informativniislamskičasopis
0

Tefsir sure El-Kevser

(1) “Mi smo ti, uistinu, Kevser dali,

(2) pa klanjaj se Gospodaru svome i kurban kolji,

(3) onaj koji tebe mrzi sigurno će bez spomena (svakog dobra) ostati.”

 

Ukratko o suri

 

Sura El-Kevser je 108. sura po redoslijedu kur’anskih sura. Prije nje je sura El-Maun, a poslije sura El-Kafirun. Sastoji se od 3 ajeta, 10 riječi i 42 harfa (Vidjeti: Tefsir Hazin). Ovo je najkraća kur’anska sura uzimajući u obzir broj riječi i harfova. U Kur’anu se nalaze sure El-Asr i En-Nasr također sa po tri ajeta, ali sadrže više harfova. (Ibn Ašur, Et-Tahrir vet-tenvir)

Po redoslijedu objave, sura El-Kevser je petnaesta sura i objavljena je nakon sure El-Adijat, a prije sure Et-Tekasur. Međutim, ovo je samo mišljenje onih koji kažu da je sura mekanska.


Kao i sve sure, izuzev sure Et-Tevba, i ova sura je odvojena od prethodne sure zasebnim ajetom – bismillom.

Prema mišljenju Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, i većine komentatora Kur’ana, sura El-Kevser je mekanska sura. Ovaj su stav zauzeli na osnovu zadnjeg ajeta koji svojom sadržinom više odgovara mekanskom periodu, kao što također tvrde da je u tom ajetu sadržan odgovor mnogobošcu Asu b. Vailu.

Međutim, Hasan el-Basri, Katada, Ikrima i Mudžahid smatraju da je sura El-Kevser medinska sura, što je i mišljenje Ibn Kesira, rahmetullahi alejhim. Svoj stav temelje na jasnom hadisu Enesa b. Malika, radijallahu anhu, koji je pripovijedao: “Dok je s nama bio u džamiji, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nakratko je zadrijemao, a onda je podigao glavu smješeći se. Upitali smo: ‘Allahov Poslaniče, čemu si se nasmijao?’ Rekao je: ‘Upravo mi je objavljeno jedno poglavlje, pa je proučio: U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog! “Mi smo ti, uistinu, Kevser dali, pa klanjaj se Gospodaru svome i kurban kolji, onaj koji tebe mrzi sigurno će bez spomena ostati, a zatim je rekao: ‘Znate li šta je Kevser?’ Rekli smo: ‘Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju.’ Rekao je: ‘To je rijeka sa mnogo dobra koju mi je obećao moj Gospodar. To je izvor na koji će na Sudnjem danu, sa posudama brojnim kao nebeske zvijezde, dolaziti moji sljedbenici, pa će jednom robu između njih biti spriječeno da priđe. Ja ću reći: ‘Gospodaru, i on je moj sljedbenik.’ On će mi reći: ‘Ti ne znaš kakve je sve novine on uveo poslije tebe.’ (Muslim)

Na osnovu ovoga može se zaključiti da je ova sura objavljena u Medini, jer Enes b. Malik, radijallahu anhu, kaže: “Dok je sa nama bio u džamiji Allahov Poslanik...” Enes, radijallahu anhu, je ensarija i njegove riječi “u džamiji” upućuju na to da se radi o džamiji Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u Medini.

Međutim, većina komentatora Kur’ana ostaje pri svome mišljenju da je sura El-Kevser mekanska sura, tj. da je objavljena u Meki, a ovaj vjerodostojni hadis naveden je samo kao pojašnjenje značenja Kevsera u Džennetu, a to ne znači da je tada i objavljena ova sura. (Vidjeti: Dr. Selman el-Auda, Išrakat Kur'anijje)

Ime sure

U većini Mushafa i tefsira ova se sura zove El-Kevser. Ime je dobila po riječi kevser koja se spominje u njenom prvom ajetu, a koja govori o mnogom dobru koje je Uzvišeni Allah pripremio za Svoga Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem. (Vidjeti: Es-Suverul-Kur’anijje ve esmauha el-dželijje)

Imam Buhari, Allah mu se smilovao, u svome Sahihu u Knjizi o tefsiru nazvao ju je Inna e’atajnakel-Kewser, po cijelom prvom ajetu.

Pojedini komentatori nazivaju je En-Nahr. (Ibn Ašur, Et-Tahrir vet-tenvir)

Tematika i sadržaj sure

● U ovoj suri ukazuje se na Allahovu dobrotu i na to da On daje ogromno dobro Svom Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, na dunjaluku i ahiretu.

● Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i njegovom ummetu naređuje se da ustrajavaju u obavljanju namaza, da iskreno obavljaju namaze i da kolju kurbane iz zahvalnosti Uzvišenom Allahu.

