Menu

Kako se odbraniti od gripe

Tema Naše zdravljeČitanje 5 minuta

Iako smo na pragu marta i kalendarskog proljeća, evidentno je da nas zima, minusi i virusi neće baš tako lahko ostaviti. Zima nam je ove godine bila prilično blaga. Možda nas je to radovalo poput oktobarskog sunca, ali u svakom slučaju mogli bismo njezinu blagost nazvati starim dobrim nazivom “medvjeđa usluga”. Zašto? Zbog iznimno visokih temperatura za ovo doba godine virusi su nas opkolili sa svih strana i na pragu smo velike epidemije gripe. U našoj zemlji zabilježeni su i smrtni slučajevi zbog komplikacija izazvanih gripom. Iz tog razloga progovorit ćemo iznova malo o gripi, imunitetu i najboljem načinu da se zaštitimo.


Kad spominjemo prehladu, poželjno ju je razlikovati od gripe iz prostog razloga što ćete sebe poštedjeti odlaska ljekaru i rizika izlaganju pravom virusu cirkulirajuće gripe. Prehlada se manifestira dosta blažim simptomima kao što je blago povišena temperatura do 38, a simptomi prehlade od gornjih disajnih puteva su: curenje nosa, kašalj, kihanje te suzenje očiju. Pacijent se osjeća loše iz razloga što ga ovi navedeni simptomi čine više nervoznim nego bolesnim.

Osnovno liječenje gripe je simptomatsko, što podrazumijeva mirovanje, uzimanje veće količine tekućine te lijekove za snižavanje temperature i suzbijanje kašlja. Budući da je gripa, kao i većina drugih infekcija gornjeg dijela dišnog sistema uzrokovana virusima, antibioticima se mogu liječiti samo bakterijske komplikacije gripe, odnosno upala uha, upala sinusa i upala pluća, što će vaš ljekar procijeniti. Većina bolesnika s nekompliciranom gripom, osobito starija djeca i mlađe osobe, mogu se liječiti samo simptomatskim mjerama: paracetamol, ibuprofen, aspirin, topli napici… Temperaturu valja snižavati tek kada je veća od 38,5◦C. U dojenčadi i male djece temperaturu treba dosljedno snižavati i obavezno se javiti nadležnom pedijatru.

Mjere i postupke za snižavanje temperature zovemo antipirezom, a uključuju primjenu hladnih obloga i tuširanje bolesnika te primjenu lijekova antipiretika. Najvažniji su antipiretici acetilsalicilna kiselina – aspirin i paracetamol. Aspirin se ne smije davati djeci!

Antipiretici su ujedno i analgetici – lijekovi protiv bolova, pa uspješno ublažavaju i simptome kao što su glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima ili grlobolja.

Vitamini povećanjem opće otpornosti utječu na lakše prebolijevanje bolesti. Koriste se i kapi za nos, kojima se smanjuju natečenost nosne sluznice i sekrecija – curenje iz nosa. No, kako se brzo pojavljuju neželjeni popratni učinci, odnosno suhoća sluznice, kapi za nos treba racionalno upotrebljavati.

Pri upornom suhom kašlju korisni su lijekovi koji smanjuju podražaj na kašalj (antitusici), a pri produktivnom kašlju lijekovi koji pospješuju iskašljavanje (ekspektoransi, mukolitici). No, često se za suhi nadražajni kašalj koriste lijekovi koji pospješuju iskašljavanje, što je posve pogrešno i neučinkovito. Stoga morate uzimati lijekove prema ljekarskoj preporuci iako se mnogi od njih mogu kupiti u slobodnoj prodaji.

Antivirusni lijekovi skraćuju trajanje bolesti i ublažavaju simptome, a u velikom postotku smanjuju broj i težinu komplikacija, potrošnju antibiotika i potrebu za hospitalizacijom bolesnika. Ako se uzmu tokom prva dva dana bolesti, mogu gotovo u potpunosti zaustaviti gripu.

Ipak ono što svi trebamo uraditi pojavom gripe u našoj okolini jest poslušati preporuke ljekara: redukcija okupljanja na javnim mjestima, zadržavanje djece sa simptomima prehlade kod kuće, pojačana lična higijena, uz pojačan unos vitamina, prvenstveno vitamina C i namirnica za koje se pouzdano zna da utječu na imunitet, poput meda, matične mliječi, đumbira, nara…

(Korištena litertura: Influenza, Ned Jensen)