Menu

Komentar sure En-Nazi'at (drugi dio)

Tema Kur'anČitanje 14 minuta

„A Kada dođe Nevolja najveća,“ – Kada nastupi Sudnji dan. Ibnu Abbas, radijallahu anhuma, kaže da je Sudnji dan nazvan ovim imenom jer svaka druga nevolja i nedaća manja je od njega. „Dan Kada se čovjek bude sjećao onoga što je radio“ – Toga dana sveijedan čovjek sjetit će se svih svojih djela, dobrih i loših, koja je činio na dunjaluku. Toga dana reći će mu se: „Čitaj svoju knjigu, dosta ti je to što ćeš danas biti obračunavan.“ Toga dana čovjek će reći: „Kamo sreće da sam se za ovaj dan pripremao!“. „i Kada se Džehennem svakome ko vidi bude ukazao,“ – Sudnjeg dana Džehennem će se ukazati, sveijedan čovjek će ga vidjeti. „I nema nijednog od vas a da neće biti izložen Džehennemu! To je kod tvoga Gospodara sigurno zapisano. A zatim ćemo one koji su bogobojazni bili džehennema spasiti a nevjernike da u njemu kleče ostaviti!“ (Prijevod značenja Merjem, 71-72.)


Sva hvala pripada samo Allahu, Gospodaru svih svjetova! Neka je salavat i selam na najodabranijeg poslanika, Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, na njegovu porodicu i sve ashabe. Ovim nastavljamo sa drugim dijelom tefsira sure En-Nazi'at.

Komentar ajeta 27-33

Uzvišeni Allah kaže u suri En-Nazi'at, kako stoji u prijevodu značenja:

27. „Šta je teže: vas ili nebo stvoriti? On ga je sazdao.“

- Uzvišeni Allah obraća se nevjernicima koji poriču ponovno proživljenje, poriču Sudnji dan, govore: „Zar i kada truhle kosti postanemo?!“, svima njima Uzvišeni kaže: „O ljudi, vi koji poričete proživljenje, je li teže vas ili nebo stvoriti?“ Nema sumnje da je teže nebesa stvoriti. Uzvišeni Allah o tome prejasno kaže na drugom mjestu: „Zasigurno je stvaranje nebesa i zemlje veće od stvaranja ljudi, ali većina ljudi ne zna.“ (Prijevod značenja El-Mu'min, 57.) I ovo je jedan od dokaza ponovnog proživljenja kojeg nevjernici poriču. Zatim, Uzvišeni spominje kako je skladno nebesa i Zemlju stvorio, pa kaže:

28. „svod njegov visoko je digao i usavršio,“

– nebeski svod, od našeg zemaljskog neba do najvisočijeg neba, visoko je uzdigao, skladnim ga učinio, bez ikakvih nedostataka, pukotina i procjepa.

29. „noći njegove mračnim, a dane svjetlim učinio,“

– noći na nebesima učinio je mračnim, tamnim, a dane svjetlim, obasjane Sunčevom svjetlošću. El-Kurtubi kaže: „Uzvišeni Allah noći i dane spomenuo je uz nebesa, jer se na njima događa razlog svjetlosti i tame, a to je izlazak i zalazak Sunca.“ Slično spominje i Taberi u svome tefsiru. Od velikih Allahovih blagodati za ljude je i ta što je Uzvišeni noć učinio mračnom kako bi se ljudi u njoj odmarali i pripremali za dan kojeg je Uzvišeni osvijetlio Sunčevom svjetlošću kako bi ljudi išli u potragu za svojom opskrbom. O tome Uzvišeni Allah govori na drugom mjestu u Svojoj časnoj Knjizi: „I Mi smo noć i dan kao dva znamenja učinili: zatim smo znamenje za noć uklonili, a znamenje za dan smo vidnim učinili kako biste mogli da tražite od Gospodara svoga blagodati.“ (Prijevod značenja El-Isra'a, 12.) Nakon toga, Uzvišeni Allah pojašnjava kako je i Zemlju skladnom učinio da na njoj mogu boraviti i uživati ljudi, pa čak i oni koji ne vjeruju u Njega, subhanehu ve te'ala.

30. „poslije toga je Zemlju poravnao,“

– Poslije stvaranja nebesa, Uzvišeni Allah je Zemlju poravnao, izgradio, -iako je okruglog oblika- pogodnom za stanovanje je učinio. Pogledamo li druge kur'anske ajete u kojima se spominje stvaranje nebesa i Zemlje, uočit ćemo da se u njima spominje da je Uzvišeni Allah prvo stvorio Zemlju a zatim nebesa. Većina islamskih učenjaka takvog je stava, tj. da je Uzvišeni Allah prvo stvorio Zemlju pa nebesa a zatim je, nakon stvaranja nebesa, Allah, subhanehu ve te'ala, Zemlju poravnao, izgradio, pašnjake i vodu izveo. Ovo je stav i Ibnu Abbasa, radijallahu anhuma.

31. „iz nje je vodu i pašnjake izveo,“

– Iz Zemlje je Uzvišeni Allah izveo njenu vodu putem izvora i rijeka. Također je na Zemlji dao pašnjake kojima se služe pastiri pa na njima napasaju i hrane svoju stoku.

