informativniislamskičasopis
0

Vrelo Zemzem

Ibn Abbas kaže: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, došao je kod zemzema pa smo mu zagrabili jednu kofu iz koje se napio. Na kraju je jedan gutljaj zemzema iz usta vratio u kofu koju su ponovo sasuli u bunar.” (Ahmed, 1/372) U drugoj predaji od Vaila b. Hudžra navodi se da je Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, donesena posuda sa zemzemom, pa  je njome isprao svoja usta, a potom je vratio vodu natrag u posudu. Voda je imala miris ljepši od mošusa ili kao mošus. (Ahmed, 4/318) Vrijednost zemzem-vode znaju i učeni ljudi iz reda ehlul-kitabija. Mudžahid b. Džebr pripovijeda da su jednom prilikom, dok su putovali zemljom Bizantinaca, bili prinuđeni prenoćiti kod jednog svećenika. Svećenik je upitao prisutne da li među njima ima neko iz Meke, a Mudžahid je odgovorio da ima. Svećenik ga je upitao kolika je udaljenost između Zemzema i Crnog kamena, a  Mudžahid je rekao da ne zna tačno, nego da samo može nagađati. Svećenik reče: “Ja znam, voda prolazi ispod Crnog kamena. Da imam posudu u kojoj se nalazi zemzem-voda, bila bi mi draža od iste posude pune zlata.” (El-Fakihi, 2/37/1097, s ispravnim lancem prenosilaca)

Imam Buharija, 708/3364, bilježi jedan poduži hadis koji jasno ukazuje na to da vrelo Zemzem datira od vremena Ibrahima, alejhis-selam. Dakle, nekoliko hiljada godina ovaj izvor napaja ljude, kako stanovnike Meke tako i njene posjetitelje i prolaznike, putnike namjernike.

Zemzem-voda bila je nošena i van Meke u vrijeme Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i nakon njega. Ovo je praksa gotovo svih ljudi koji dolaze u Meku da obave hadž ili umru. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, napisao je pismo Suhejlu b. Amru u kojem je stajalo: “Ako ti dođe ovo pismo u toku dana, ne čekaj noć, a ako ti dođe u toku noći, ne čekaj jutro, već mi pošalji zemzem-vode.” (Abdurrezzak, 5/119/9127; El-Fakihi, 2/33/1088 i 2/48/1123. Imam Es-Sehavi ovo je predanje ocijenio dobrim. Vidjeti: El-Mekasidul-hasene, str. 569)

Izvor Zemzem nalazi se u neposrednoj blizini Kabe. Donedavno je bilo moguće sići ispod podija na kojem se obavlja tavaf i vidjeti vodu odakle izvire. Sada je taj prostor prekriven i iznad Zemzema se može nesmetano tavafiti, čime je znatno proširena površina na kojoj se obavlja tavaf i uklonjena velika prepreka koja je pravila bespotrebnu gužvu i često uzrokovala neželjene posljedice, naročito prvog dana Bajrama kada se obavlja glavni hadžski tavaf. Danas se na mjestu izvora nalazi posebno označen krug prečnika 2,5 metara na kojem piše “Izvor Zemzem”. U sunnetu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, navode se brojni hadisi koji aludiraju na vrijednost zemzem-vode.

Voda zemzem najbolja je ovosvjetska voda

Ibn Abbas prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Najbolja voda na zemljinoj površini jeste voda zemzem. U njoj je hrana za gladnog i lijek za bolesnog.” (El-Fakihi, Ahbaru Mekke, 2/41/1106; Et-Taberani, El-Kebir, 11/80/11167 i El-Evsat, 4/355/3912, s dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti: Es-Silsiletus-sahiha, 3/44–45; Sahihul-džamia, 1/627)

Povodeći se za ovim hadisom, neki učenjaci smatraju da je voda zemzem bolja od ahiretskog izvora Kevser. (Vidjeti: Fethul-Kadir, 3/599 i 5/490; Nasir el-Džudja, Et-Teberruk, str. 282.)

