informativniislamskičasopis
0

Važnost dogovaranja u Islamu

Kada pogledamo u stanje muslimana i pokušamo dosegnuti do razloga koji su doveli muslimane do ovoga na čemu jesu, zasigurno, u masi tih razloga naći ćemo zapostavljanje konsultovanja, savjetovanja u svakodnevnom životu muslimana. Muslimani ne da su zapostavili ovu bitnu stvar samo kada su u pitanju vjerske stvari, već su zapostavili konsultovanje u svim segmentima ljudskog života, a na čelu svih spomenutih stvari zasigurno je zapostavljanje konsultovanja u pitanjima vezanim za vjeru. Zapostavljeno je konsultovanje u pitanju načina pozivanja ljudi u Islam, naređivanja na dobro i odvraćanja od zla, traženja znanja, šta čitati, kako čitati, od koga čitati, šta su prioritetne nauke za početnika u sticanju šerijatskog znanja i još mnogo drugih stvari. Bitnost konsultovanjaMnogo je razloga koje ukazuju na bitnost ove tematike, a pokušaćemo spomenuti neke od njih kako bi shvatili vrijednost konsultovanja i štetnost njegovog ostavljanja:

  • Konsultovanje je stvar koju je Allah, subhanehu ve te ‘ala, naredio svome Poslaniku, salallahu alejhi ve sellem: “Samo Allahovom milošću, ti si blag prema njima; a da si osoran i grub, razbježali bi se iz tvoje blizine. Zato im praštaj i moli da im bude oprošteno i dogovaraj se s njima. A kada se odlučiš, onda se pouzdaj u Allaha, jer Allah zaista voli one koji se uzdaju u Njega.” (Prijevod značenja Alu-Imran, 159) Imam En-Nevevi je rekao: “Ako je Allah naredio Poslaniku, salallahu’ alejhi ve sellem, da se dogovara, konsultuje, a on je najpotpunija ličnost, onda su drugi mnogo preči toga.”
  • To je jedno od svojstava zbog kojeg Allah, subhanehu we te ‘ala, hvali iskrene vjernike pa kaže u suri Eš-Šura u 36-38 ajetu, kao što stoji u prijevodu značenja: “Sve što vam je dato – samo je uživanje u životu na ovom svijetu, a ono što je u Allaha – bolje je i trajnije za one koji vjeruju i u Gospodara svoga se uzdaju; za one koji se klone velikih grijeha i razvrata i koji, kad ih ko rasrdi, opraštaju; za one koji se Gospodaru svome odazivaju, i koji molitvu obavljaju, i koji se o poslovima svojim dogovaraju, a dio od onoga čime smo ih opskrbili udjeljuju.” (Eš-Šura 36-38) Vidimo da je Uzvišeni Allah u ovome ajetu spomenuo konsultovanje između namaza i udjeljivanja sadake, a koja je poslije prerasla u zekat jer je ovaj ajet objavljen u Mekki, što zasigurno ukazuje na njegovu bitnost.
  • To je bila svakodnevna praksa Božijeg Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, i prvih generacija nakon njegove smrti na čijem čelu su svakako četvorica pravednih halifa.
  • Mnoštvo koristi koje proizlaze iz konsultovanja i veličina opasnosti koja proizlazi iz zapostavljanja konsultovanja zasigurno ukazuju na bitnost ove tematike.
  • Pogrešno shvatanje pojma konsultovanja od strane velikog broja muslimana, koje vodi ka njegovom zapostavljanju, sigurno je dodatni faktor koji upućuje na bitnost ove tematike.
  • Mnogi problemi koji su pogodili ummet sigurno su plod zapostavljanja konsultovanja ‘uleme prije nego li pojedinci ili skupina poduzmu korak čije posljedice mogu biti katastrofalne po njih, a nerijetko i po cijeli ummet. Primjera je toliko da ih nije potrebno spominjati. Nerijetko, zbog greške pojedinca ili manje skupine ispašta stanovništvo jednog grada, države ili čak i cijeli ummet.

