informativniislamskičasopis
0

Vladar pravovjernih - Velid b. Abdulmelik

Njegovo puno ime je Velid b. Abdulmelik b. Mervan b. Hakem b. Ebi-As b. Umejje, Ebu-Abdulaziz. Rođen je 50. god. po hidžri. Njegovo djetinjstvo i rana mladost uveliko su se razlikovali od mladalačkog života njegovog oca, halife Abdulmelika b. Mervana. Historičari spominju da je bio veoma razmaženo dijete. Ibn-Kesir u svojim opaskama na njegovo djetinjstvo kaže: "Razmaženost je nažalost bila veoma česta pojava kod odgoja djece čiji su roditelji bili vladari, kraljevi, bogataši i trgovci". Njegov otac Abdulmelik uporno je pokušavao da Velid krene njegovim stopama, a to je traženje šerijatskog znanja i izučavanje arapskog jezika. Međutim, svi pokušaji su bili neuspješni, jer Velid je bio omladinac koji je imao kod sebe izgrađenu zdravu i logičku narav, odnosno bio je veoma karakterna osoba sa urođenim svojstvima moralnog i veoma inteligentnog čovjeka. Dakle svoju mladost, a kasnije i život, prilagodio je osnovnim normama islama i nije bio zainteresovan za dodatno izučavanje nauke, jer je bio zadovoljan da bude poput ostalih običnih ljudi. Svome ocu na taj način htio je da kaže, da on ustvari ima svoje personalno, lično „JA". I pored toga što je u djetinjstvu bio razmaženo dijete, Velid b. Abdulmelik izrastao je u jednostavnog čovjeka, kojem su prije svega vjera i zdrav moralan život bili na prvom mjestu. Govoreći o čistoći moralnog života, jedne prilike je rekao: "Da Allah nije objavio u Kur'anu slučaj Lutovog, 'alejhisselam, naroda, nikad ne bih ni pomislio da muškarac može imati odnos sa muškarcem". Hilafet je preuzeo od svoga oca Abdulmelika, 86. godine po hidžri. I dok je bio halifom, svoju ličnost i karakter nije mnogo mijenjao. Bio je poznat po odlučnosti, čvrstini, razboritosti, energičnosti, a ponekad je znao u određenim situacijama i prema određenim osobama pokazati gordost i nasilnost. Puno je pažnje posvećivao učenju Kur'ana. Prenosi se da je znao svaka tri dana završiti hatmu, a u mjesecu Ramazanu Kur'an bi proučio i do 17. puta. Takođe od osobina koje su ga krasile, jesu da je bio veoma milostiv i dobronamjeran prema narodu. Zbog njegove odlučnosti i nesebičnog zalaganja za dobrobit islamske države, period njegovog hilafeta ubraja se među najprosperitetnije periode u historiji islama. Da bi islamsku državu učinio što jačom u svakom pogledu, halifa Velid b.Abdulmelik je nastavio ondje gdje je stao njegov otac, Allah mu se smilovao. Značajna dostignuća koja su ostvarena njegovom zaslugom, mogu se svrstati u nekoliko kategorija društvenog, ekonomskog, vjerskog i obrazovnog života.

 

Društvene reforme i stalna briga o narodu

Dolaskom na vlast, svojim ministrima predlaže nekoliko projekata društvenog tipa, koji bi uveliko pomogli i olakšali život ljudima koji su živjeli u islamskoj državi. Projekti su jednoglasno usvojeni, a radilo se o slijedećim poduhvatima:

  • Izgradnja bolnica i zdravstvenih ustanova (ambulanti) u većim naseljenim područjima.

  • Izgradnja posebnih stambenih objekata za ljude sa invaliditetom (misli se na ljude koji su u ratu ostali bez ruke ili noge, te ostale sakate osobe), te određivanje ljudi koji će se brinuti o njima.

  • Određivanje vodiča svakoj slijepoj osobi i naredba da se svakoj nepokretnoj osobi odredi sluga.

  • Povećati novčanu pomoć siromašnim porodicama (današnja socijalna pomoć)

  • Pravljenje iftara za postače u džamijama za vrijeme mjeseca Ramazana.

