informativniislamskičasopis
0

Upoznaj haram da bi ga se sačuvao

Uzvišenog Allaha molim da nas poduči onom što nam koristi i da nam poveća znanje. Neka je salavat i selam na našeg voljenog Poslanika Muhammeda, sallallahu ‘alejhi ve sellem, njegovu časnu porodicu, ashabe i sve one koji slijede njegovu uputu sve dok se smjenjuju dan i noć. Svaki iole učen musliman zna da je kamata u Islamu zabranjena. Unatoč tome vidimo kako je ova pojava rasprostranjena među muslimanima i kako se obistinjuju riječi Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem: “Raširit će se pred Sudnji dan kamata, zinaluk i vino.” (Et-Taberani, El-Evsat, prenosioci ovog hadisa su pouzdani.) Rasprostranjenost ovog poroka nikako ne može biti opravdanje onom ko kaže da se danas čovjek ne može sačuvati kamate. Uzvišeni Allah je zabranio kamatu i naredio Svojim robovima da je se klone, a Allah ne zadužuje Svoje robove onim što ne mogu izvršiti. Uzvišeni je rekao, kao što stoji u prijevodu značenja: “Allah nikog ne opterećuje preko mogućnosti njegovih.” (El-Bekara, 286) Danas je mnogo onih koji olahko shvataju ovu zabranu i lakomisleno se upuštaju u kamatne ugovore. Pogledajmo kakvoj opasnosti se izlaže onaj ko se bavi kamatom:

  • Allah će ga izbezumljenim proživjeti. Uzvišeni je rekao kako stoji u prijevodu značenja: “Oni koji se kamatom bave dići će se kao što će se dići onaj koga je dodirom šejtan izbezumio, zato što su govorili: ‘Kamata je isto što i trgovina.’ A Allah je dozvolio trgovinu, a zabranio kamatu.” (El-Bekara, 275)

  • U ratu je protiv Allaha i Njegovog Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem. Uzvišeni kaže: “O vjernici bojte se Allaha i od ostatka kamate odustanite, ako ste pravi vjernici. Ako ne učinite, eto vam onda, nek znate, rata od Allaha i Poslanika Njegova!” (Prijevod značenja El-Bekara, 278-279)

  • Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, ga proklinje. Džabir, radijallahu anhu, je rekao: “Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je prokleo onog ko uzima kamatu, onog ko daje kamatu, onog ko zapisuje kamatu i onu dvojicu koja to svjedoče i rekao je: ‘Oni su jednaki’.” (Muslim) Biti proklet znači biti udaljen od milosti Allaha Uzvišenog, a ima li većeg nesretnika od onog kome se Allah ne smiluje?!

  • Ubraja se u najteže griješnike. Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je rekao: “Klonite se sedam upropašćujućih grijeha: širk, sihr, ubistvo čovjeka kojeg je Allah zabranio da se ubije, jedenje kamate, jedenje imetka jetima, bjegstvo na dan borbe i potvora čestitih vjernica da su zinaluk počinile.” (Buharija i Muslim)

  • Izaziva Allahovu srdžbu i kaznu. Prenosi se od Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, da je rekao: “Kada se zinaluk i kamata rasprostrane u nekom mjestu zaslužili su Allahovu kaznu.” (Et-Taberani, El-Kebir i Hakim, hadis je vjerodostojan.)

  • Na Ahiretu će biti mučen teškom patnjom. Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je rekao u dugom hadisu: “…pa smo se uputili do rijeke od krvi. Na sredini rijeke je stajao čovjek. Na obali rijeke je stajao drugi čovjek pred kojim je bilo kamenje. Kad god bi onaj sa sredine rijeke pokušao izaći, onaj sa obale bi ga pogodio kamenom u usta i tako ga vratio na isto mjesto …” Na kraju hadisa pojašnjeno je Poslaniku, sallallahu ‘alejhi ve sellem, da je to onaj koji je jeo kamatu. (Buharija i Muslim)

 

Vrste kamate

Da bi smo se sačuvali ovog velikog grijeha, moramo dobro poznavati kamatu u svim njenim oblicima. Učenjaci na više načina govore o vrstama kamate. Da bi bolje razumijeli ovu temu podjelit ćemo kamatu na dvije vrste: kupoprodajnu i dugovnu kamatu.

