informativniislamskičasopis
0

Stav islama prema abortusu

Krajem osamnaestog stoljeća, kao plod propagande čiji je cilj bio da se ograniči broj stanovnika na Zemlji i smanji njegov nagli porast, dolazi do izražaja pitanje abortusa. Prvi propagator ove ideje bio je Melsus, kršćanski sveštenik iz Britanije. Zasnovao je svoju ideju na tvrdnji da mnoštvo stanovnika na Zemlji predstavlja opasnost po izvore životnih sredstava za čovječanstvo, a dokazivao je to geometrijskim putem: broj stanovnika na Zemlji povećava se po formuli: dva, četiri, osam, šesnaest, trideset i dva, itd, dok se izvori životnih sredstava povećavaju po formuli: dva, tri, četiri, pet, itd…

Pitanje abortusa u biti nije suvremeno šerijatsko pitanje, međutim, mnoštvo je razloga koji su ovo pitanje učinili jednom od glavnih tema rasprave u raznim prigodama, na raznim mjestima i među različitim nivoima ljudi. Od tih razloga ističu se dva:

Prvo: što mnogi ljudi pitaju o šerijatskom propisu pobačaja.

Drugo: što je abortus sa napretkom medicine postao tako obična stvar, da je u mogućnosti bilo koja žena da ode ljekaru i da se za kratko vrijeme riješi 'neželjene' trudnoće.

 

Definicija abortusa

 

Islamski pravnici definišu abortus jezičkim značenjem, tj. abortus je pobačaj djeteta (ploda, fetusa ili embria) prije njegovog upotpunjenja. (Pogledaj: El-Bahru er-raiku, 8/389; i El-Mevsu'atu el-fikhijetu el-kuvejtije, 2/56.)

 

Povijest abortusa

 

Abortus je bio poznat još u davna vremena kao sredstvo otklanjanja ili prikrivanja neželjene tudnoće kao i ograničenja poroda. Načini i metode pobačaja (abortusa) koji su tada rađeni su se razlikovali od današnjih. Naime, žena koja bi htjela da pobaci radila bi jednu od slijedećih metoda: ●  pila bi čajeve od posebnih trava,

●  jela biljke za koje se u praksi pokazalo da uzrokuju pobačaj,

●  skakala bi sa određene visine čime bi uzrokovala otkidanje i umiranje ploda,

●  udarala bi sama sebe po stomaku ili bi to radila druga osoba čime bi bio izazvan pobačaj.

Muslimanski liječnik Ibn Sina navodi tri slučaja kada treba po njemu izvršiti abortus:

●  kada mala djevojčica zatrudni, a postoji bojazan da bi umrla na porođaju,

●  kada u maternici majke ima izraslina koja bi uzrokovala smrt i djeteta i majke i

●  kada umre dijete u utrobi majke. (Pogledaj: Ahkamul-dženin, 117.)

Krajem osamnaestog stoljeća, kao plod propagande čiji je cilj bio da se ograniči broj stanovnika na Zemlji i smanji njegov nagli porast, dolazi do izražaja pitanje abortusa. Prvi propagator ove ideje bio je Melsus, kršćanski sveštenik iz Britanije. Zasnovao je svoju ideju na tvrdnji da mnoštvo stanovnika na Zemlji predstavlja opasnost po izvore životnih sredstava za čovječanstvo, a dokazivao je to geometrijskim putem tj. broj stanovnika na Zemlji povećava se po formuli: dva, četiri, osam, šesnaest, trideset i dva, itd, dok se izvori životnih sredstava povećavaju po formuli dva, tri, četiri, pet, itd. Zatim je ova ideja našla svoje protagoniste, te se prvo proširila u Americi, iako je u samom početku doživjela žestoko protivljenje od strane države i društva. A 1942.g. osnovano je udruženje pod nazivom: "Liga za reformu porodice", koje je pozivalo na upotrebu sredstava za spriječavanje trudnoće i na vršenje abortusa kako bi se smanjio nagli porast stanovništva. Zatim je ovo udruženje postalo član Ujedinjenih nacija  i osnovalo mnoštvo ogranaka diljem svijeta, pa čak i u muslimanskim zamljama. (Pogledaj: El-Mesailu et-tibbije vel muamelatul malijel muasre, d. Halid ibn Alijj El-Mušjekih; 2/2.)