● Allah je objavio da će pomoći Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i njegovom narodu protiv nevjernika i da će nevjernike poniziti i udaljiti od svakog dobra na dunjaluku i ahiretu, što je obradovalo Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i vjernike. (Vidjeti: Dr. Vehbe Zuhajli, Tefsirul-Munir)

Povod objave sure

Sura je objavljena povodom svakog onog koji je omalovažavao i omalovažava Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, do Sudnjega dana. (Vidjeti: Musaid b. Sulejman et-Tajjar, Tefsir džuza Amme)

U ovoj suri pojašnjava se položaj Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kod Njegovog Gospodara, te šta će Svevišnji Allah uraditi sa onima koji uznemiravaju Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. (Vidjeti: Dr. Ahmed el-Kadi, Et-Tefsirul-Akadi li džuz Amme)

Povezanost sure El-Kevser sa surom El-Maun

U suri El-Maun, Uzvišeni Allah za one koji ne vjeruju u Sudnji dan, tj. u nagradu na drugom svijetu, kaže da su to oni koji odbijaju siroče, oni koji zanemaruju hranjenje siromaha nevoljnika, oni koji su nemarni prema namazu i koji se pretvaraju u namazu i oni koji svoj imetak ne udjeljuju drugima.

U suri El-Kevser, Uzvišeni Allah spominje također četiri osobine Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, i njegovih iskrenih sljedbenika. Uzvišeni Allah spominje da je Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, dao mnogo dobro, pa traži i od njega, Svoga Poslanika, da on udjeljuje i ne škrtari, naredio mu je da obavlja namaz i u njemu ustrajava, i da ne bude od onih koji ga nemarno obavljaju i ostavljaju, naredio mu je da namaz obavlja svome Gospodaru i da ne bude od onih koji se u svojim namazima pretvaraju, i naredio mu je da kolje kurbane i kurbansko meso dijeli siromasima i da ne bude od onih koji nikome ništa ne daju, pa čak ni u zajam. (Vidjeti: Fahruddin er-Razi, Mefatihul-gajb)

Komentar sure

(1) “Mi smo ti, uistinu, Kevser dali”

Postoji više značenja riječi Kevser. (Vidjeti: El-Džamiu li ahkamil-Kur’an)

● U arapskom jeziku ova riječ ima značenje mnogog dobra. (Ibn Džerir et-Taberi, Džamiul-bejan fi te’vilil-Kur’an). Prema tom značenju, Uzvišeni Allah dao je ogromno dobro Svom Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, na dunjaluku i ahiretu. Seid b. Džubejr, rahimehullahu teala, govorio je: “Rijeka (Kevser) u Džennetu samo je jedno od mnogobrojnih dobara koja je Svevišnji Allah dao Svome Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem.” (Ibn Džerir et-Taberi, Džamiul-bejan fi te’vilil-Kur’an)

Dobro koje je Uzvišeni Allah dao vjerovjesniku Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, na dunjaluku i ahiretu, ne može se pobrojati.

Učinio ga je najodabranijim poslanikom, pa se samo njemu Uzvišeni Allah obraća riječima “Poslaniče”, od svih poslanika Uzvišeni Allah zaklinje se samo Muhammedom, Uzvišeni Allah naredio je Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, da slijedi sve prethodne poslanike kako bi kod sebe objedinio sva dobra koja su se nalazila kod njih pojedinačno, dato mu je što prethodnim poslanicima nije dato, počašćen je Isrom i Miradžom i uzdignut je na mjesto na koje niko od stvorenja nije uzdignut, on je prvi nad kojim će se otvoriti kabur prilikom proživljenja na Sudnjem danu, samo njemu pripada na Sudnjem danu položaj hvale dostojan, prvi će preći preko sirat-ćuprije, te će prvi ući u Džennet, njegovo ime se spominje uz Allahovo ime itd.

Kevser u ajetu ima značenje mnoštva sljedbenika na dunjaluku, što će rezultirati ogromnim dobrom za Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, na ahiretu, jer u svakom dobrom djelu svakog sljedbenika Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ima udio. Onaj koji ukaže na dobro poput je onoga koji ga i uradi.

Kevser u ajetu odnosi se na rijeku u Džennetu. Enes b. Malik kazuje: “Kada je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, bio na Miradžu i vratio se, rekao je: ‘Prošao sam pored jedne rijeke sa čije su i jedne i druge strane bile kupole od šupljeg bisera, pa sam upitao: ‘Šta je ovo, Džibrile?’ ‘Ovo je Kevser’, odgovorio je.’” (Buhari, br. 4964)

(2) “Pa klanjaj se Gospodaru svome i kurban kolji”