Propisanost konsultovanja Kur´anski ajeti koji ukazuju na propisanost konsultovanja mogu se podijeliti na dvije skupine: govornog i praktičnog tipa . Ajeti govornog tipa koji ukazuju na propisanost konsultovanja su već spomenuti ajeti iz sure Alu-Imran “… i dogovaraj se s njima …” i Eš-Šura „… i koji se o poslovima svojim dogovaraju …”. Što se tiče kur´anskih ajeta u kojima se spominje konsultovanje u praktičnom obliku njih je mnogo, a u većini slučajeva iz života nevjernika. Allah, subhanehu we te’ala, spominje u suri Jusuf konsultovanje vladara Egipta sa svojim glavešinama nakon što je usnio poznati san: “I vladar reče: ‘Sanjao sam kako sedam mršavih krava pojede sedam debelih, i sanjao sam sedam zelenih klasova i sedam drugih sasušenih. O velikaši, protumačite mi san moj ako snove znate tumačiti?’” (Prijevod značenja Jusuf, 43) Rezultat ovog konsultovanja je bio da je Jusuf, ‘alejhisselam, protumačio ovaj san, a to je Allahovom voljom bio razlog spašavanja Egipta od propasti koja mu je prijetila. Također, Allah, subhanehu we te’ala, spominje konsultovanje kraljice Belkise koja je živjela u vremenu Sulejmana, ‘alejhisselam, pa kada je primila pismo Sulejmana, ‘alejhisselam, obratila se velikanima oko nje riječima: “O velikaši” – reče ona – ‘savjetujte mi šta treba u ovom slučaju da uradim, ja bez vas neću ništa da odlučim!’“ (Prijevod značenja En-Neml, 32) I na kraju, spomenućemo konsultovanje najvećeg nasilnika na Zemlji, faraona koji se proglasio božanstvom. Kada je saznao za Musaovu misiju, obratio se velikanima oko sebe riječima: “Ovaj je zaista vješt čarobnjak” - reče glavešinama oko sebe faraon -“hoće da vas čarolijom svojom iz zemlje vaše izvede. Pa šta savjetujete?” (Prijevod značenja Eš-Šuara, 35) I vidi čuda! Faraon povrh svoje gordosti prihvatio je savjet velikana. Što se tiče hadisa Božijeg Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, dovoljno je o propisanosti konsultovanja i njegove vrijednosti spomenuti riječi Ebu-Hurejre, radijallahu te’ala ‘anh: “Nisam vidio nekoga da se konsultuje više sa svojim prijateljima, ashabima od Poslanikovog savjetovanja sa ashabima.“ Takođe, riječi Božijeg Poslanika, salallahu ‘alejhi ve sellem, upućene Ebu-Bekru i Omeru, radijallahu te’ala ‘anhuma: “Ja ne bih uradio suprotno onome čemu se vas dvojica dogovorite.” Ako pogledamo u biografiju Božijeg Poslanika, salallahu ‘alejhi ve sellem, zaista ćemo vidjeti istinitost riječi Ebu-Hurejre, radijallahu te’ala ‘anh. Naći ćemo da se Božiji Poslanik u dosta navrata u mnogim bitnim situacijama savjetovao sa ashabima: prije početka bitke na Bedru; nakon bitke na Bedru savjetovao se o mušričkim zarobljenicima; u bici na Uhudu savjetovao se sa ashabima da li da iziđe i da sačekaju mušrike pred Medinom ili da ih sačeka u gradu; konsultovao se sa ashabima kada je čuo za dolazak mušrika prije bitke na Hendeku pa mu je Selman, radijallahu te’ala ‘anh, predložio kopanje hendeka što je i prihvatio; savjetovao se sa suprugom Ummu Seleme, radijallahu te’ala ‘anha, nakon događaja na Hudejbiji pa mu je ona predložila prijedlog kojeg je prihvatio. Konsultovanje je bila praksa i prvih generacija na čijem čelu su četvorica pravednih halifa. Poznato je Omerovo, radijallahu te’ala ‘anh, konsultovanje kada je bio na putu za Šam, pa je čuo za poznatu šamsku kugu te se konsultovao sa prisutnim kako da postupi. Takođe, Omer, radijallahu te’ala ‘anh, je oporučio da se halifa nakon njega izabere konsultovanjem između šestorice koje je on odabrao. Omer, radijallahu te’ala ‘anh, je imao vijeće sa kojim se konsultovao, a bilo je sačinjeno od raznih profila ljudi, kako starijih tako i mlađih . Plodovi savjetovanja