Međutim, ovo mišljenje nije jako jer se hadis odnosi na ovosvjetske vode, kako se navodi u prethodnom hadisu: “Najbolja voda na zemljinoj površini...”, a izvor Kevser vezan je za ahiret, a ne za ovaj svijet.

Zemzem-voda je hrana za gladnog i lijek za bolesnog

Ibn Abbas prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Najbolja voda na zemljinoj površini je voda zemzem. U njoj je hrana za gladnog i lijek za bolesnog.” (El-Fakihi, Ahbaru Mekke, 2/41/1106; Et-Taberani, El-Kebir, 11/80/11167 i El-Evsat, 4/355/3912, s dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti: Es-Silsiletus-sahiha, 3/44–45; Sahihul-džamia, 1/627) Nakon što se Ebu Zerr vidno udebljao bez konzumiranja hrane, a pijući isključivo zemzem-vodu trideset dana, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Zemzem-voda je blagoslovljena, ona je hrana gladnom.” (Muslim, 16/24–27/2473)

Ibn Abbas kaže: “Zemzem-vodu nazivali smo vodom koja utoljava glad i smatrali smo je velikom blagodati kada je riječ o prehranjivanju porodice.” (Abdurrezzak, 5/117/9120; Ibn Ebu Šejba, 3/262/14131; El-Fakihi, 2/36/1094; Et-Taberani, 10/271/10637, s ispravnim lancem prenosilaca. Vidjeti: Medžmeuz-zevaid, 3/286; Es-Silsiletus-sahiha, 6/419–421; Sahihut-tergib, 1/41)

Abdullah b. Ahmed b. Hanbel kaže: “Vidio sam svoga oca (tj. imama Ahmeda) da pije zemzem kao lijek, potirao je njime svoje ruke i lice.” (Vidjeti: Es-Sijer, 11/212)

Šejhul-islam Ibn Kajjim napominje: “Mnogo nas se, Allahovim dopuštenjem, izliječilo vodom zemzem od raznih bolesti. Vidio sam čovjeka koji se prehranjivao samo zemzemom, pijući ga oko pola mjeseca, ili više od toga, i nije osjećao glad. Tavafio bi oko Kabe kao i drugi ljudi. Pričao mi je da bi ponekad živio samo od zemzema oko četrdeset dana i imao bi dovoljno snage da posti, tavafi i spolno opći sa suprugom.” (Vidjeti: Zadul-mead, 4/393)

U drugom djelu Ibn Kajjim kaže: “Razbolio sam se u Meki i liječio se učeći na zemzem i pijući ga, pa sam ozdravio. Nakon toga, često sam se liječio na ovaj način od raznih bolesti i to bi mi uvijek pomoglo.” (Vidjeti: Et-Tibbun-Nebevi, str. 130.)

Ako bi neko kazao da vjerodostojna predanja od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, aludiraju na to da je zemzem lijek onome ko ga pije s tom namjerom i da su se mnogi ljudi izliječili njime, međutim, kako komentirati činjenicu da veliki broj ljudi pije zemzem radi izlječenja, ali bez ikakvih rezultata, odgovorili bismo: Nema sumnje da Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, medicina mora uroditi plodom, jer potječe iz izvora objave, za razliku od klasične medicine koja je utemeljena na pokusima i eksperimentima. Pored toga, poslanička medicina ne mora nužno dati rezultate kod svake osobe. Ponekad slabost ubjeđenja u ovakav vid liječenja biva razlogom da bolesnik ne vidi posebnu korist od liječenja. Kur’an je, bez sumnje, lijek za ljudska srca, ali, ipak, određeni ljudi neće u Kur’anu naći lijek za svoja srca. Tako kur’anski ajeti licemjeru samo povećavaju nevjerstvo i bolest u srcu. Dakle, poslanička medicina pomaže samo čistim tijelima, kao što je Kur’an lijek za čiste duše. (Vidjeti: Fethul-Bari, 10/180.)