32. „i planine nepomičnim učinio“

– Zatim je, mimo izvora, rijeka, pašnjaka i dolina, Uzvišeni Allah na Zemlji stvorio i planine. Učinio ih je nepomičnim, čvrstim na Zemlji čime je i samu Zemlju učvrstio.

33. „na uživanje vama i stoci vašoj.“

– Sve spomenuto: stvaranje Zemlje, nebesa, izgradnja Zemlje, izvođenje voda i pašnjaka po njoj, učvršćivanje planina, sve to Uzvišeni Allah je stvorio radi ljudi. Njemu Uzvišenom ništa nije potrebno. Svevišnji Allah stvorio je čovjeka radi ibadeta, da čini samo Njemu Uzvišenom ibadet, a sve što je na Zemlji Allah, subhaneh, stvorio ljudima da se time koriste, uživaju, olakšaju sebi život i ibadet na ovome svijetu.

Poruke ovih ajeta

Veličina nebesa, njihova skladnost i savršenost ukazuju na uluhijjet Uzvišenog Allaha, tj. da je jedini On Uzvišeni dostojan da se obožava.

Također, stvaranje nebesa –koje je veće od stvaranja ljudi- dokaz je istinitosti proživljenja ljudi na Sudnjem danu. Sveijedna razumna osoba potvrđuje da onaj koji je u stanju da učini nešto što je veće i teže, isti taj je u stanju da učini i mnogo manje i lakše od toga.

Allahova blagodat u izvođenju rijeka i pašnjaka, učvršćivanju planina na Zemlji.

Sve stvoreno, nebesa i Zemlja, planine, mora i rijeke, stabla, rastinje i bilje, životinje, sve to je dato ljudima na korištenje i uživanje, sve je to dozvoljeno, izuzev onoga za što postoji dokaz da je zabranjeno.

Na svemu tome zahvaljujmo Allahu, subhanehu ve te'ala, jedimo lijepa i dozvoljena jela, klonimo se svega što nam šteti: duhana, alkohola, opojnih pića i droga, pretjeranog jela i sl.

Boravak i ostajanje na ovom svijetu su kratkotrajni, jer sve u čemu se uživa je prolazno i kratkotrajno na ovome svijetu.

Iz toga se jasno uviđa vrijednost ahireta nad dunjalukom, jer istinsko i vječno uživanje jeste na ahiretu: „O narode moj, uistinu je ovaj dunjalučki život prolazno uživanje a ahiret je mjesto vječnog boravka!“ (Prijevod značenja El-Mu'min, 39.)

Stoga, za ahiret se treba pripremati!

Komentar ajeta 34-46

Zatim, Uzvišeni Allah kaže, kako stoji u prijevodu značenja:

34. „A Kada dođe Nevolja najveća,“

– Kada nastupi Sudnji dan. Ibnu Abbas, radijallahu anhuma, kaže da je Sudnji dan nazvan ovim imenom jer svaka druga nevolja i nedaća manja je od njega.

35. „Dan Kada se čovjek bude sjećao onoga što je radio“

– Toga dana sveijedan čovjek sjetit će se svih svojih djela, dobrih i loših, koja je činio na dunjaluku. Toga dana reći će mu se: „Čitaj svoju knjigu, dosta ti je to što ćeš danas biti obračunavan.“ Toga dana čovjek će reći: „Kamo sreće da sam se za ovaj dan pripremao!“

36. „i Kada se Džehennem svakome ko vidi bude ukazao,“

– Sudnjeg dana Džehennem će se ukazati, sveijedan čovjek će ga vidjeti. „I nema nijednog od vas a da neće biti izložen Džehennemu! To je kod tvoga Gospodara sigurno zapisano. A zatim ćemo one koji su bogobojazni bili džehennema spasiti a nevjernike da u njemu kleče ostaviti!“ (Prijevod značenja Merjem, 71-72.) Čovjek će vidjeti Džehhenem pripremljen za svoje stanovnike, čeka da ih preuzme, prati naredbu svoga Gospodara. U hadisu Ibnu Mes'uda, radijallahu anh, bilježi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Doći će se Toga dana sa Džehennemom koji će imati sedamdeset hiljada krajeva, za svakim krajem stojat će i pridržavati ga sedamdeset hiljada meleka!“ (Muslim)

37.-39. „onda će onome koji je obijestan bio i život na ovom svijetu više volio, džehennem prebivalište postati sigurno.“

- Od toga dana, onome koji je Allahove granice prelazio, u nevjerstvu ustrajavao, proživljenje poricao; onome koji je dunjaluku i životu na njemu prednost nad vjerom islamom i ahiretom davao, od toga dana njemu će Džehhenem prebivalište postati, hrana zekkum i piće hamim biti.