 

Donošenje zakona o abortusu

 

Abortus je bio zabranjen kod židova i kršćana, s tim da je kazna nad počiniocem kod židova bila prepuštena presudi sudije, a kod kršćana određena ubistvom. Zbog toga je Britanija 1524.g. donijela zakon o kazni pogubljenja nad počiniocem abortusa, također Njemačka 1531.g., Francuska 1562.g. i Rusija 1649.g. Za razliku od ostalih kršćanskih sekti, protestantska crkva je imala veoma blag stav prema abortusu, tako da ga je dozvoljavala i zbog sitnih razloga. Zatim je kazna ubistva za abortus ublažena kaznom trajnog zatvora sa teškim fizičkim radom, da bi je zatim još umanjili sve dok nije pobačaj postao dozvoljen u mnogim zemljama svijeta. Slično tome desilo se i u Americi,gdje je prvo kazna bila pogubljenje, zatim trajni zatvor, a zatim je bila ublažavana sve dok ga nisu dozvolili. Sovjetski savez se smatra prvom državom koja je javno dozvolila abortus, i to 1920.g., a zatim je 1935.g. ponovo zabranila zbog mnoštva smrtnih slučajeva trudnica uzrokovanih abortusom, te ponovo dozvolila 1955.g. Poslije Sovjetskog saveza 1948.g. dozvolio je Japan pobačaj ženama koje imaju petero djece, zatim je broj smanjen da bi na kraju bilo dozvoljeno u prva tri mjeseca trudnoće. Poslije toga slijede Britanija 1968.g. Amerika 1973.g. i Francuska 1975.g. Za razliku od Zapada, u većini muslimanskihzamalja abortus je zabranjen i kažnjava se zatvorom od šest mjeseci do tri godine, kao što je u Egiptu, Siriji i Jordanu. U ovome su se izdvojile Turska i Tunis, koje su zakonom dozvolile abortus. (Pogledaj: Ahkamul dženin, 120-125.)  

 

Statistički podaci o abortusu

 

Na osnovu izvještaja Svjetske zdravstvene organizacije do 1984.g. broj pobačaja je dostigao cifru od pedeset miliona, a broj smrtnih slučajeva trudnica kao posljedica abortusa  kretao se između sto sedamdeset hiljada do dvije stotine hiljada. Između 1973.g. i 1983.g. u toku deset godina u Americi je izvršeno petnaest miliona pobačaja, a u samom Njujorku se nalaze više od tri stotine ambulanti samo za abortus. (Pogledaj: El-Mesailut-tibbije vel muamelatul malijel muasre, 3.) Ove brojke upokazuju na opasnost abortusa kao sredstva uništavanja ljudskih embria.

 

Stav Islama prema abortusu

 

Prije samog navođenja stavova islamskih učenjaka i argumenata kojima podupiru svoje stavove, može se uopćeno kazati da je pobačaj oprečan Šerijatu iz nekoliko razloga:

Prvo: cilj Šerijata (mekasiduš-šeri'ati) je zaštita pet nužnih stvari: vjere, života, potomstva, pameti i imetaka, bez kojih se remeti sistem ljudskog života na dunjaluku na čemu se složio ovaj Ummet i šerijati prijašnjih poslanika, a plod u stomaku majke je početna faza ljudskog života te ulazi pod cilj zaštite života.

Drugo: abortus se suprostavlja jednom od ciljeva braka, tj. umnožavanju porodice, kaže Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, u rivajetu od Enesa, radijallahu 'anhu: „Ženite rotkinje, koje vam se svide, zaista ću se ja ponositi vašom brojnošću pred poslanicima na Sudnjem Danu.“ (Bilježi ga Ahmed, 3/158; i Ibn Hibban, 1228; a Šejh Albani ga ocjenjuje vjerodostojnim, El-Irva', 6/195.) Također, na to upućuje dozvola ili preporučljivost ženidbe sa više žena kako bi povećao porod.

Treće: abortus u sebi sadrži loše mišljenje o Uzvišenom Allahu, subhanehu ve te 'ala, naime, mnogi traže utočište u abortusu srtahujući za nafaku djeteta ili troškove odgoja djeteta, a kaže Uzvišeni: "Na Zemlji nema nijednog bića, a da ga Allah ne hrani." (Prijevod značenja Hud, 6.)

Vrste abortusa:

●  spontani abortus

●  pobačaj bez šerijatske nužde

●  nužni pobačaj   

●  pobačaj ploda začetog zinalukom 

●  pobačaj ploda začetog silovanjem

●  pobačaj deformisanog ploda.

U slijedećim brojevima uz Allahovu, subhanehu ve te'ala, dozvolu, pisat ćemo o spomenutim vrstama abortusa i propisima istih. Uzvišenom Allahu neka je hvala na početku i na kraju! Neka je salavat i selam na Allahova Poslanika, njegovu porodicu i sve ashabe!

11. Maj 2009 | Žena muslimanka | 30

Komentari: Nema komentara

Komentirajte