informativniislamskičasopis
0

Sufizam – rak rana ummeta

Sufije smatraju da nema nikakve razlike između Allaha i stvorenja, osim što je Allah sve, a stvorenja su dio, Allah se nalazi u svemu što postoji, čak u psu i svinji, sve je Njegov izgled, ne postoji ništa osim Allaha. Kaže Ibn Arebi: “On (Allah) nema drugog izgleda osim nas, niti mi imamo drugo prikazivanje osim preko Njega, Njime smo upoznali sebe i upoznali smo Njega“. (Futuhati Mekije, Ibn Arebi 2/44) Uzvišen neka je Allah od onoga što oni govore. Tako oni vjeruju da je čitav svijet Allahova sjenka i odraz Njegovog bića subhaneh, pa ne postoji na svijetu ništa osim Allaha. Ljudi, džini, drveće, kamenje, crvi, životinje, ptice, sve to su ustvari različite slike i izgledi Allaha subhaneh. Tako je za sufije sve na svijetu božanstvo.


Učenjaci su se razišli oko nastanka riječi sufizam na četiri mišljenja. Prvo mišljenje je da je riječ sufizam od riječi "safa" što znači pročistiti. Kaže Bišr ibnul Haris (sufija): "Sufija je onaj ko je pročistio (saffete) svoja djela Allahu subhaneh, pa je Allah pročistio njemu od sebe Njegove keramete". Drugi kažu da se sufije pripisuju "ehlussufi" mesdžida Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, zbog sličnosti u njihovom opisu. (Ehlussufa su bili siromašni ashabi koji su boravili u Poslanikovom mesdžidu i nisu imali svojih porodica niti mjesta gdje bi jeli pa bi Poslanik, 'alejhisselam, tražio od ashaba da ih vode svojim kućama i da ih nahrane, a one koji bi ostali Poslanik bi odveo svojoj kući i tamo bi jeli.) Treća definicija je da sufizam potiče od riječi "Essuuf" što znači vuna jer je oblačenje odjeće od vune bio njihov običaj tokom istorije njihovog razvoja. Biruni smatra da je riječ sufizam izvedena od grčke riječi "sofija" što znači mudrost. Kaže Ibn Haldun: "Osnov sufizma je boravak u mesdžidu radi ibadeta, posvećivanje samo Allahu subhaneh, okretanje od dunjalučkih ljepota i ukrasa i izdvajanje u osami radi činjenja ibadeta." (Mukadimetu ibn Haldun, str. 333). Najvjerovatnije je da se razilaženje u definiciji sufizma vraća na razvoj sufizma, povezanost njegovih korijena i njegove manifestacije kroz vijekove.

Porijeklo sufizma i njegovi izvori

Također postoji razilaženje i podijeljeno mišljenje o porijeklu sufizma i njegovim izvorima.

● Prvo mišljenje je da je sufizam u potpunosti islamski po svom izgledu i po vrstama, u svojim osnovama i pravilima, u svojim ciljevima i težnjama, po svojim otkrovenjima i kasidama. Ovo smatraju sufije i oni koji ih podržavaju.

● Drugo mišljenje je: da sufizam apsolutno nema nikakve veze sa Islamom, niti u svojoj pojavi, niti nastanku, nego je stran kao što mu je i ime strano, pa stoga traže njegove osnove u stranim izvorima i njihovoj ideologiji. Ovo mišljenje zastupa većina selefa, fukaha (islamskih pravnika), mutekelimina (skolastičara), te mnogi savrememi istraživači i orijentalisti.

● Treće mišljenje smatra: da je sufizam ime za zuhd (pobožnost) koji je uznapredovao nakon perioda, za koje je posvjedočeno da je dobro (prva tri stoljeća), kao reakcija na raskoš i lagodnost koji su se pojavili kod muslimana nakon osvajanja novih područja, i nakon što su se muslimani predali dunjaluku i njegovim ukrasima. Poslije toga u ovu pobožnost su se uvukle strane ideje i filozofije koje nisu islamske. Ovo mišljenje zastupa Ibn Tejmije i Ševkani i drugi od učenjaka Ehlussune, čak i same sufije kao i neki orijentalisti.

● Četvrto mišljenje je da je sufizam nastao iz pomiješanih ideja Islama, onoga što je ostalo od Kršćanstva i Jevrejstva, kao i drugih vjera npr. Budizma, Medžusija, a takođe i grčke filozofije i neoplatonizma.

Najbolji način da se dâ ocjena sufijskog učenja i njihovih stavova je da se vraća na njihove izvore koji su pouzdani kod njih. Činjenica je da je izraz "sufije" naknadno uveden i da se pojavio nakon što je počelo oblačenje odjeće od vune (sufa) od strane jedne skupine pobožnjaka, pa je rečeno za njih da su "sufije" (oni koji oblače odjeću od suufa-vune).