  • Savjetovanje je ibadet Allahu, subhanehu we te’ala, jer je to rad po onome što je Allah naredio svome Poslaniku, sallallahu ‘alejhi ve sellem, a u tome je slijeđenje sunneta Božijeg Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem.
  • Savjetovanjem čovjek saznaje istinu ili rješenje za ono oko čega je se konsultovao, a to je ono što mi želimo kao rezultat savjetovanja.
  • U savjetovanju je zbližavanje srca savjetnika i onoga koji traži savjet. Čovjek samim dolaskom savjetniku iskazuje svoje poštovanje prema njemu, da njega smatra kompetentnim da savjetuje, vjeruje da će čuvati njegove tajne koje mu povjeri prilikom savjetovanja. S druge strane savjetnik cijeni to što je on taj kojem smo mi svoje povjerenje ukazali i to što smo baš njega izabrali da učestvuje u rješavanju naših problema. Sve ovo biva razlogom zbližavanja njihovih srca, a što je zasigurno pohvalna i lijepa stvar.
  • Savjetovanjem se razbijaju ekstremna razmišljanja, zastranjivanja i odvajanja od džem’ata. Koliko je ljudi koji su se odvojili od džem’ata kao posljedica zapostavljanja savjetovanja. Oni su spremni slijedeći svoje stavove, koje su dosta puta sami sebi usadili u glavu, da naprave eksces koji može skupo koštati, kako njih tako stanovnike grada gdje žive, a dosta puta i mnoge druge koji na ` bigajri hakk` - bespravno ispaštaju. Koliko nam je samo konsultovanje potrebno u ovim teškim vrjemenima, u kojima se svaka greška muslimana deseterostruko uvećava, a greške drugih naroda se pokušavaju na svaki način opravdati, naročito ako su pogriješili prema muslimanima, što je najćešće i slučaj. Muslimani su dežurni krivci za sve što se dešava u svijetu. Rekao je Hasan El-Basri: “Tako mi Allaha, kada god se ljudi konsultuju biće upućeni na ono u čemu je dobro za njih, pa je proučioi koji se o poslovima svojim dogovaraju …’”. Zar nije logično da je lakše pogriješiti jednom čovjeku nego dvojici ili više njih?! Rekao je Abdu-l-Melik b. Mervan: “Da pogriješim nakon savjetovanja draže mi je nego da ispravno postupim radeći po svome nahođenju ne savjetujući se.” Ove riječi bi trebalo zlatnim slovima ispisati iako su one za veliki broj ljudi smiješne i beskorisne.
  • Savjetovanjem i konsultovanjem sa drugima, čovjeku se otvaraju novi vidici, produbljuju njegova razmišljanja, saznaje gdje je izvor problema, stvari mu postaju jasnije, saznaje kako drugi razmišljaju itd. Čovjek ponekad bude ubijeđen da u dotičnoj situaciji treba da postupi na određeni način dok nakon konsultovanja sa drugima saznaje da se na tu stvar može gledati iz više uglova, a ne samo iz ugla iz kojeg je on posmatrao. Rekao je jedan mudrac svome sinu: “Konsultuj se sa ljudima koji imaju iskustvo, na taj način dobivaš od njih besplatno ono što je njih u životu skupo koštalo.”
  • U konsultovanju je korist tebi, a šteta drugima. Kako? Tako ako se konsultuješ pri donošenju odluke, a zatim ispravno postupiš sigurno ćeš biti priznat i cijenjen od strane ljudi zbog kvaliteta odluke koju si donio. A ako, ne daj Bože, pogriješiš nakon konsultovanja bićeš pošteđen ukora i kritika jer to nisi uradio po svome nahođenju, već si pri donošenju odluke konsultovao kompetentne osobe iz te oblasti.
  • U konsultovanju je smiraj duše. Ako se desi da čovjek pogriješi nakon konsultovanja, sigurno će to lakše podnijeti nego da je pogriješio nakon odluke koju je donio samoinicijativno.

Zašto ljudi ostavljaju konsultovanjeMnogo je razloga zbog kojih ljudi ostavljaju savjetovanje. Spomenut ćemo neke od njih kako bismo se preispitali dali imamo neki od tih razloga pri sebi .

