informativniislamskičasopis
0

Ustrajnost u vjeri

Prenosi se od Ebu Amra Sufjana b. Abdullaha, radijallahu anhu, da je rekao: “Allahov Poslaniče, reci mi nešto o islamu, o čemu poslije tebe više nikoga neću morati pitati?” Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče mu: “Reci: ‘Vjerujem u Allaha’, a zatim ustraj u tome.” (Muslim)

Prenosilac hadisa

Sufjan b. Abdullah b. Ebu Rebia b. Haris es-Sekafi, poznat kao Ebu Amr ili Ebu Amra, bio je stanovnik Taifa i jedan od drugova Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Učestvovao je u Bitki na Hunejnu u kojoj je ubijen njegov brat Osman. Primio je islam sa delegacijom plemena Sekifa.

Omer ga je postavio za namjesnika Taifa, 15. h. g., posebno da se brine o prikupljenom zekatu u Taifu (Ibn Hadžer, El-Isaba), nakon što je smijenio Osman b. Ebu Asa (Ibn Abdulberr, El-Istiab), i ostao je namjesnik Taifa sve do 23. h. g. (Taberi, Tarih).


Od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prenio je pet hadisa od kojih je i ovaj koji je zabilježio imam Muslim u svome Sahihu. Također je od Omera b. Hattaba, radijallahu anhu, prenosio hadise Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. (Mizzi, Tehzibul-Kemal) Od njega hadise prenose njegovi sinovi Asim, Alkama, Amr, Abdullah i Ebu Hakem, kao i Urva b. Zubejr, Muhammed b. Abullah b. Mazin i Nafia b. Džubejr, Allah im se smilovao.

Izvori hadisa

Hadis su zabilježili: Muslim, br. 38, Ahmed, br. 15416; Tirmizi, br. 2410; Ibn Madža, br. 3972; Nesai, Kubra, br. 11776; Ibn Hibban, br. 943; Taberani, Kebir, br. 6398; Tajalisi, br. 1231; i Darimi, br. 2713, Allah im se smilovao.

Vrijednost i značaj hadisa

Imam Nevevi, rahimehullahu teala, rekao je za ovaj hadis: “Ovo je jedan od hadisa oko kojih se kreće cijela vjera.” (Tehzibul-Esma)

Kadi Ijjad, rahimehullahu teala, rekao je za ovaj hadis: “Ovo je jedan od sveobuhvatnih Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, hadisa.”

Ibn Redžeb, rahimehullahu teala, rekao je: “Ovaj savjet obuhvata sve segmente vjere.” (Džamiul-ulumi vel-hikemi)

Nedžmuddin et-Tufi, rahimehullahu teala, kaže: “Ovo je jedan od najsveobuhvatnijih hadisa koji govore o temeljima vjere islama, jer se vjera sastoji od vjerovanja u Allahovu jednoću i pokoravanja samo Njemu.” (Nedžmuddin et-Tufi, Et-Ta’jin fi šerhil-erbeine)

Hadis govori o ustrajnosti u vjerovanju u Allaha i u izvršavanju svega što dolazi od Allaha, kao što govori o obaveznosti objedinjavanja znanja i postupanja u skladu sa naučenim. (Abdurrahman el-Berrak, Fevaid Mustenbeta)

Pojašnjenje riječi u hadisu

“...reci mi nešto o islamu...”,

 tj. reci mi o islamskom vjerovanju i njegovom zakonodavstvu, tj. šerijatu.

“...o čemu poslije tebe više nikoga neću morati pitati...”

, tj. sveobuhvatne riječi koje sadrže cijelu vjeru, koje su jasne i koje nije potrebno dodatno pojašnjavati.

“Reci: ‘Vjerujem u Allaha’”,

 tj. obnovi svoje vjerovanje u Allaha, sjeti Ga se u svome srcu i spomeni Ga svojim jezikom, te se podsjeti šta sve zahtijeva iman.

“...a zatim ustraj...”,

 tj. budi postojan i ustrajan u činjenju pokornosti i ostavljanju nepokornosti. (Muhammed Bessam Hidžazi, Šerh metnil-Erbeinen-Nevevijje)

Kratki komentar hadisa

Ovo je jedan od sveobuhvatnih Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, hadisa i njegovih mudžiza kojima ga je Uzvišeni Allah posebno počastio.