Iz zahvalnosti Allahu na ogromnom dobru, na ovom i onom svijetu, budi iskren prema svome Gospodaru u namazu i kolji kurbane radi Allaha (Ibn Kesir, Tefsirul-Kur’anil-azim). Spomenuta su ova dva ibadeta, namaz i klanje kurbana, jer su to najvredniji ibadeti i ibadeti koji najviše približavaju Uzvišenom Allahu. Namaz iziskuje od klanjača skrušenost srca i tijela pred Allahom, što poslije ostavlja trag na svim ibadetima, a klanje kurbana predstavlja približavanje Uzvišenom Allahu s najvrednijim što čovjek ima kod sebe, izdvajanjem imetka koji duša mnogo voli i u kojem škrtari. (Vidjeti: Abdurrahman es-Sa’di, Tejsirul-Kur’anil-kerim)

Ovdje se pod namazom misli na sve namaze i obavezne i dobrovoljne jer je ajet općenit. A ako se uzme u obzir klanje kurbana koje je spomenuto odmah nakon namaza, onda bi se moglo reći da se ovdje misli posebno na bajram-namaz.

“i kurban kolji”

, tj. približavaj se Allahu prinoseći Mu iskreno žrtvu, kurban. U ajetu je spomenut poseban način klanja nahr, a to je način za klanje deva; pa se ovdje prvenstveno misli na klanje deva jer je njihova cijena veća i u njima ima više mesa, tako da se čovjek više žrtvuje pri kupovini ovakvog kurbana i više njegovog mesa podijeli siromasima. Tako je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, na Oproštajnom hadžu zaklao 100 deva kao kurbane. Svojom rukom zaklao je 63 deve, a ostalih 37 zaklao je Alija, radijallahu anhu. (Muslim)

(3) “...onaj koji tebe mrzi sigurno će bez spomena ostati”

, tj. Muhammede, onaj ko mrzi tebe, istinu, uputu, dokaze i jasno svjetlo koje donosiš, taj će biti ponižen i bez spomena ostati nakon svoje smrti.

Riječ ebter ima značenje prekidanja, uskraćivanja i sl., tj. takvome je uskraćeno dobro i bit će zaboravljen nakon što umre. Mnogobošci su govorili: “Muhammed je ebter. Nikakvog dobra niti bereketa nema u njemu niti njegovim sljedbenicima”, pa je Uzvišeni Allah rekao da je Svome Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, dao ogromno dobro – najviše će on imati bereketa u svome pozivu i stoga i najviše sljedbenika.

Kad bi pomrla muška djeca nekog čovjeka, govorili bi: “Ostao je bez spomena”, pa kada su pomrli Muhammedovi sinovi, rekli su: “Muhammed je ostao bez spomena, neće se više spominjati, nema mu ko lozu nastaviti”, pa je Allah objavio: “...onaj ko tebe mrzi sigurno će on bez spomena ostati”, tj. nisu sinovi razlog nečijeg spominjanja u budućnosti, već dobro koje ima pri sebi i kojem poziva, pa su ovi mnogobošci pomrli i niko ih više ne spominje, dok se Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, spominje i spominjat će se do Sudnjega dana, vjera i njeni obredi su nemogući bez njegovog spomena.

Poruke sure

● U ovoj suri pojašnjava se koje je dobro Allah dao Svome Vjerovjesniku.

● Svi oni koji budu slijedili Vjerovjesnikov, sallallahu alejhi ve sellem, šerijat, uživat će ogromno dobro.

● Allah će biti uz one koji budu uz Allaha i Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa će njihov spomen ostati i po dobru će se u budućnosti dugo spominjati.

● Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i njegovom ummetu naređuje se da iskreno obožavaju Allaha svim vidovima ibadeta, a posebno da Mu namaz predano obavljaju i da samo radi Njega prinose svoje žrtve.

● Namaz je najbitniji ibadet i ukoliko se on bude obavljao iskreno i ispravno, njegov utjecaj će se primjećivati i na drugim ibadetima.

● Rijaluk – pretvaranje u djelima i njihovo činjenje radi nekoga drugog jedna je od bolesti srca koja učinjeno djelo čini ništavnim, biva razlogom da ga Uzvišeni Allah ne prima.

● Onaj koji bude mrzio Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ili nešto iz vjere s kojom je on došao, taj će ostati bez ikakvog dobra i na dunjaluku i na ahiretu.

● Vjernici su dužni voljeti Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, više od svoje porodice, svoga imetka, pa i sebe samoga.

● Dozvoljeno je doviti Allahu protiv zulumćara, nevjernika, onoga koji se bori protiv vjere, mrzi vjeru i vjernike.

● Pojašnjava se da je Kevser rijeka u Džennetu.

● Na Allahove blagodati treba uzvratiti zahvalnošću, a najbolji vid zahvalnosti jeste pokornost Uzvišenom Allahu, izvršavanje Njegovih naredbi i ostavljanje onoga što je On zabranio.

● Onaj koji svoju dušu posveti Allahu i obožavanju Njega, Jedinog, Allah će ga sačuvati od onoga čega se pribojava.

23. Januar 2018 | Hajrudin Tahir Ahmetović, prof. | 82

Komentari: Nema komentara

Komentirajte