 

Kupoprodajna kamata

Kupoprodajna kamata je prisutna samo kada se trguje sa kamatnom robom, dok je dugovna kamata prisutna u svim vrstama robe, bila ona kamatna ili ne. U hadisu kojeg prenosi Ubade b. Samit, radijallahu anhu, a bilježi ga Muslim, pomenuto je šest vrsta kamatne robe. Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je rekao: “Onaj ko prodaje zlato za zlato, srebro za srebro, pšenicu za pšenicu, ječam za ječam, hurme za hurme i so za so, neka budu jednake količine i neka bude iz ruke u ruku. A kada prodaje različite vrste neka prodaje kako želi ako je iz ruke u ruku.” U vom hadisu je navedeno šest vrsta kamatne robe. Tih šest vrsta ćemo podijelti u dvije grupe. Prva grupa su zlato i srebro, a druga grupa su: pšenica, ječam, hurme i so. Prva grupa, tj. zlato i srebro imaju jednu zajedničku osobinu zbog koje se ubrajaju u kamatnu robu. To je kupovna moć i mjerenje vrijednosti svih drugih vrsta robe. Ranije su bili u upotrebi dinari, tj. zlatnici, i dirhemi, tj. srebrenjaci i njima se kupovalo. Danas se kupuje novcem, stoga se sve vrste novca poput KM, eura, rijala i ostalih valuta pridružuju zlatu i srebru u propisima vezanim za kamatu. Druga grupa kamatne robe, a to su pšenica ječam, hurme i so, uvršteni su u kamatnu robu, po jednom mišljenju učenjaka, zbog toga što su svakodnevna hrana i što se uz to daju skladištiti. Zato ćemo svaku drugu robu kod koje se nađu ova dva svojstva pridružiti ovoj grupi, kao na primjer: riža, šećer, med i sl. Upoznali smo vrste kamatne robe pomenute u hadisu i druge koje se njima pridružuju u propisima vezanim za kamatu. Shvatili smo da se kamatna roba dijeli u dvije grupe. Da bi pojasnili kako se trguje ovom robom na ispravan način (bez kamate), napominjemo i to da postoje dvije vrste kupoprodajne kamate: kamata povećanja i kamata odgode. Kada prodajemo ili mijenjamo bilo koju kamatnu robu za jednaku robu, npr. zlato za zlato, med za med i sl. da bi trgovina ili zamjena bila ispravna potrebno je da se ispune dva uvjeta:

Prvi uvjet je da budu u jednakoj količini i da pouzdano znamo da su u jednakoj mjeri, jer sumnja po pitanju jednakosti je poput ubjeđenja u nejednakosti. Ukoliko se ne ispuni ovaj uvjet onda je to primjer kamate povećanja. Kod nas se često dešava da se mijenja staro zlato za novo tako, da se daje veća količina starog zlata za manju količinu novog. Takva zamjena je klasična kamata i strogo je zabranjena. Onaj ko je u potrebi da zamijeni staro zlato neka ga proda za novac, a zatim, nakon što uzme novac za staro zlato i bude slobodan u raspolaganju tim novcem, može kupiti novo zlato od iste osobe kojoj je prodao staro ili od bilo koga drugog.

Drugi uvjet je da se zamjena izvrši iz ruke u ruku, tj. da se preuzme zamjenjena roba prije nego se kupac i prodavač fizički raziđu. Ukoliko se ne ispuni ovaj uvjet, onda je to primjer odgodne kamate. Ova dva uslova su neophodna samo kada mjenjamo kamatnu robu za istu takvu robu. Kao na primjer kada želimo zamijeniti bagremov med za kestenov, možemo to učiniti ali pod uslovom da budu jednake količine i da se zamjena ostvari prije nego se kupac i prodavač raziđu. Kada mijenjamo jednu kamatnu robu za drugu, a obje pripadaju istoj grupi, tj. podudaraju se u osobini zbog koje su uvrštene u kamatnu robu, npr. zlato za srebro, KM za eure, pšenicu za med itd. u ovom slučaju radi ispravnosti trgovine potrebno je da se ispuni samo jedan uslov, a to je da bude iz ruke u ruku, tj. da se razmjena izvrši prije nego se kupac i prodavač raziđu. To je značenje riječi Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem: “A kada prodaje različite vrste neka prodaje kako želi ako je iz ruke u ruku.” Iz ovog zaključujemo da se zlato ne može kupiti na rate, jer kupac mora isplatiti punu cijenu prije nego se raziđe sa prodavačem. Isto tako zamjena KM za eure se mora izvršiti prije nego se kupac i prodavač fizički raziđu pazeći da ne ostane jedan drugom dužan, u protivnom zapast će u kamatu odgode. Kada se radi o razmjeni kamatne robe različitih grupa, tj. različitih osobina, kao na primjer da kupujemo pšenicu za zlato ili med za novac i sl., nema nikakvih uslova, osim općih uslova ispravnosti trgovine, pa je stoga dozvoljeno odgoditi plaćanje i nije uslov da se razmjena izvrši iz ruke u ruku. Isto tako, ako roba nije kamatna, može se prodavati bez pomenutih uslova, npr. možemo zamjeniti knjigu za dvije, automobil za dva, svejedno izvršili razmjenu prije razilaženja ili ne.

