Menu

Kutak za mlade - broj 73

Tema Kutak za mladeČitanje 8 minuta
Kako se sačuvati Dedžala; Allahu najdraži zikr; Najodabranija dova; Karakteristike stanovnika Dženneta; Kada je dozvoljeno ogovarati?

Kako se sačuvati Dedžala

Često smo slušali predavanja o pojavi Dedžala i o fitni koju će on prouzrokovati, o tome kako izgleda i na koji će način zavoditi i iskušavati stanovnike Zemlje. Također, svi smo imali priliku čuti da je pohvalno učiti suru El-Kehf petkom i da je ona štit protiv Dedžala, kako se navodi u hadisu koji prenosi Ebu Derda, u kojem Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Ko nauči prvih deset ajeta (u drugoj verziji zadnjih deset) ajeta sure El-Kehf, Dedžal neće imati nikakvu moć nad njim.” (Muslim)

Da li smo se ikad zapitali zašto baš sura El-Kehf ima veze sa fitnom Dedžala, zašto nas Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, savjetuje da učimo suru El-Kehf i pitamo li se kakve nam poruke sura El-Kehf daje kako bismo se sačuvali iskušenja Dedžala? Kakva je poveznica između kazivanja koja se navode u suri El-Kehf i Dedžala? U narednim redovima navest ćemo četiri savjeta o tome kako se sačuvati Dedžala.


● Imati dobro društvo. Dedžal će od ljudi tražiti da obožavaju njega umjesto Allaha (iskušenje u vjeri), a u suri El-Kehf kazuje se o mladićima koji su se povukli iz svoga naroda u jednu pećinu (ar. kehf) zbog iskušenja u vjeri koje je tad bilo prisutno. Stoga, treba da imamo dobro društvo, jer nas u 28. ajetu te sure Allah savjetuje: “Budi čvrsto uz one koji se Gospodaru svome mole ujutro i navečer u želji da naklonost Njegovu zasluže, i ne skidaj očiju svojih s njih iz želje za sjajem u životu na ovome svijetu, i ne slušaj onoga čije smo srce nehajnim prema Nama ostavili, koji strast svoju slijedi i čiji su postupci daleko od razboritosti.”

● Biti zahvalan na onom što nam Allah dadne. Dedžal će kontrolisati kišu i ljude će dovoditi u iskušenje svojim bogatstvom (iskušenje u imanju), a u suri El-Kehf spominju se dvojica ljudi od kojih je jedan imao imetka kojim ga je Allah iskušao, ali je on pao na iskušenju tako što je bio nezahvalan. Stoga budimo zahvalni na onom što nam Allah dadne.

● Stjecati znanje. Dedžal će iskušavati ljude “znanjem” i vijestima koje će im kazivati (iskušenje u znanju), a u suri El-Kehf kazuje se o Hidru koji je imao znanje, tako da je to i nama prioritet da stječemo znanje kako bismo se mogli odbraniti od fitne Dedžala.

● Pravedno postupati. Dedžal će kontrolirati velike dijelove Zemlje (iskušenje u moći), ali mi znamo da je i Zulkarnejn imao kontrolu nad velikim dijelom Zemlje, ali je bio pravedan i zahvalan, pa stoga budimo i mi pravedni i sačuvajmo se fitne Dedžala.

Allahu najdraži zikr

Semura b. Džundub, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Allahu su najdraže četiri riječi, bez obzira kojom od njih započeo: subhanallah vel-hamdulillah ve la ilahe illallah vallahu ekber.” (Muslim)

U verziji koju bilježi Ebu Davud navodi se: “Četiri su riječ najljepše Allahu i one su iz Kur’ana, bez obzira kojom od njih započeo: subhanallah vel-hamdulillah ve la ilahe illallah vallahu ekber.” (Tajalisi, Musned)

Poslaniku, sallallahu alejhi ve selem, bile su to najdraže riječi na dunjaluku. Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Da kažem: subhanallah vel hamdulillah ve la ilahe illallah vallahu ekber, draže mi je od dunjaluka i svega što je na njemu.” (Muslim)

Najodabranija dova

Postoji jedna dova koja je nazvana “Prvak istigfara” jer je njena vrijednost neizmjerljiva, a zabilježena je u vjerodostojnom hadisu u kojem se kaže: “Ko izgovori te riječi kad omrkne, vjerujući u njih, i umre te noći, ući će u Džennet, a ko ih izgovori kada osvane, vjerujući u njih i umre taj dan, ući će u Džennet.’’ Ta dova glasi:

Allahumme Ente Rabbii, la ilahe illa Ente, halakteni, ve ene abduke, ve ene 'ala 'ahdike ve va'dike mesteta'tu, e'uzu bike min šerri ma sana'tu, ebu'uleke bi ni'ametike alejje, ve ebu'u leke bi zenbii, fagfir li fe innehu la jagfiru-z-zunube illa Ente! – Allahu moj, Ti si moj Gospodar, nema boga osim Tebe, Ti si me stvorio i ja sam Tvoj rob, ispunjavam zavjet Tebi koliko mogu, Tebi se utječem od zla koje sam uradio, priznajem Tvoje blagodati prema meni, i Tebi priznajem svoj grijeh, pa mi oprosti, jer grijehe ne oprašta niko osim Tebe!” (Buhari, Nesai i Tirmizi)

Nemoj da ni zanoćiš ni da osvaneš a da ne proučiš ovu dovu, jer bit će ti žao ako preseliš, a nisi je proučio.

Karakteristike stanovnika Dženneta

Opisujući stanovnike Dženneta, Uzvišeni Allah kaže:

Oni koji su se Allaha bojali – u džennetskim baščama će, među izvorima, boraviti, primat će ono što im Gospodar njihov bude darovao, jer, oni su prije toga dobra djela činili, noću su malo spavali i u praskozorje oprost od grijeha molili, a u imecima njihovim bio je udio i za onoga koji prosi i za onoga koji ne prosi.’’ (Ez-Zarijat, 15–19)

Koje su njihove dove i osobine?

Oni koji budu govorili: ‘Gospodaru naš, mi, zaista, vjerujemo; zato nam oprosti grijehe naše i sačuvaj nas patnje u Ognju!’; oni koji budu strpljivi, i istinoljubivi, i Allahu poslušni, i oni koji budu milostinju udjeljivali, i koji se budu u posljednjim satima noći za oprost molili.’” (Alu Imran, 16–17)

Šta im Allah preporučuje?

...i pokoravajte se Allahu i Poslaniku da bi vam bila milost ukazana, i nastojte zaslužiti oprost Gospodara svoga i Džennet prostran kao nebesa i Zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje.’’ (Alu Imran, 132–133)

Kakva su im djela?

Za one koji, i kad su u obilju i kad su u oskudici, udjeljuju, koji srdžbu savlađuju i ljudima praštaju – a Allah voli one koji dobra djela čine: i za one koji se, kada grijeh počine ili kad se prema sebi ogriješe, Allaha sjete i oprost za grijehe svoje zamole – a ko će oprostiti grijehe ako ne Allah? – i koji svjesno u grijehu ne ustraju.’’ (Alu Imran, 134–135)

Šta ih čeka?

Njih čeka nagrada – oprost od Gospodara njihovog i džennetske bašče kroz koje rijeke teku, u kojima će vječno ostati, a divne li nagrade za one koji budu tako postupili!’’ (Alu Imran, 136)

Kada je dozvoljeno ogovarati?

Većina nas zna da je ogovaranje zabranjeno, i to ajetom iz Kur’ana, koji glasi: “O vjernici, klonite se mnogih sumnjičenja, neka su sumnjičenja zaista, grijeh. I ne uhodite jedni druge i ne ogovarajte jedni druge! Zar bi nekome od vas bilo drago da jede meso umrloga brata svoga – a vama je to odvratno – zato se bojte Allaha, Allah, zaista, prima pokajanje i samilostan je.’’ (El-Hudžurat, 12)

No, postoje situacije u kojima je dozvoljeno ogovaranje, kako navode islamski učenjaci, a neke od tih situacija jesu sljedeće:

● Kada čovjek želi upozoriti muslimane da se sačuvaju od zla neke osobe (prilikom ženidbe ili prihvatanja hadisa i sl.).

● Kada želi upozoriti na onoga koji javno čini grijehe.

● Kada nekome bude učinjena nepravda, tada mu je dozvoljeno da kazuje o tome i o onome ko mu je nepravdu nanio.

● Prilikom postavljanja pitanja o određenom, kao naprimjer: “Moja supruga čini to i to”, “Moj muž je takav i takav” i sl.)

● Onome ko je u stanju spriječiti činjenje ružnih djela dozvoljeno je da kaže: “Taj i taj čini to i to, pa ga opomeni da prestane s tim.”