U hadisu se spominje kako je plemeniti ashab zatražio od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, savjet kojim će ga uputiti na svako dobro i tako postići svaki uspjeh. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uputio mu je kratki ali sveobuhvatni savjet u kojim je sa nekoliko riječi objedinio cijelu vjeru. Tako je s prvom rečenicom: “Reci: ‘Vjerujem u Allaha’”, objedinio je sve vrste tevhida –Allahove jednoće, dok je u drugoj rečenici: “a zatim ustraj”, ukazao na pridržavanje svih naredbi i ostavljanje svega što je zabranjeno jer se pod ustrajnosti misli na ustrajavanje u činjenju svake pokornosti i ostavljanju svake nepokornosti. (Muhammed Jusri, Džamiu fi Šerh Erbein Nevevijje)

Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio je svom časnom drugu da vjeruje u Allaha, što podrazumijeva obavezno ubjeđenje u Allaha, a zatim ono što ubjeđenje neizostavno prati od djela srca, pokornosti i predanosti Allahu svojom unutrašnjosti i spoljašnosti, a zatim mu je naredio ustrajnost u svemu tome do smrti.

Ovom savjetu slične su riječi Svevišnjeg Allaha: “Uistinu, onima koji kažu: ‘Naš Gospodar je Allah', a zatim ustraju u tome, meleki se spuštaju i govore: ‘Ne strahujte i ne žalostite se, već se radujte Džennetu koji vam je obećan’” (El-Fussilet, 30). Tako je i ovdje naznačeno da se imanom i ustrajnošću u njemu postiže spas od svakog zla, ulazak u Džennet i postizanje svega željenog. (Sa’di, Behdžetu Kulubil-ebrar)

Poruke hadisa

● Iz hadisa saznajemo koliko su se drugovi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, zalagali na putu stjecanja znanja. (Salih Usejmin, Šerh Erbein Nevevijje)

● Samim tim hadis, kao i spomenuta praksa ashaba, podstiču nas da pitamo učene o onome što se ne znamo.

● Ovdje dolazi do izražaja visoka inteligencija, pronicljivost i rasuđivanje prenosioca hadisa Sufjana b. Abdullaha, radijallahu anhu. Tražio je sveobuhvatnu poslaničku oporuku upitavši: “Reci mi o nešto islamu, o čemu poslije tebe više nikoga ne trebam ništa pitati!” (Salih Usejmin, Šerh Erbein Nevevijje; Abdulmuhsin Abbad, Fethul Kavijj Metin)

● Iz ovoga saznajemo da je pohvalno postavljati važna pitanja konkretno, kratko i jasno. (Salih Usejmin, Šerh Erbein Nevevijje)

● Riječi: “o čemu poslije tebe više nikoga neću morati pitati” (Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem), ne ukazuju na to da nije dozvoljeno pitati druge mimo Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, naprotiv, sada mi to i nismo u mogućnosti učiniti pa trebamo pitati učenijeg od sebe. Međutim, ovaj oblik pitanja podstiče osobu koja je upitana da posveti veliku pažnju odgovoru. (Salih Usejmin, Šerh Erbein Nevevijje)

● Takođe, odgovor treba dati kratko i jasno, lahko, bez izvještačenosti i suvišnih jezičkih izraza, kao što se Vjerovjesnik, sallahu alejhi ve sellem, u ovom hadisu obraća jednostavnim riječima običnim masama, prosječnim, ali i inteligentnim pojedincima, a uz to govor odgovara stanju onog kome se obraća.

● Iz prethodnog zaključujemo da je dozvoljeno dati uopćeni odgovor, sažeto, bez detaljnog pojašnjenja, ako je osoba koja pita sposobna da razumije. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na taj način odgovorio je plemenitom ashabu Sufjanu b. Abdullahu, radijallahu anhu. (Muhammed Jusri, Džamiu fi Šerh Erbein Nevevijje) Međutim, ako je potrebno, može se dati i opširniji odgovor na kakav ponekada nalazimo u hadisima Allahovog Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem.

● Vjernik treba ostaviti govor koji nije od koristi. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio je kratko i jasno i njegov je odgovor bio koristan. (Muhammed Jusri, Džamiu fi Šerh Erbein Nevevijje)

● Osoba koja odgovara treba prilikom odgovora pridati veliku pažnju prirodi i sposobnosti osobe koja postavlja pitanje. (Muhammed Jusri, Džamiu fi Šerh Erbein Nevevijje)

● Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, dat je jezgrovit govor, koji se manifestuje u riječima: “Reci: ‘Vjerujem u Allaha’, a potom ustraj na pravom putu.” U tim riječima sakupljen je cijeli islam.