 

Dugovna kamata

Dugovna kamata je svaka dunjalučka korist koju pozajmljivač uslovi, bila pozajmljena roba kamatna ili ne. Na primjer, pozajmljivanje određene svote novca uz uslov da se vrati više je kamata. Produživanje roka vraćanja uz povećanje duga je isto tako kamata. U predislamskom periodu vladao je običaj da se dužniku ukoliko nije u stanju vratiti pozajmicu u određeno vrijeme produži rok uz povećanje duga. Islam to strogo zabranjuje. Uzvišeni Allah, nakon što je naredio vjernicima da odustanu od ostatka kamate i nakon što je objavio rat onom ko to ne učini, rekao je, kako stoji u prijevodu značenja: “A ako je u nevolji onda pričekajte dok bude imao; a još vam je bolje, nek znate, da dug poklonite.” (El-Bekara, 280.) Kada je u pitanju dug, nije uslov da pozajmljena roba bude kamatna. Tako je na primjer pozajmljivanje vreće cementa uz uslov da dužnik vrati dvije vreće klasična kamata, iako cement nije kamatna roba. Obratimo pažnju na razliku između prodaje i pozajmljivanja. Prodati vreću cementa za dvije je dozvoljeno, jer ne spada u kamatnu robu, međutim, pozajmiti vreću cementa uz uslov da se vrate dvije, nije dozvoljeno. Trgovina je u osnovi propisana da bi se ostvarila korist kroz razmjenu dobara, dok je pozajmljivanje dobrotvornog karaktera, pa se svaka korist koju pozajmljivač uslovi smatra kamatom. Ta zabranjena korist, koja proizlazi iz pozajmice, nije ograničena samo na materijalno povećanje nego obuhvata i bilo koju drugu korist. Na primjer, posuditi hiljadu crjepova uz uslov da ih dužnik, kada ih bude vraćao, podigne na krov, je kamata, jer je uz pozajmljivanje uslovljena korist, tj. dizanje crjepova na krov. Prilikom vraćanja duga dozvoljeno je dati više nego je uzeto u zajam, ukoliko to nije bilo uslovljeno. Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je rekao: “Najbolji među vama je onaj ko najljepše vraća dug.” (Buharija i Muslim)

 

Poklon od dužnika

Onaj ko pozajmi drugome ne smije prihvatiti poklon od dužnika, ako mu ovaj poklanja zbog pozajmice, jer je to korist koja je proizašla iz duga i smatra se kamatom. Dozvoljeno je prihvatiti hediju ukoliko okolnosti upućuju na to da poklanjanje nije zbog duga, kao što je u sljedećim slučajevima:

  • Ukoliko je dužnik imao običaj davati poklone prije pozajmice i ti se pokloni nisu povećali nakon nje.

  • Ako će pozajmljivač smatrati hediju dijelom vraćenog duga ili će pokloniti dužniku sličnu hediju.

  • Kada hedija dođe nakon vraćanja duga.

 

Pokajanje od kamate

Onaj ko se pokaje prije nego uzme kamatu neće je ni uzeti. Uzvišeni kaže, kao što stoji u prijevodu značenja: “A ako se pokajete pa vama pripadaju glavnice vaših imetaka.” (El-Bekara, 279) Onaj ko uzme kamatu a zatim se pokaje, a nije poznavao ovaj propis, poput osobe koja odraste u nevjerničkoj sredini i ne poznaje učenje Islama, nije obavezan izdvojiti taj imetak nego s njim raspolaže kao i sa ostalim imetkom. Uzvišeni je rekao: “Onome do koga dopre pouka Gospodara njegova - pa se okani njegovo je ono što je prije stekao, njegov slučaj će Allah riješavati; a oni koji opet to učine biće stanovnici Džehennema, u njemu će vječno ostati.” (Prijevod značenja El-Bekara, 275) Onaj ko zna da je kamata zabranjena ali je unatoč tome uzme, a zatim se pokaje, imetak stečen na takav način će udijeliti u dobrotvorne svrhe. Ukoliko je u prijekoj potrebi za tim imetkom onda će ga koristiti a kada bude u mogućnosti udijeliće njegovu vrijednost u dobrotvorne svrhe.

 

 

1. Mart 2007 | dr. Hakija Kanurić | Fikh | 17

Komentari: Nema komentara

Komentirajte