  • Umišljenost i oholost. Čovjek se dosta puta umisli i misli da nema potrebu da se konsultuje sa drugima. A ako se tome pridoda čovjekova oholost da se savjetuje onda je problem veći.
  • Smatrati da konsultovanje znači slabost čovjeka da sam donese odluku ili riješi problem. Koliko je ljudi koji ostavljaju konsultovanje jer misle da će ih drugi smatrati slabićima zbog konsultovanja. Da nije tako, najbolje nam mogu posvjedočiti primjeri Poslanikovog, sallallahu ‘alejhi ve sellem, savjetovanja i konsultovanja sa ashabima u najtežim situacijama.
  • Nepoznavanje koristi konsultovanja i opasnosti njegovog zapostavljanja. Mnogo je onih koji korist konsultovanja ili opasnost njegovog zapostavljanja saznaju nakon što povuku pogrešan potez, a posljedice toga mogu biti katastrofalne kako za njega tako i za druge.
  • Stid zbog razlike u godinama je također jedan od razloga zapostavljanja konsultovanja. A ako pogledamo u praksu Omera, radijallahu te’ala ‘anh, vidjećemo da on nije gledao na to već je imao savjetodavno vijeće u kojem je bilo mladića, a jedan od njih je Abdullah b. Abbas, radijallahu te’ala ‘anh.

Sastavni dijelovi savjetovanja Tri su sastavna dijela savjetovanja: savjetnik, onaj koji traži savjet i stvar za koju želimo savjet. Na početku ćemo progovoriti nekoliko riječi o osobi koja traži savjete, osobinama koje bi trebala da ima pri sebi. Čovjek koji traži savjet trebao bi da bude iskren u traženju istine i ispravnog rješenja. Trebao bi da bude spreman da prihvati istinu, pa makar bila suprotno od onoga što bi on volio, a nikako da jedini cilj savjetovanja bude da nađemo nekoga ko će potvrditi naše stavove. Takođe, pohvalno je da čovjek konsultuje ljude shodno njihovoj struci, a ne da ima određenu ekipu ljudi s kojima se konsultuje u svim pitanjima pa makar to i ne bila njihova struka. Kada bude govorio o problemu, trebao bi da spomene sve informacije koje bi mogle da utječu na donošenje rješenja, a ne da spomene samo informacije koje će odvesti razmišljanje savjetnika u pravcu u kojem on želi. Ako čovjek ne bude mogao naći savjetnika sa svim svojstvima koje ćemo spomenuti, neka svakako pokuša naći onoga ko ima najviše tih svojstava. Savjetnik može da bude jedna od dvije osobe. Neko koga mi želimo pitati za savjet ili da mi budemo u ulozi savjetnika. Prva osobina koja bi trebala da se nađe pri savjetniku jeste bogobojaznost tj. da savjetnik bude spreman da kaže, ako bude upitan o stvari koja nije njegova struka, da nije kompetentan da daje savjete iz te oblasti. Božiji Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, kaže: “Savjetnik je pouzdanik povjerljiv.” Što znači da je prevara da čovjek savjetuje nekoga znajući da je to neispravno. Lijepo bi bilo da savjetnik iza sebe ima životno iskustvo kako bi to poboljšalo kvalitet savjeta koji dolazi od njega. Da čuva tajne koje je saznao prilikom savjetovanja koje ne bi saznao da nije bio u toj funkciji. Da savjetnik bude neko blizak nama kako bi se suosjećao sa nama u rješavanju naših problema. Treba napomenuti da nije pokuđeno savjetovanje i konsultovanje sa suprugom, kćerkom, majkom kao što to misli velik broj muslimana. Božiji Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, konsultovao se sa suprugom Ummu Seleme, radijallahu te’ala ‘anha, u događaju na Hudejbiji i poslušao njen prijedlog. I na kraju, treba da biramo odgovarajuće vrijeme za savjetovanje. Savjetnik treba da bude potpuno slobodan kako bi mogao da smireno posluša naš problem, a nakon toga da donese korisno rješenje. Ako bi neko tražio savjet od nas trebali bismo da slijedimo sljedeće savjete: da ne žurimo u donošenju rješenja prije nego li sagledamo problem sa svih aspekata, da pogledamo na problem kroz historiju, u sadašnjosti i da pokušamo dokučiti njegovo evoluiranje u budućnosti, da pokušamo da saznamo sve pojedinosti koje bi mogle da utiču na odgovor. Ako ne budemo mogli dati adekvatno rješenje, da onda mi konsultujemo druge osobe iz te oblasti kako bi nam pomogli u donošenju prave odluke. Što se tiče problema u čijem rješenju je potrebno konsultovanje, može se kazati kratko što je stvar više bitna ili problem veći, konsultovanje o njemu je pohvalnije. Piše: Elvedin Pezić, prof.

1. Novembar 2006 | Elvedin Pezić, prof. | Da'va | 15

Komentari: Nema komentara

Komentirajte