informativniislamskičasopis
0

Mesdžidul-haram – historijat i odlike

Namaz u Mesdžidul-haramu ima posebnu vrijednost. Džabir b. Abdullah prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Namaz u mojoj džamiji (u Medini) bolji je od hiljadu namaza koji se obave u drugim džamijama, osim Mesdžidul-harama. Namaz u Mesdžidul-haramu bolji je od sto hiljada namaza obavljenih u drugim džamijama.” (Ibn Madža, Ahmed i drugi) Džabir prenosi da je neki čovjek na dan oslobođenja Meke rekao Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: “Allahov Poslaniče, ja sam se zavjetovao da ću, ako ti Allah oslobodi Meku, klanjati dva rekata u Mesdžidul-aksau (u Kudsu)?” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče mu: “Klanjaj ovdje.” Čovjek je opet postavio isto pitanje i dobio isti odgovor. Kada je treći put upitao, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče mu: “Postupi kako želiš.” (Ebu Davud, Ahmed i drugi) Imam Ebu Bekr en-Nekkaš kaže: “Izračunao sam vrijednost jednog namaza u Mesdžidul-haramu: vrijedi kao životni vijek u kojem se klanja pet dnevnih namaza u trajanju od pedeset pet godina, šest mjeseci i dvadeset dana.” (Vidjeti: Fethul-Bari, 3/82)

U odabranom gradu nalazi se i najodabranije znamenje – Mesdžidul-haram, Sveti hram, koji je svakodnevno, a ne samo godišnje, tokom obreda hadža, stjecište brojnih vjernika iz svih krajeva svijeta, koji dolaze skrušeno i ponizno dozivajući i odazivajući se svome Gospodaru. Brojne su odlike ovog najodabranijeg mjesta, a neke od njih jesu sljedeće:

●  Mesdžidul-haram je prva džamija koja je sagrađena na Zemlji. Uzvišen Allah kaže: “Prvi hram podignut za ljude jeste onaj u Beki.” (Alu Imran, 96) Ebu Zerr kaže: “Upitao sam Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: ‘Koja je džamija prva sagrađena na Zemlji?’, a on je odgovorio: ‘Mesdžidul-haram.’  ‘Potom koja?’, upitao sam. ‘Mesdžidul-aksa’, rekao je. Ponovo sam upitao: ‘Koliki je vremenski period (protekao) između njihove (gradnje)?’ ‘Četrdeset godina’, odgovorio je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.” (El-Buhari, 710/3366; Muslim, 5/3/520)

●  Mesdžidul-haram je blagoslovljen, siguran, putokaz i u njemu su znamenja očevidna. Uzvišen Allah kaže: “Prvi hram podignut za ljude jeste onaj u Mekki, blagoslovljen i putokaz svjetovima. U Njemu su znamenja očevidna.” (Alu Imran, 96) I kaže Svevišnji: “Zar ne vide da smo Harem svetim i sigurnim učinili?” (El-Ankebut, 67) Šejhul-islam Ibn Kajjim kaže: “Blagoslov (Mesdžidul-harama) ogleda se u velikom dobru i njegovoj konstantnosti. Nema nijedne kuće pod nebeskim svodom da je blagoslovljenija od ove, niti da je korisnija za stvorenja.” (Vidjeti: Ibn Kajjim, Bedaiul-fevaid, 2/45–46)