Kada se pojavio sufizam (tesavvuf)

Jedan dio istraživača smatra da se sufizam pojavio u Kufi, a razlog njegove pojave u Kufi je zato što su njeni stanovnici bili pod uticajem talasa pobožnjaštva (zuhda) koji se pojavio u obliku otpora Beni Umejima (vladajućoj porodici u to vrijeme), te su im se suprostavljali time što su oblačili odjeću pobožnjaka i isposnika. Zbog toga je sufizam usko povezan sa tešejjuom (šiizmom), jer je Kufa bila mjesto političkih nemira i događaja koji su se dešavali porodici Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem. Nakon što su doživjeli vojni poraz, ostavili ubijanje i borbu i pozivanje na Alijin hilafet i hilafet njegove porodice, i okrenuli su se zuhdu (pobožnosti) i sufizmu. Međutim Ibn Tejmije smatra da se sufizam pojavio u Basri u kojoj je bilo pretjerivanje u pobožnosti, ibadetu, strahu od Allaha i sl., što nije bilo slučaj sa ostalim islamskim pokrajinama. Zbog toga je rečeno: "fikh kufanski", i "ibadet basrijski", tako da najviše što se prenosi od pretjerivanja na ovom polju je od pobožnjaka Basre. Tako je bilo među njima onih koji su padali u nesvijest prilikom slušanja Kur'ana, a to nije bilo poznato među ashabima, te su im to neki ashabi negirali, kao što su Esma bint Ebi Bekr i Abdullah ibn Zubejr, radijallahu 'anhuma, a takođe i tabiini, poput Muhamed ibn Sirina.

Razvoj sufizma i stepeni kroz koje je prošao

Kao što smo spomenuli sufizam je počeo kao zuhd, pobožnost i isposništvo, pa su zatim prešli u sufijske tarikate, svaki od njih je imao svoja pravila svojstvena samo njemu, da bi na kraju ostavljali islamsko učenje dio po dio. Tako možemo da podijelimo razdoblja kroz koje je prošao sufizam na tri jasne cjeline.

Prvo razdoblje:

Ovaj period se odlikuje time što je kod sufija preovladavala ibadetska strana i udaljenost od ljudi, s tim da su se pridržavali šeriatskih propisa i adaba. Kod nekih od njih je prevladavao veliki strah i stalno plakanje. Primjer takvih pobožnjaka u Medini je bio Amir ibn Abdullah ibn Zubejr koji je postio spojeno bez prekidanja po tri dana, pa mu je govorio njegov otac: "Vidio sam Ebu Bekra i Omera i nisu tako radili". ( Sijeru ealaminnubela - Zehebi 5/219)U ovom periodu, koji je koliko toliko bio u granicama Šerijata, neki od njih su pisali knjige pozivajući u stvari koje nisu bile poznate kod prvih pobožnjaka kao što je ostavljanje ženidbe npr. Od ovih pobožnjaka je Malik ibn Dinar koji je odbio da se ženi i nije jeo meso osim od svog kurbana, takođe je puno čitao knjige prijašnjih naroda kao npr. Tevrat i Indžil.Od prvaka ovog perida smatra se i Rabija Adevija, koja je uvela priču o božanskoj ljubavi i božanskom 'išku.Ovo su prve sufije koje su uzele pravac (tariku) u kome su spojili zuhd, udubljenost, pretjerivanje, otkrića svojih vesvesa i otkrovenja, što nije bilo poznato u prvim generacijama.Od onoga što je uvedeno u ovom periodu je i slušanje pobožnih kasida uz upotrebu muzičkih instrumenata. Isto tako su napisane knjige o pobožnjaštvu i pobožnima u kojima je skupljeno ono što je tačno sa netačnim i koje pozivaju u siromaštvo. Također u ovom peridu se uvodi prenošenje od sljedbenika knjige - Jevreja i Kršćana. Od tih knjiga su knjige Harisa Muhasibija, knjiga "Kutul-kulub" (hrana srca) od Taliba Mekija i "Risala" od Kušejrija.U svakom slučaju ovaj pravac se pojavio poslije odabranih generacija (prve tri generacije). Prve pristalice ovog pokreta su se izdvojili u pobožnosti i bogobojaznosti na čemu nije bio Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selem, i njegovi ashabi , niti oni koji su ih slijedili u dobru.Također izraz sufije nije bio poznat u prva tri stoljeća nego je njegovo spominjanje došlo poslije.Možda su sufije bili iskreni u svome zuhdu i odvojenosti od dunjaluka, s tim što pretjeranost u onome na što su sebe obavezali nije propisana Šerijatom. Također je primijetan uticaj kršćanstva koje se ogleda u tome da se kažnjava tijelo da bi se odgojila i pročistila duša.