40.-41. „A onome koji je pred dostojanstvom Gospodara svoga strepio i dušu od prohtjeva uzdržao, Džennet će boravište biti sigurno.“

– A što se tiče vjernika koji je vjerovao u proživljenje, znao da će biti proživljen i doveden pred svoga Gospodara koji će ga za njegova djela pitati, pa se bojao toga dana, pripremao se za njega, pripremao se da dođe čistog srca pred svoga Gospodara, obuzdavao svoje strasti i prohtjeve, davao prednost Allahovim naredbama nad svojim prohtjevima, takvom će od toga dana džennet postati vječno prebivalište.

42. „Pitaju te o Sudnjem danu: 'Kada će se dogoditi?'“

– Nevjernici, nakon što bi slušali od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, o istinitosti Sudnjeg dana i proživljenja, ne bi povjerovali u te riječi, već bi se još više uzoholili, pa bi s podsmjehom govorili: „Kada će se već jednom dogoditi?“ Zbog svoje nevjere, požurivali su taj dan.

43. „ti ne znaš, pa kako da o njemu zboriš,“

– Ti, o Muhammede, vrijeme nastupa Sudnjeg dana ne poznaješ, pa kako da ih obavijestiš o tome?! Naprotiv, niko od Allahovih stvorenja ne poznaje vrijeme nastupa Sudnjeg dana, makar on bio najodabraniji poslanik ili najodabraniji melek.

44. „o njemu samo Gospodar tvoj zna.“

– Vrijeme nastupa Sudnjeg dana poznaje samo Allah, subhanehu ve te'ala. Ibnu Kesir, rahimehullahu te'ala, rekao je: „Ti ne posjeduješ znanje o tome, ni ti, niti bilo ko od stvorenja, već znanje o tome vraća se samo Allahu, jedini On tačno poznaje vrijeme nastupa Sudnjeg dana.“ Zbog toga, Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kada je bio upitan od strane Džibrila da ga obavijesti o vremenu nastupa Sudnjeg dana, kako je odgovorio? Rekao je: „Upitani o tome ništa više ne zna od onoga koji pita!“ Komentatori ovog hadisa pojašnjavaju zašto je na ovakav način Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio, pa kažu: „Odgovorio je na ovakav način da bi dao do znanja da ko god pita o nastupu Sudnjeg dana i ko god bude upitan o istome, niko od njih ne poznaje tačno vrijeme, kada oni: najodabraniji vjerovjesnik i najodabraniji melek ne poznaju vrijeme nastupa Sudnjeg dana.“ Međutim, to ne znači da ne treba govoriti o Sudnjem danu, opominjati na njega, upoznavati se s njegovim predznacima.

45. „tvoja opomena će koristiti samo onome koji ga se bude bojao,“

– Vjerovjesniče, ti (i tvoji sljedbenici) upozoravaj na Sudnji dan, govori o njemu svima, ali znaj da će samo vjernici, oni koji vjeruju u Sudnji dan i boje se događanja u njemu, jedino oni će se okoristiti od tvoga govora, pa će iskoristiti svoj boravak na dunjaluku da se pripreme za taj veliki dan, Najveću nevolju.

46. „a njima će se učiniti, onoga dana kada ga dožive, da su samo jedno veče ili jedno jutro njezino ostali.“

- Dok, nevjernicima, onima koji su poricali Sudnji dan, ismijavali se s njim, s nevjericom ga požurivali, nisu vjerovali niti su se pripremali za njega, onoga dana kada ga dožive, kada ugledaju strahote i tegobe Sudnjeg dana, kada vide da je istina bilo ono na što su upozoravali vjerovjesnici i njihovi sljedbenici, tada će pomisliti da su vrlo malo proboravili na dunjaluku, jedno veče ili jutro.

Poruke ovih ajeta

●  Brate muslimanu, dobro se čuvaj davanja prednosti životu na ovome svijetu nad ahiretom. U hadisu Ebu Hurejre, radijallahu anh, bilježi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Proklet je dunjaluk i sve što je na njemu izuzev: spominjanja Allaha, onoga što On voli, učenog i onoga koji se podučava.“ (Ibnu Madže, hasen.) Stoga brate, brinimo se za svoj ahiret, ukoliko želimo spas i uspjeh.

●  Da li se bojimo stojanja pred našim Gospodarem? Onaj koji se boji stojanja pred svojim Gospodarem na Sudnjem danu, jeste onaj koji se suprotstavlja svojim prohtjevima i strastima. Stoga, sveijedan od nas neka se bori sa svojom dušom, neka se suprotstavlja svojim strastima koje hoće da ga odvedu u propast. U hadisu Ebu Hurejre, radijallahu anh, bilježi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Ko se bude bojao on će i poraniti (požuriti), a ko porani on će i stići na odredište! A zar Allahova roba nije skupa?! Zar Allahova roba nije džennet?!“ (Tirmizi, sahih.)

●  Vrijeme nastupa Sudnjeg dana poznaje jedino Uzvišeni Allah i niko drugi. I do informacija o njegovom nastupu ne može se doći, pa se time i ne zamarajmo. Međutim, šta smo pripremili za Taj dan, o tome se pitajmo. Jesmo li pripremili mnogo dobrih djela s imanom u Allaha, subhanehu ve te'ala, i strah od njega, ili je kod nas mnogo više loših djela?