●  Namaz u Mesdžidul-haramu ima posebnu vrijednost. Džabir b. Abdullah prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Namaz u mojoj džamiji (u Medini) bolji je od hiljadu namaza koji se obave u drugim džamijama, osim Mesdžidul-harama. Namaz u Mesdžidul-haramu bolji je od sto hiljada namaza obavljenih u drugim džamijama.” (Ibn Madža, 1/451/1406; Ahmed 3/343; Ibn Earabi, El-Muadžem, 2/745/1510; Et-Tahavi, Šerhul-muškil, 2/62/599. Ovu predaju vjerodostojnom smatraju Ibn Hibban, El-Munziri, Ibn Abdulhadi, Ibn Hadžer, El-Busiri, Ibn Muflih i El-Albani. Imam En-Nevevi smatra ga dobrim) Džabir prenosi da je neki čovjek na dan oslobođenja Meke rekao Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: “Allahov Poslaniče, ja sam se zavjetovao da ću, ako ti Allah oslobodi Meku, klanjati dva rekata u Mesdžidul-aksau (u Kudsu)?” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče mu: “Klanjaj ovdje.” Čovjek je opet postavio isto pitanje i dobio isti odgovor. Kada je treći put upitao, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče mu: “Postupi kako želiš.” (Ebu Davud, 3/233/3305; Ahmed, 3/363; Ed-Darimi, 2/151/2339; Ibn Džarud, El-Munteka, 364/945; Abd b. Humejd, El-Musned, 2/131/1007 (El-Muntehab), s ispravnim lancem prenosilaca) Imam Ebu Bekr en-Nekkaš kaže: “Izračunao sam vrijednost jednog namaza u Mesdžidul-haramu: vrijedi kao životni vijek u kojem se klanja pet dnevnih namaza u trajanju od pedeset pet godina, šest mjeseci i dvadeset dana.” (Vidjeti: Fethul-Bari, 3/82) Ova odlika, po mišljenju šafijskih učenjaka(vidjeti: En-Nevevi, El-Minhadž, 9/138), obuhvata kako obavezne tako i dobrovoljne namaze, za razliku od imama Ebu Hanife (vidjeti: Šerhu meanil-asar, 3/128) koji smatra da se nagrada odnosi isključivo na propisane namaze. Međutim, da li je ova obilna nagrada specifična samo za one koji klanjaju u Mesdžidul-haramu ili vrijedi za sve džamije u Meki pa i šire od toga, predmet je razilaženja među islamskim učenjacima.

●  Dozvoljeno je krenuti na putovanje s ciljem posjete Mesdžidul-harama. Ebu Hurejra prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Sedla se ne pritežu (tj. ne kreće se na put) osim radi (posjete) tri džamije: Mesdžidul-harama, Mesdžidul-aksaa i radi moje džamije.” (El-Buhari, 252/1197; Muslim, 9/141/1397) Ovaj hadis prenosi skupina ashaba.

●  Najbolji izvor na Zemlji nalazi se u Mesdžidul-haramu. Nema sumnje da je voda jedna od najvećih blagodati Uzvišenog Allaha. Ova blagodat dolazi do posebnog izražaja u podnebljima gdje vlada suša i gdje izvori i pojava pitke vode predstavljaju pravu rijetkost. U Meki, gdje najčešće vladaju velike suše, u neplodnoj i nenaseljenoj kotlini, Uzvišeni Allah dao je da izvire najbolja voda na Zemlji. U prošlom broju El-Asra (br. 60) bilo je riječi o odlikama Zemzem izvora i vode.

Kada su u pitanju odlike Mesdžidul-harama, od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, navode se i brojna druga predanja, ali je njihova autentičnost sporna pa ih nećemo spominjati ovom prilikom.

Presjek izgradnje Mesdžidul-harama u prva tri stoljeća islama

Kada je Ibrahim, alejhis-selam, sagradio Kabu, oko nje nije bilo nikakvih drugih objekata jer se, iz velikog poštovanja prema Kabi, niko nije usuđivao da podiže građevine oko nje. Tako je potrajalo sve do vremena Kusajja b. Kilaba, jednog od Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, predaka, koji se domogao ključa Kabe i naredio ljudima da grade kuće oko nje sa svih strana.

Između svake kuće ostavljeno je dovoljno prostora za ugradnju vrata na koja su ulazili posjetitelji Kabe, tako da se Kaba nalazila u kružnom prostoru u koji se ulazilo kroz ostavljene prolaze između sagrađenih kuća i u kojem se obavljao tavaf. Nakon pojave Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, stanje oko Kabe

nije se bitnije promijenilo osim što se broj kuća povećao, a ni u vrijeme Ebu Bekrovog hilafeta nije bilo značajnijih promjena. (Vidjeti: El-Maverdi, El-Ahkamus-sultanijje, str. 208–209; Tahsilul-meram, 1/330–332; Ifadetul-enam, 1/663–664)