 

Izgradnja i obnova vjerskih objekata (džamija)

Kao i njegov otac, Velid b. Abdulmelik, pridavao je veliku pažnju izgradnji vjerskih objekata, prije svega džamija. Među najznačajnije građevinske projekte vjerskog tipa, koji su izgrađeni ili obnovljeni za vrijeme njegovog hilafeta su:

  • Izgradnja danas poznate Emevijske džamije u Damasku. Gradnja ove ogromne džamije trajala je punih deset godina, a broj radnika i majstora koji su bili pozvani iz čitavog hilafeta bio je 10.000.

  • Obnova džamije Mesdžidu-l-Aksa u Palestini.

  • Proširenje Poslanikovog, sallallahu 'alejhi ve sellem, mesdžida u Medini 88. god. po hidžri, kada je za namjesnika Medine postavio Omer b. Abdulaziza. Tom prilikom Poslanikov, sallallahu 'alejhi ve sellem, mesdžid proširen je 200 aršina u širinu i u dužinu.

  • Proširenje Mesdžidu-l-Harama u Mekki. Pored toga što je mesdžid proširen, Velid b. Abdulaziz naredio je da se vanjski zidovi pojačaju i podebljaju, te da se postavi novo platno na Ka'bu (kisvetu-l-ka'ba).

  • Obnova i proširenje i ostalih poznatih džamija u drugim gradovima, te izgradnja novih mesdžida u novim naseljima i područjima.

 

Infrastrukturni projekti

Infrastruktura je i danas jedan od najvažnijih faktora savremenog života. Područje koje nema uređene puteve, vodovod, kanalizaciju, uličnu rasvjetu, danas se smatra zaostalim i neprikladnim mjestom za normalan život. Kroz historiju je poznato da su muslimani uvijek pridavali veliku pažnju društvenom uređenju gradova i ostalih naseljenih mjesta. Za primjer uzmimo Endelus (islamska Španija) gdje su muslimani imali uličnu rasvjetu prije zapadnih i evropskih gradova. Takođe grad Sarajevo je dobilo vodovod prije od Londona i drugi infrastrukturni projekti s kojima su muslimani prednjačili u odnosu na druge. Halifa Velid b. Abdulmelik, takođe je dio novca iz državne kase (budžeta) izdvojio u slijedeće infrastrukturne projekte:

  • Proširenje svih ulica te rušenje svih sokaka i tjesnaca.

  • Postavljanje noćne rasvjete na ulicama grada.

  • Kopanje izvora i bunara, a posebno u Mekki, Medini i mjestima kroz koja su prolazile hadžije.

  • Izravnavanje i nasipanje puteva preko kojih se dolazilo na hadždž, te postavljanje putnih znakova, na kojima je pisala kilometraža do Mekke i Medine (nešto poput današnjih saobraćajnih znakova)

 

Obrazovno odgojne reforme

Velid b. Abdulmelik, podsticao je i zahtjevao da se izučavaju razne nauke, a prije svega vjerskog tipa, poput učenja Kur'ana napamet i pisanja knjiga iz raznih vjerskih oblasti, a posebno iz historije islama i sire (Poslanikov životopis). Za njegovo vrijeme otvaraju se medrese za učenje Kur'ana napamet i određuju se posebni šejhovi za praćenje rada u ovim medresama. Takođe je ulema redovno održavala predavanja u svim džamijama, a narod je bio, haman,pa obavezan prisustvovati ovim predavanjima. Na kraju ovog kratkog druženja sa našim velikanom, možemo slobodno reći da halifa Velid b. Abdulmelik, Allah mu se smilovao, svoga oca nije naslijedio u poznavanju šerijatskih nauka, ali ga je sigurno naslijedio u dobroti, pravednosti, razboritosti, odlučnosti i jakom osloncu na Uzvišenog Allaha u svakoj prilici i neprilici. Ovo što smo naveli, samo je dio dostignuća koja su ostvarena za vrijeme hilafeta Velid b. Abdulemelika, a koja su uveliko olakšali život stanovnicima islamske države, te islamsku državu učinili jačom i prosperitetnijom. U mjesecu Džumade-l-ahire, 96. god. po hidžri, na Ahiret je preselio još jedan vladar pravovjernih, Velid b. Abdulmelik. Želeći Allahovo zadovoljstvo, svojom skromnošću i dobrotom, pomogao je svaku osobu koliko je bio u mogućnosti, a na kraju i sam je uvjek želio da bude poput običnih ljudi, ništa bolji od njih. U tome je i uspio. Neka ti se Uzvišeni Allah smiluje Ebu-Abdulazize. Amin!!!

 

 

1. Septembar 2007 | 20

Komentari: Nema komentara

Komentirajte