● Vjerovanje u Uzvišenog Allaha temelj je naše vjere, te je stoga prva obaveza svake osobe da povjeruje u Allaha. (Sulejman Luhejmid, Šerh Erbein Nevevijje)

● Vjerovanje u Allaha podrazumijeva vjerovanje u Njega i Njegovu jednoću, a zatim u sve ono što je objavljeno u Njegovoj knjizi i sunnetu Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. (Abdulmuhsin Abbad, Fethul Kavijj Metin)

● Ovo vjerovanje u srcu mora da se obznani jezikom i potvrdi djelima, jer ustrajnost na Pravom putu podrazumijeva ustrajnost čovjekovog srca, jezika i njegovih djela u dobru. Najvažniji vid ustrajnosti jeste ustrajnost srca, jer srce upravlja ostalim ljudskim organima, kao što je važna i ustrajnost jezika, jer on odražava stanje srca. (Nazim Sultan, Kavaid ve Fevaid min Erbein Nevevijje; Sulejman Luhejmid, Šerh Erbein Nevevijje)

● Iz prethodnog se zaključuje da se islam temelji na dvoje: imanu, tj. vjerovanju u srcu, i ustrajnosti u potvrdi tog vjerovanja, s djelima naših organa, odnosno vanjskim djelima; tj. vjerovanje nije ispravno bez ustrajnosti u činjenju obaveznih djela i ostavljanju strogo zabranjenih.

● Međutim, znanje i ubjeđenje dolaze prije djelovanja, zbog toga je ovdje ustrajnost od imana odvojena riječju “zatim”. (Abdurahman Berrak, Fevaid Mustenbeta)

● Onaj koji u potpunosti ne izvršava vadžibe – strogo propisane radnje ili čini harame – strogo zabranjene radnje, ne ustrajava na Pravom putu. On pri sebi ima određenu devijaciju i odstupanje, čija jačina i obim biva shodno neizvršavanju vadžiba ili činjenju harama. (Salih Usejmin, Šerh Erbein Nevevijje)

● Shodno tome, ustrajnost u vjeri ne uslovljava ostavljanje svih grijeha u potpunosti (Sulejman Luhejmid, Šerh Erbein Nevevije), a to svakako nije ni moguće.

● Svaki vjernik treba pridavati veliku pažnju ustrajnosti u vjeri. Neprestano se treba preispitivati ustrajava li na pravom putu ili ne. Ukoliko ustajava, onda na tome obavezno treba zahvaljivati Uzvišenom Allahu i moliti Ga da ga učvrsti na tome. A ukoliko ne ustrajava u vjeri kako treba, obavezno se treba vratiti i popraviti svoje korake kojima korača ka svome Gospodaru. (Salih Usejmin, Šerh Erbein Nevevijje)

● Ustrajnost u vjeri, nakon potvrde tevhida – Allahove jednoće, razlog je svakog dobra. Rekao je Ibn Tejmijja, Allah mu se smilovao: “Najveći vid počasti jeste ustrajavanje u vjeri.” (Abdullah Furejh, Hulasetu Fevaid)

● Riječima: “Reci: ‘Vjerujem u Allaha’, a potom ustraj na pravom putu”, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naređuje vjernicima da ustraju na Pravom putu sve do smrti (Nazim Sultan, Kavaid ve Fevaid min Erbein Nevevijje), tj. da obožavaju Allaha jedinog sve do smrti. (Mustaga Buga, Vafi fi šerhi Erbein Nevevijje)

Slična oporuka o ustrajnosti u vjeri jasno je izražena u kur’anskim ajetima i drugim hadisima. (Abdurahman Berrak, Fevaid Mustenbeta) Potvrdu ove izjave nalazimo u riječima Uzvišenog Allaha: “Oni koji govore: ‘Naš Gospodar je Allah!’ – i istraju na Pravome putu, neka se ničega ne boje i ni za čim neka ne tuguju!” (El-Ahkaf, 13), kao i riječi: “Onima koji govore: ‘Gospodar naš je Allah’ – pa poslije ostanu pri tome – dolaze meleki: ‘Ne bojte se i ne žalostite se, i radujte se Džennetu koji vam je obećan’” (Fussilet, 30), kao i riječima: “Ti ustraj na Pravom putu, kao što ti je naređeno, i nek tako postupe i vjernici koji su uz tebe, i obijesni ne budite, jer On dobro vidi ono što radite” (Hud, 112). (Salih Usejmin, Šerh Erbein Nevevijje)