Uvidjevši da se znatno povećao broj muslimana, a time i posjetitelja Kabe, drugi pravedni halifa Omer b. El-Hattab odlučio je proširiti prostor oko Kabe. To je bilo prvo proširenje Mesdžidul-harama. Omer b. El-Hattab otkupio je kuće koje su se nalazile u neposrednoj blizini Kabe i srušio ih. Vlasnici nekih kuća nisu pristali ni na prodaju, ni na rušenje svojih objekata, pa im je Omer rekao: “Vi ste došli na posjed Kabe, a nije Kaba došla u vaše dvorište”, a zatim je procijenjena vrijednost njihovih kuća i one su srušene. Protuvrijednost ovih objekata Omer je pohranio u Kabi, nakon čega su prvobitni vlasnici kuća, ipak, prihvatili svoj imetak. Omer je naredio da se oko Mesdžidul-harama podigne zid na kojem je ostavljeno nekoliko vrata – koja su bila u istoj ravni kao i ona u vrijeme Kusajja – kroz koja su posjetitelji ulazili i izlazili iz džamije. Što se tiče zida, on nije dostizao visinu prosječnog čovjeka. Omer b. El-Hattab odlučio se na ovu adaptaciju i proširenje nakon velike poplave koja je zadesila džamiju 17. h. g. (Vidjeti: El-Ahkamus-sultanijje, str. 209; Ifadetul-enam, 1/664–667)

Povećan broj posjetitelja prisilio je trećeg halifu Osmana b. Affana na ponovno proširenje džamije, tako da je i on otkupio neke građevine i srušio ih. Ipak, jedna skupina ljudi nije pristala na prodaju, već su se žestoko pobunili i usprotivili se Osmanovom postupku. Čuvši za to, Osman je pozvao ove ljude i upitao ih: “Zar Omer nije uradio isto?! Zašto se tada niste bunili?! Zašto iskorištavate moju blagost?”, a potom je naredio da se pritvore. Nakon zalaganja Abdullaha b. Halida b. Usejda, pustio ih je na slobodu. Osman je prvi koji je digao nadstrešnicu nad

džamijom. (Vidjeti: El-Ahkamus-sultanijje, str. 209; Ifadetul-enam, 1/664–667)

Za vrijeme svoga namjesništva u Meki, Abdullah b. Zubejr također je otkupio neke kuće i njihov prostor pripojio džamiji. Ne zna se pouzdano da li je u potpunosti natkrio džamiju ili samo jedan njen dio. (Vidjeti: El-Ezreki, Ahbaru Mekke, 1/594–597; El-Fakihi, Ahbaru Mekke, 2/160–161; Ifadetul-enam, 1/668–669)

Abdulmelik b. Mervan nije proširivao džamiju, već je podigao njen zid i plafon u visinu. Plafon je prekrio ilovačom. Vrh svakog stuba ukrasio je s pedeset miskala zlata (jedan miskal iznosi 4,6 grama po savremenim mjernim jedinicama). (El-Ezreki, Ahbaru Mekke, 1/597;  El-Fakihi, Ahbaru Mekke, 2/161.)

Velid b. Abdulmelik, preko svoga namjesnika u Meki, Halida b. Abdullaha el-Kasrija, srušio je prepravke svoga oca Ibn Mervana i ponovo je renovirao džamiju. Džamijske stubove obložio je mramornim pločama, a njihove vrhove zlatnim oblogama. Vrata Kabe i njen slivnik (Slivnik, ar. el-mizâb, nalazi se na krovu Kabe i služi za slijevanje vode koja ostaje na njoj. Pričvršćen je na Kabi sa strane koja nije na temeljima Ibrahima, alejhis-selam – Hidžr) obložio je tankim zlatnim pločama, a plafon je ukrasio posebno lijepom ilovačom. Kompletnu džamijsku građevinu s unutrašnje strane pojačao je mramornim konstrukcijama. Vrhove unutrašnjeg dijela ukrasio je nanizanim biserjem i izveo terase u džamiji. (Vidjeti: El-Ezreki, Ahbaru Mekke, 1/598–599; Ifadetul-enam, 1/669)