Drugo razdoblje:

U ovom periodu sufije su uveli nejasnu terminologiju spominjući "utonuće" (fena), "vječnost" (beka), "znanje znakova" u otkrovenjima.Također se kod njih nastaje tzv. “znanje spoljašnosti i unutrašnjosti“ (ilmu zahir vel batin). Isto tako objavljuju spadanje šerijatskih obaveza za svoje evlije jer su dostigli stepen stvarnog, istinskog znanja putem otkrivanja skrivenog (kešf). Smatraju da evlije poznaju gajb tako da su se kod njih pojavile legende i hurafati (praznovjerja).Tako se pojavljuje sufizam u obliku određenog mezheba, u određenoj skupini onih koji su ušli u Islam, ponekad iz neznanja, a ponekad s ciljem rušenja Islama. Tako su uveli Jevrejstvo i Kršćanstvo u Islam, kao i Zaratustrije i Medžusije, Budizam, grčku filozofiju i neoplatonizam, s ciljem rušenja Šerijata i razdvajanja između njega i "stvarnog znanja" (hakike).Najznačajnije ličnosti ovog perioda su: Ebu Hasen Šazilij, Ebu Jezid Bestami, Ahmed Rifai, Ahmed Bedevi, Abdulkadir Džilani, Tidžani, Nakšibendi i dr.Ovim ljudima se pripisuju kerameti i vrline kakve nisu dostizali ni sami poslanici, pa se prenosi da je Allah, subhaneh, razgovarao sa Šazilijem na brdu Zagvan gdje je ovaj činio ibadet. Kao što se prenosi da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, razgovarao sa njim iz svoje sobe kada je čekao da mu dozvoli da uđe u njegov mesdžid pa mu je rekao Poslanik, 'alejhisselam: "O Alija, uđi". (Medresetu Šazilije- D. Abdul-halim Mahmud str.32)Što se tiče Rifaija prenosi se da je 555. Godine po hidžri, kada je obavljao hadž stao ispred Poslanikove sobe i rekao: "Esselamu alejk djede", pa mu je odgovorio Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem: " Ve alejke selam, sine moj". To je čuo svako ko je bio u Poslanikovom mesdžidu, te mu je nakon toga pružio ruku pa ju je Rifai poljubio. Ovo svjedoči skupina od 90 hiljada ljudi!? I kažu poricanje ovog kerameta je kufr. (Džamiu keramatil-evlija, Nehbani 1/198)Također se prenosi u fadlovima Bedevija da je na stepenu Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, da poznaje gajb, da je u stanju da oživi mrtve, i da usmrti žive, da izlazi iz svog kabura kada neko zatraži od njega pomoć, da razgovara sa ljudima iz svog kabura. (Sejid Bedevi-derasetunnakdije, Abdullah Sabir, str. 37-45)

Treće razdoblje:

Ovo razdoblje se smatra najopasnijim periodom sufizma jer se u njega uvukla grčka filozofija, te se time udaljio od onoga na čemu je bio prije u svojim ranijim razdobljima, čak ga je izvela iz Islama. Ovaj uticaj je bio jak nakon što su prevedene knjige grčke filozofije na arapski. Tada se pojavljuju teorije "Fejd" (koja tumači nastanak svijeta suprotno onome sa čim je došao Kur'an i smatra da Allah, subhaneh, nema utjecaja na to stvaranje nego je sve izvan Njegovog djelovanja i Njegove moći). Sve ovo je imalo opasan uticaj na sufijsku misao, naročito kod Suhreverdija i Ibn Arebija.Većina istraživača smatra da je neoplatonizam jedan od glavnih, čak i glavni i jedini izvor onima koji su došli sa teorijom "Vahdetil vudžud" (jedinstvo postojanja - tj. da sve što postoji to je Allah) i "hulul"(utjelovljenje - što znači da se Allah utjelovio u neko od stvorenja), počevši od Bestamija i Ibn Seb'ina, do Ibn Farida, Haladža, Ibn Arebija i Suhrevedija i drugih.Tako su počeli da smatraju da nema nikakve razlike između Allaha i stvorenja, osim što je Allah sve, a stvorenja su dio, Allah se nalazi u svemu što postoji, čak u psu i svinji, sve je Njegov izgled, ne postoji ništa osim Allaha. Kaže Ibn Arebi: “On (Allah) nema drugog izgleda osim nas, niti mi imamo drugo prikazivanje osim preko Njega, Njime smo upoznali sebe i upoznali smo Njega“. (Futuhati Mekije, Ibn Arebi 2/44)Uzvišen neka je Allah od onoga što oni govore. Tako oni vjeruju da je čitav svijet Allahova sjenka i odraz Njegovog bića subhaneh, pa ne postoji na svijetu ništa osim Allaha. Ljudi, džini, drveće, kamenje, crvi, životinje, ptice, sve to su ustvari različite slike i izgledi Allaha subhaneh. Tako je za sufije sve na svijetu božanstvo. Prenosi Tusi da bi Ebu Hamza – sufija, kada bi čuo glasove kao što je zvuk vjetra, šum vode, zvukove ptica, uzviknuo i rekao: “Odazivam ti se Gospodaru“. (Lumea, Tusi str.495)

Zbog svega ovoga veoma je bitno upoznati sufizam i njegove pravce da bi se ljudi upozorili i uzeli pouku.

U sljedećem broju, inšaAllah, drugi dio o sufijama: AKIDETSKA ISKRIVLJENJA KOD SUFIJA

9. Novembar 2009 | 33

Komentari: Nema komentara

Komentirajte