● Ovaj hadis nam je stoga dokaz da Kur’an i sunnet dolaze od Uzvišenog Allaha. (Abdurahman Berrak, El-Fevaidul-Mustenbeta)

● Onaj koji ustrajava u istikametu ne treba se bojati ni žalostiti. (Sulejman Luhejmid, Šerh Erbein Nevevijje)

● Ko na dunjaluku ustraje na uputi, Allah će ga uputiti na Sudnjem danu putem koji vodi do Dženneta. (Sulejman Luhejmid, Šerh Erbein Nevevije)

● Istikamet ima svoje povode od koji su najvažniji: dova Allahu, učenje i razumijevanje plemenitog Kur’ana, činjenje dobrih djela. (Sulejman Luhejmid, Šerh Erbein Nevevije)

● Hadis je objedinio sve dijelove imana: govor jezikom: “Reci”, ubjeđenje srcem: “Vjerujem u Allaha”, rad tjelesnih organa: “a zatim ustraj”. Zbog toga je ovaj hadis jedan od najsveobuhvatnijih hadisa Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. (Muhammed Bessam Hidžazi, Šerh metnil-Erbeinen-Nevevijje)

Pravila iz hadisa

Neophodno je ustrajavati u svemu: iskrenim namjerama (ispravnim ubjeđenjima), korisnim riječima i dobrim djelima. (Abdullah Furejh, Hulasetu Fevaid)

Vrijednost ustrajnosti u Allahovoj vjeri

Ajet iz sure Fussilet spominje brojne vrijednosti ustrajnosti na Pravom putu. Uzvišeni Allah kaže: “Onima koji govore: ‘Gospodar naš je Allah’, pa poslije ostanu pri tome, dolaze meleki: ‘Ne bojte se i ne žalostite se, i radujte se Džennetu koji vam je obećan. Mi smo zaštitnici vaši u životu na ovome svijetu, a i na onom, u njemu ćete imati sve ono što duše vaše zažele, i što god zatražite, imat ćete, bit ćete počašćeni od Onoga koji prašta i koji je milostiv.’” (Fussilet, 30–32)

Tako se od koristi koje u vjeri Allahovi ustrajni robovi postižu u ovom ajetu spominju:

● Meleki im se spuštaju s radosnom viješću od Allaha. Vekia, rahimehullahu teala, kaže: “Meleki dolaze sa radosnom viješću na tri mjesta: u trenutku smrti, u kaburu i prilikom proživljenja.” (Kurtubi, El-Džamiu li ahkamil-Kur’an)

● Sigurnost i smirenost, pa neće strahovati od onoga čemu idu, niti će se žalostiti zbog onoga što napuštaju, što ostaje iza njih na dunjaluku.

● Radosna vijest; bit će obradovani Džennetom, a zar ima ljepše i radosnije vijesti?

● Oprost grijeha, jer se meleki spuštaju od Onoga koji mnogo prašta, pa će Allah takvima oprostiti grijehe i propuste i bit će prema njima milostiv.

● Zatim, takvi će lijepo živjeti na dunjaluku u lijepoj opskrbi od Uzvišenog Allaha. Uzvišeni Allah kaže: “A da su oni bili ustrajni na Pravom putu, Mi bismo im spustili obilnu kišu” (El-Džinn, 16). Također je rekao Uzvišeni Allah: “A da su stanovnici naselja vjerovali i bili bogobojazni, Mi bismo im dali bereket sa nebesa i iz Zemlje” (El-A’raf, 96)

● Uzvišeni Allah naredio je ustrajnost na Pravom putu Svome Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem: “Ti ustraj na Pravom putu, kao što ti je naređeno, i nek tako postupe i vjernici koji su uz tebe...” (Hud, 112). Šejhul-islam Ibn Tejmijja, rahimehullahu teala, rekao je: “Najveća je počast biti ustrajan.” (Medžmuul-fetava, 11/298; Medaridžus-salikin)

Kako biti ustrajan u Allahovoj vjeri

Allah nam je naredio da sve do smrti ustrajavamo u Njegovoj vjeri, a to ćemo moći ako se budemo prakticirali sljedeće (vidjeti detaljnije: Hajrudin Tahir Ahmetović, Djela srca):

● upućivati dovu,

● tražiti šerijatsko znanje,

● iskrenost,

● činiti mnogobrojna dobra djela i boriti se sa svojom dušom,

● družiti se s dobrim društvom.

15. Juli 2017 | Hajrudin Tahir Ahmetović, prof. | 79

Komentari: Nema komentara

Komentirajte