Drugi abasijski vladar (što se tiče prvog abasijskog vladara općenito, Seffaha Ebu Abbasa, on nije načinio zapaženije izmjene na Mesdžidul-haramu) koji je izvršio znatnije promjene na Mesdžidul-haramu, bio je Ebu Džafer el-Mensur koji je proširio džamiju sa svake strane, osim s južne strane na kojoj u tom vremenu nije postojala mogućnost proširenja, a jedan od razloga bile su i jake poplave kojima je bio izložen taj dio džamije. Ebu Džafer je otkupio veliki broj kuća i taj prostor pripojio Mesdžidul-haramu, tako da je njegova površina udvostručena u odnosu na raniji period. Džamijske zidove i stubove ukrasio je zlatom i raznim ornamentima. On je prvi popločao Hidžr mramornim pločama. Ove izmjene potrajale su dvije ili tri godine. (Vidjeti: Ifadetul-enam, 1/670–671)

Treći abasijski vladar Muhammed b. El-Mensur el-Mehdi došao je na hadž 160. h. g., i sa sobom donio desetine miliona dirhema koje je podijelio stanovnicima Meke i Medine. Tadašnjem kadiji u Meki, Muhammedu b. El-Evkasu, naredio je da otkupi veliki broj mekanskih kuća, poruši ih i proširi džamiju, izdvojivši za to neopisivo veliki imetak. Međutim, nakon ovog proširenja Kaba se nije nalazila na sredini džamije budući da nije postojala mogućnost njenog proširenja s južne strane. Halifa El-Mehdi bio je nepokolebljiv u proširenju džamije s te strane, tako da je otkupio veliki broj kuća i porušio ih, zatim pristupio novom proširenju džamije, nakon čega se Kaba našla u centru Mesdžidul-harama. Poslije toga, renoviranje džamije trajalo je sve do smrti El-Mehdija 169. h. g. Po oporuci halife, renoviranje je nastavio njegov sin Musa el-Hadi, doduše, ne s tolikim žarom i umijećem kako se to činilo u vrijeme El-Mehdija. Po završetku ovih radova, na džamiji duži vremenski period nisu poduzimane značajnije promjene. (Vidjeti: Ifadetul-enam, 1/672–677) Tek u drugoj polovini trećeg hidžretskog stoljeća, u vrijeme El-Muatedida, došlo je do novih izmjena na Mesdžidul-haramu.

Nakon toga, kroz stoljeća, Mesdžidul-haramu se posvećivala velika pažnja u smislu rekonstrukcija, proširenja, adaptacija itd. U današnjem vremenu, nakon velikog napretka u pogledu transporta, naglo se povećao broj hodočasnika, tako da je vlast današnje Saudijske Kraljevine bila prisiljena pristupiti proširenju i nadogradnji džamije. Prvo proširenje izvedeno je u vrijeme kralja Sauda b. Abdulaziza. Od tadašnjih 27.850 kvadratnih metara, Mesdžidul-haram je proširen na 180.850 kvadratnih metara. Potom je uslijedilo drugo proširenje u vrijeme kralja Fahda

b. Abdulaziza, a realizacijom ovog projekta džamija je mogla primiti novih 80.000 klanjača. Uz postojećih sedam, podignute su još dvije nove munare. Tako je s aktuelnih 180.850 kvadratnih metara, džamija proširena na 256.850, čime je Saudijska Arabija povećala površinu Mesdžidul-harama za više od devet puta u odnosu na njegovu prethodnu veličinu. (Vidjeti: Tarihu Mekketel-mukerreme, str. 86–89, grupa autora pod mentorstvom šejha Safijurrahmana el-Mubarekfurija)

Krajem 1434. h. g. / 2013. god., počelo je najveće historijsko proširenje Mekanskog harema koje u svakom pogledu daleko nadmašuje prethodna proširenja. Za uspješan početak ovog projekta bilo je neophodno ukloniti oko 1.800 objekata različite veličine. Proračuni govore da će ovo proširenje koštati oko osamdeset milijardi rijala ili šesnaest milijardi eura. Tako će Mekanski harem s dvorištem dobiti novih 400.000 kvadratnih metara. Na ovoj površini namaz će moći obavljati preko milion i dvije stotine hiljada novih klanjača.

14. Juli 2014 | Dr. Safet Kuduzović | Da'va | 61

Komentari: Nema komentara

Komentirajte