časnog hrama, da bi, Gospodaru naš, molitvu obavljali; zato učini da srca nekih ljudi čeznu za njima i opskrbi ih raznim plodovima da bi zahvalni bili. (Ibrahim, 37)

Ibn Murbi el-Ensari, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Stojte na ovim svetim mjestima (Arefat) jer ste vi na nasljedstvu od nasljedstva vašeg oca Ibrahima” (Hadis sahih, a bilježe ga imam Ebu Davud i Baverdi), tj. boravite na čitavom Arefatu, a ne samo na mjestu gdje boravi imam (ili gdje je boravio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem).

Hadžerul-esved, Mekamu Ibrahim i Jemenski ugao

Hadž duhovno obnavlja i snaži vjernika jer se tamo, na tim svetim mjestima, susreće se sa predmetima i stvarima koje ga izravno povezuju i podsjećaju na Džennet, njihovo doticanje donosi mu oprost grijeha, lijek je za bolesti kao i to da će one svjedočiti na Sudnjem danu. Prenose Enes i Ibn Abbas, radijallahu anhum, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Hadžerul-esved je iz Dženneta.” (Hadis je sahih, a bilježe ga imami Ahmed i Nesai.) U verziji koju prenosi Enes, radijallahu anhu, navodi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Hadžerul-esved je od džennetskog kamenja.” (Hadis je sahih, a bilježi ga imam Sumevejh.)

Taj Crni kamen podsjeća vjernika i na loše posljedice nepokornosti koju iskazuje Allahu, jer ovaj je kamen bio bijel pa je zbog griješenja ljudi pocrnio. Prenosi Ibn Abbas, radijallahu anhuma, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: “Crni kamen spušten je iz Dženneta, a on bjeljiji od mlijeka, pa su ga pocrnjeli grijesi sinova Ademovih.” (Hadis je sahih, a bilježi ga imam Tirmizi.)

Ibn Amr, radijallahu anhuma, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: “Zaista su Crni kamen i Mekam (mjesto na kojem je stajao Ibrahim) dva džennetska rubina (safira) čiji je nur (svjetlost) Uzvišeni Allah uklonio. A da im nije zaklonio njihov nur, oni bi osvjetljavali sav prostor između istoka i zapada.” (Hadis je sahih, a bilježe ga imami Ahmed, Tirmizi, Ibn Hibban i Hakim.)

Imam Ahmed bilježi od Ibn Omera, radijallahu anhuma, da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Uistinu, doticanje Crnog kamena i Jemenskog ugla u potpunosti briše grijehe.” (Hadis je sahih, a bilježi ga imam Ahmed.)

Prenosi Ibn Amr, radijallahu anhuma, da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Da Crni kamen nisu dotakle džahilijetske prljavštine, ne bi ga nikada dotakao bolesnik a da ne bi bio izliječen. I na Zemlji nema ništa što je iz Dženneta osim njega.” (Hadis je sahih, a bilježi ga imam Bejheki, Sunen.)

Ibn Abbas, radijallahu anhuma, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ovaj će kamen doći na Sudnjem danu a na njemu dva oka kojima gleda i jezik kojim govori svjedočeći onima koji su ga istinski dotakli.” (Hadis je sahih, a bilježe ga imam Ibn Madža i Bejheki, Šuabul-iman.)

Arefat, Mina…

Boravak na Arefatu devetog dana zul-hidžeta (uoči Kurban-bajrama) jedan je od temelja hadža bez kojeg hadž nije ispravan.

Boravak na tom mjestu je velika čast za vjernika, prilika da što više dova uputi Uzvišenom Gospodaru, ali i prilika da se vjernik raduje oprostu svog Stvoritelja kao i uspjehu jer se šejtan tada osjeća bijedno, prezreno i poniženo zato što mu spletke propadaju jer se robovi čisti vraćaju svome Rabbu.

Aiša, radijallahu anha, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ni u jednom danu Allah ne oslobodi više robova od Vatre kao što ih oslobodi u danu Arefata. On se, uistinu, približi, a onda se njima ponosi kod meleka i govori: ‘Šta ovi hoće?’” (Muslim)

Talha b. Ubejdullah b. Keriz prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nikada šejtan nije viđen manjiim, utučenijim prezrenijim i ojađenijim nego na dan Arefata, a to nije ni zbog čega drugog nego zbog toga što je vidio milost koja se spušta i Allahov oprast velikih grijeha, osim na dan Bedra.” Prisutni upitaše: “A šta je to, o Allahov Poslaniče, vidio na dan Bedra?” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: “On je tada, uistinu, vidio Džibrila kako postrojava meleke.” (Ovo je mursel predaja – prenosi je tabiin – koju je zabilježio imam Malik u djelu Muvetta i zbog toga su je neki učenjaci – među njima i šejh Albani – smatrali slabom. Ibn Abdulberr navodi da ovu predaju prenose i neki od ashaba kao što su Alija, Ibn Omer i Ebu Hurejra. Vidjeti: Miškatul-mesabih.)

Boravkom na Mini vjerniku se pruža prilika da klanja u džamiji poznatoj kao Mesdžid Hajfa u kojoj su klanjali mnogi vjerovjesnici. Prisjećaju se detalja kada su Medinelije dali Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, zakletvu na islam i vjernost. On se tu prisjeća i momenta kada je šejtan odvraćao Ibrahima, alejhis-selam, od toga da izvrši Allahovu naredbu, a Ibrahim ga je gađao. Zato i vjernici na hadžu bacaju kamenčiće u znak sjećanja na taj događaj. Prenosi Ibn Abbas, radijallahu anhuma, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “U Mesdžidu Hajfa klanjalo je sedamdeset vjerovjesnika među njima i Musa, alejhis-selam. I kao da ga gledam; na njemu dva katavanska (Katavan je mjesto u Iraku kraj Kufe) ogrtača (abaije) i on muhrim (pod ihramima) na žigosanoj kamili iz (plemena) Ezd Šenue.” (Ovaj hadis je vjerodostojan – hasen li gajrihi, prema ocjeni šejha Albanija u djelu Sahihut-tergib vet terhib. Bilježe ga imam Bejheki i Hakim, Mustedreku.)

I ne samo Mina, i druga mjesta u toj svetoj zemlji bila su stjecište odabranih koji su namjeravali pohoditi Časni hram. Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je rekao: “Bili smo s Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve selleme, između Meke i Medine. I dok smo prolazili kroz jednu dolinu, on reče: ‘Koja je ovo dolina?’ ‘Vadil-Ezrek’, odgovoriše mu. On reče: ‘Kao da gledam u Musaa, alejhis-selam, kako stavlja prste u uši i glasno uči telbiju prolazeći ovom dolinom.’ Kada su došli do brdašceta po imenu Herša ili Left, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ‘Kao da gledam Junusa, alejhis-selam, na devi jarke boje u vunenom ogrtaču, kako zamiče na kraju ove doline učeći telbiju.’” (Ovaj hadis bilježe Ibn Madža i Ibn Huzejma.)

Pa neka je hvala Allahu, Uzvišenom Gospodaru!

15. Juli 2017 | Halil Makić, prof. | Akida | 79

Komentari: Nema komentara

Komentirajte