informativniislamskičasopis
0

Ukradeno naučno blago islamske civilizacije

U vremenu kada su islam i muslimani izloženi ismijavanju i napadima sa svih strana, i kada se zaboravlja muslimanski doprinos globalnoj nauci i baštini, govor bivše izvršne direktorice kompanije Hewlett-Packard, Carly Fiorine, rijedak je pozitivni primjer koji potvrđuje nemjerljivu ulogu islama i muslimana u širenju svjetla nauke i dobra u mračnim vremenima ljudske historije. Poslušajmo njene riječi:

“Nekoć je postojala civilizacija koja je bila najveća na svijetu. Bila je u stanju da formira kontinentalnu super-državu koja se protezala od jednog okeana do drugog i od sjevernih podneblja do tropskih oblasti i pustinja. U okviru njene vlasti, živjelo je stotine miliona ljudi različitih vjera i etničkih skupina.

Jedan od njenih jezika postao je univerzalni jezik većeg dijela svijeta, most između naroda više stotina zemalja. Njene su vojske bile sastavljene od ljudi mnogih nacionalnosti, a njena je vojna zaštita omogućila nivo mira i prosperiteta koji nikada prije nije bio poznat u historiji čovječanstva. Doseg trgovine ove civilizacije protezao se od Latinske Amerike do Kine i svugdje između.

Više od ičega, ovu su civilizaciju pokretali – izumi. Njezini su arhitekti dizajnirali zgrade koje prkose gravitaciji. Njeni su matematičari izumili algebru i algoritme koji će omogućiti izgradnju računara i formiranje enkripcije. Njeni su liječnici ispitivali ljudsko tijelo i pronašli nove lijekove za bolesti. Njeni su astronomi posmatrali nebeski svod, dali imena zvijezdama i sazviježđima i utrli put za svemirska putovanja i istraživanja.

Njezini su pisci ispisali hiljade priča – o hrabrosti, ljubavi i čaroliji. Njeni su pjesnici pisali o ljubavi, kad su drugi prije njih bili previše ogrezli u strahu čak i da misle o takvim stvarima.

Kada su se ostali narodi bojali ideja, ova je civilizacija napredovala na njihovim temeljima i održavala ih u životu. Kad je cenzura zaprijetila da će izbrisati znanje prošlih generacija, ova ga je civilizacija sačuvala i prenijela na druge.

Dok savremena zapadna civilizacija dijeli mnoge od navedenih osobina, civilizacija o kojoj govorim je islamski svijet od 800. do 1600. godine koji je uključivao Osmansko carstvo i tronove Bagdada, Damaska i Kaira, i takve prosvijetljene vladare poput Sulejmana Veličanstvenog.

Iako često nismo svjesni naše zaduženosti ovoj drugoj civilizaciji, njeni darovi čine vrlo velik dio naše baštine. Tehnološka industrija ne bi uopće postojala bez doprinosa arapskih matematičara. Takvi lideri poput Sulejmana doprinijeli su našim pojmovima tolerancije i građanskog vođstva.

I, možda, možemo naučiti lekciju iz njegovog primjera: to je bilo vođstvo utemeljeno na meritokratiji (Meritokratija je vođstvo zasnovano na zaslugama, talentu, vještini, inteligenciji, a ne na naslijeđu [aristokratija], bogatstvu [plutokratija] ili volji većine [demokratija]. To je politička filozofija po kojoj se vlast daje ljudima sa zaslugama, kompetencijom, dostignućima i mogućnostima koje su provjerene ispitima ili demonstracijama vještine. [Op. prevodioca]), a ne na nasljedstvu. Vođstvo koje je koristilo pune mogućnosti vrlo raznolikog stanovništva, a koje je uključivalo kršćanske, islamske i jevrejske tradicije. Ova vrsta prosvijetljenog liderstva – koje je njegovalo kulturu, održivost, raznolikost i hrabrost – dovela je do 800 godina izuma i prosperiteta.

U mračnim i ozbiljnim vremenima poput današnjih, više nego ikada moramo potvrditi svoju predanost izgradnji društva i institucija koje teže toj vrsti veličine. Više nego ikada, moramo svoju pažnju usmjeriti na važnost vođstva – odvažna djela i izrazito lične odlike predvodnika.” (Izvor: Govor Carly Fiorine, bivše izvršne direktorice kompanije Hewlett-Packard: “Tehnologija, biznis i naš način života; šta je sljedeće?”, održan u Minneapolisu, 26. 9. 2001. Cijeli tekst može se pronaći na oficijelnom portalu kompanije HP.)

(Link: hp.com/hpinfo/execteam/speeches/fiorina/minnesota01.html)

Zašto su muslimani nazadovali?

