informativniislamskičasopis
0

Kako ostati fit i očuvati zdravlje nakon mjeseca posta

Iza nas je mjesec ramazan, mjesec kojim se pročišćavao kako naš duhovni tako i tjelesni aspekt. Malo-pomalo izlazimo iz discipline koju smo usvojili tokom odabranog mjeseca i vraćamo se našoj ustaljenoj rutini, kulturi življenja koju imamo kao vlastiti izbor. No, nisu nam sve navike proizašle iz naših izbora zdrave i najbolje za nas. Cijeli svijet bruji o trendu zdravog življenja, o toliko popularnoj detoksikaciji i nekim novim i zdravijim počecima. Stoga, jednom praktičnom, gotovo matematičkom formulom, egzaktnom i lako dokazivom, za one koji imaju sumnje, osvrnimo se još jednom na ramazanske dane i nama obavezni post, kao i preporučeni post tokom mjeseca ševvala:

1 dan posta nas pročišćava za period od 10 dana jela,

30 dana posta x 10 = 300,

6 dana posta ševvala= 60.

Kada sumirano, to znači da za 36 dana posta očistimo organizam za cijelu kalendarsku godinu, bez skupih detoks-programa i marketinških trikova i onda bismo se trebali zapitati zašto sebi dozvoliti da opet i iznova svoj organizam opterećujemo štetnim stvarima. Bismo li to činili i nakon nekih skupih programa i preporuka ljekara i nutricionista, a kojim bi se željelo očuvati zdravlje našeg srca, vida, kože…?

Prije koji dan ušli smo barem kalendarski u period ljeta, što sa sobom nosi određene kako ljepote tako i rizike. Prije svega prehrana nam može biti jako raznolika, sve je puno zdravih namirnica, svježih sa naših prostora. S druge strane tu nam je ne tako zdravo izlaganje suncu, ljetne temperature i moguća gotovo nama neprimijetna dehidracija.

Sunce nije uvijek bilo neprijatelj, no s obzirom na opće klimatske uvjete kojim se čovjek i tehnologija poigravaju, danas izloženost suncu ne samo da nije zdrava već je u određenim periodima dana treba i izbjegavati. Prvi savjet koji bismo vam u nastavku dali jeste da izložene dijelove tijela, čak i u slučaju minimalno ekspoziranih dijelova, poput šaka ili lica, obavezno tretirate kremama sa zaštitnim faktorom, a posebno treba obratiti pažnju na djecu i njihovu osjetljivu kožu.

Drugi savjet odnosi se na dehidraciju. Većina ljudi je zapravo konstantno dehidrirana iako nema određene znake koji bi laički bili prepoznatljivi. No upamtite, kad vi osjetite žeđ, vi ste zapravo jako dehidrirani i vaš organizam vapi za pomoći. Preskočimo priču o ćelijama, organizmu i metaboličkim procesima, kao i neke komplicirane izraze, kažimo jednostavnim jezikom, naš organizam ne može pravilno funkcionirati bez vode, bez dovoljne količine vode, što bi u prijevodu značilo: mimo perioda vrućina 2 litra čiste vode, a dolaskom viših temperatura 3 litra čiste vode. Piti vodu je zapravo trening, stvaranje navike, poput tjelovježbe. Kad svoj organizam hidrirate pravilno i usvojite tu naviku, vi ćete zapravo imati potrebu za tolikom količinom vode na dnevnom nivou.

Možda vi niste dehidrirani za tešku kliničku sliku i naizgled funkcionirate dobro, ali pogledajte svoju kožu, sitne bore ili one manje sitne, vašu kosu, način na koji dišete i koliko se umarate, koliko jedno obično penjanje uz stepenice ili naglo ustajanje optereti vaše srce i umor koji vam se javi iza toga. Uistinu je dovoljno da samo pratite znakove i signale koje vam šalje vaše tijelo.

Tjelovježba, kao još jedan aspekt nedovoljne iskorištenosti svih naših potencijala ali i potreba, nije zastupljena u našem životu. Gotovo sjedilački način života uzima svoj danak.

Sve je više pretilih, debelih ljudi na našim ulicama, posebno djece i omladine, kao da se mijenja tjelesna konfiguracija i sve više počinjemo sličiti naciji debelih ugojenih Amerikanaca. Zašto?

Je li baš toliko teško odvojiti vrijeme za sebe, za trening, za svoju djecu i animirati ih da se bave sportom umjesto što po cijeli dan igraju igrice i bulje u mobilne telefone, ne samo oštećujući vid već su izloženi i konstantnom utjecaju zračenja?

Isto tako zapostavljen je segment prehrane, u trendu je kupovina nezdravih namirnica i jedenje gotove hrane. Čemu? To nemamo način da se hranimo zdravo bar mi u BiH? Ili pretjerano spavanje, kojim se pokušavate odmoriti, a sve ste umorniji.

Razmislite o prethodno pročitanim redovima i benefitima koje nam je ramazan donio u svakom aspektu i upitajte se je li toliko teško te navike zadržati i nakon njega ili je bolje vratiti se modelu koji inače živite?

(Korištena literatura:

Fasting: An Exceptional Human Experience, Randi Fredericks, Ph.D.

James Scala, Ph.D, 2000.)

31. Juli 2018 | Nurmina Strika | 85

Komentari: Nema komentara

Komentirajte