Pitanje koje nam se logično nameće glasi: Kako su muslimani dospjeli na niski nivo na kojem su danas, kad vidimo da su čak i zapadni naučnici oduševljeni snagom i ljepotom islama? Sasvim je jasno da ne postoji nedostatak inteligencije ili talenta u islamskom svijetu. Naprotiv, muslimani su i van svojih matičnih zemalja lideri u mnogim područjima, pa čak i u zapadnim zemljama. Ukoliko bliže osmotrimo ovo pitanje, možemo ustvrditi da su muslimani izgubili svoje visoko mjesto u svijetu onog momenta kada su islam sveli samo na oblast ličnih problema. Prethodno opisano slavno doba islama koje opisuje Carly Fiorina briljiralo je u vremenu kada je islam implementiran na svim nivoima društva. Za napredak jednog društva bitno je da sistem podržava i podstiče talenat i trud, za razliku od onoga što se događa danas u muslimanskom svijetu. Istinski islamski sistem jeste onaj u kojem islam ima vodeću ulogu. Nije bilo bitno da li ste arapskog ili perzijskog porijekla, bivši crni rob ili žena – svi su bili jednaki pred zakonom i svi su imali jednaku priliku ostvariti svoj potencijal na temelju vlastitih sposobnosti. Djeci je od samog početka pružano ispravno obrazovanje te su s ljubavlju podučavana razumijevanju svijeta, koji nam je Allah, azze ve dželle, povjerio na čuvanje. Razvili su ekološki prihvatljive tehnologije koje je finansirala i podržavala sama država. Učitelji, koji su igrali tako važnu ulogu u podizanju mladog naraštaja, bili su visoko plaćeni profesionalci. Naučnicima, izumiteljima, piscima, pružani su ohrabrenje i finansijske nagrade.

Zašto smo zaboravili islamsku historiju?

U sadašnjosti, islam je stavljen u drugi plan. U doba kada su muslimani bili dio hilafeta i njihova otkrića smatrana pionirskim, država je sprovodila islam na svim poljima, uključujući i unutrašnju politiku, međunarodne odnose, privredu, politiku, socijalni sistem i obrazovanje. Muslimanske je naučnike ka otkrićima vodila želja za razumijevanjem sistema koji nam je Allah učinio dostupnim i vidljivim. Prenosi se da je muslimanski matematičar El-Džebr izumio algebru, jer je želio istražiti i razumjeti propise nasljednog prava opisane u Kur’anu.

Danas u BiH i širom svijeta djeca uče o Galileju, Newtonu i Einsteinu, a skoro se nikako ne spominju istaknute ličnosti islamske historije. Rijetko se u školama spominju imena velikana iz prvih zlatnih generacija muslimana, počevši od časnih ashaba, radijallahu anhum, pa do tabiina, sve velikan do velikana, kojima toliko dugujemo, a tako ih se slabo sjećamo… Rijetkost je da naša djeca znaju da su muslimani bili prvi koji su donijeli papir iz Kine, i da su upravo muslimani ovu isprva umjetničku formu pretvorili u veliku industriju. Muslimanska proizvodnja papira utrla je put ka revoluciji štampe i današnjoj industriji printanih medija i književnih publikacija.

Suprotno uvriježenom mišljenju, Ibn En-Nefis iz Damaska​​, arapski muslimanski liječnik iz trinaestog stoljeća, prvi je koji je pojasnio osnovne principe moderne teorije plućne cirkulacije, gotovo 350 godina prije Sir Williama Harveyja Kenta (Engleska) kojem se pogrešno pripisuju zasluge za to otkriće.

Cristopher Columbo oslanjao se na muslimanske karte, a vjerovatno čak i nautičare prilikom otkrivanja Amerike. Svoj uspjeh u Indijskom okeanu Magellan u potpunosti duguje Ibn Madžidovom vođstvu i nautičkoj zaostavštini. Nažalost, dopustili smo da naša bogata i neusporediva baština bude pokopana u pijesku vremena. Još je poraznije da, kao pojedinci i kao narod, ali je još važnije i islamski svijet, ne crpimo snagu i ne uzimamo pouke iz jedinstvenog intelektualnog vrela koje su nam ostavili naši preci.

Vrijeme je da okrenemo novu stranicu u našim životima, da vratimo poljuljano samopoštovanje i samopouzdanje, da pređemo s riječi na djela. Osim toga, moramo razumjeti i podsjećati se na uzroke sunovrata našeg ummeta i raditi složno na njegovom uzdizanju. Uložimo napor i ne žalimo trud da muslimani i islam još jednom postanu predvodnici naučnog, privrednog i kulturnog preporoda u cijelom svijetu, kao što su to nekoć bili. A nema snage niti moći mimo Allahove snage i moći!

8. Novembar 2013 | Nedim Botić, prof | Ummet danas | 57

Komentari: Nema komentara

Komentirajte