Kadija Ibn Arebi el-Maliki, nakon što je spomenuo slučaj Ebu Zerra koji se udebljao bez konzumiranja hrane, a pijući isključivo zemzem-vodu trideset dana, rekao je: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obavijestio nas je da je ovo bilo svojstvo zemzema u njegovo vrijeme i da će ostaje pri njemu do Sudnjeg dana (i imat će takvo dejstvo na) svakoga ko očisti svoje namjere i svoju nutrinu i ne bude poricao ovu stvarnost niti zemzem konzumirao ispitujući da li će se, uistinu, desiti ono što je rekao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jer je Allah s onima koji se iskreno na Njega oslanjaju, a osramotit će one koji eksperimentiraju na riječima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.” (Vidjeti: Ahkamul-Kur’an, 3/83.)

Hajva b. Šurejh et-Tudžibi, kada bi dobio svoju godišnju platu u iznosu od šezdeset dinara, podijelio bi je siromasima prije nego što bi se vratio kući. Kada bi ušao u kuću, našao bi istu svotu novca pod posteljom na kojoj je spavao. Kada je za to čuo njegov amidžić, uradio je isto, ali pod posteljom ništa nije našao . Požalio se Hajvi koji mu je rekao: “Ja sam to dao u ime Allaha ubijeđen da će mi to nadoknaditi, a ti si samo eksperimentirao.” (Vidjeti: Es-Sijer, 6/405; Vefejatul-eajan, 3/37.)

Zemzem-voda je za ono za šta se pije

Džabir prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Voda zemzem djeluje za ono za šta se pije.” (Ibn Madža 2/1018/3062, Ahmed 3/357/14892 i drugi...)

Omer b. El-Hattab pio je zemzem i govorio: “Allahu moj, pijem zemzem da ne ožednim na Sudnjem danu.” (Ibn Asakir, Tarihu Dimešk, 45/308. Vidjeti: Kenzul-ummal, 14/120/38110.)

Prilikom pijenja zemzema Ibn Abbas bi dovio riječima: “Allahumme inni es’eluke ilmen nâfian ve rizkan vâsian ve šifâen min kulli dâin.”, što znači: “Allahu moj, ja Te molim da mi podariš korisno znanje, obilnu opskrbu i lijek od svake bolesti.” (El-Fakihi, Ahbaru Mekke, 2/41/1107; Abdurrezzak, 5/113/9112; Ed-Darekutni, 2/253/2712; El-Hakim, 1/646/1739, sa slabim lancem prenosilaca. Vidjeti: Daifut-tergib, 1/347)

Jednoga dana Abdullah b. El-Mubarek uzeo je posudu u kojoj se nalazila voda zemzem, okrenuo se prema Kabi i rekao: “Allahu moj, obavijestio me je Ibn Ebu El-Mevali da mu je pričao Muhammed b. El-Munkedir od Džabira da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘Voda zemzem djeluje za ono za šta se pije’, a ja je sada pijem (s nijetom) da ne budem žedan na Sudnjem danu’, a potom je popio vodu.” (Ibn Asakir, Tarihu Dimešk, 13/79. Vidjeti: Šerhu Fethil-Kadir, 2/507; Ed-Durrul-mensur, 3/399)

Imam Šafija pio je zemzem-vodu s namjerom da bude precizan strijelac. Nakon toga, od deset pokušaja, pogađao bi devet puta. (Vidjeti: Ibn Hadžer, El-Džuzu mau zemzeme lima šuribe lehu, str. 271.)

Kada je imam Ibn Huzejma upitan o tome kako je došao do tako obilnog znanja, rekao je: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: ‘Zemzem-voda djeluje za ono za šta se pije’, a ja, kada sam pio zemzem, molio sam Allaha za korisno znanje.” (Vidjeti: Es-Sijer, 14/370.)

Poznati hanefijski učenjak Zafer et-Tehanevi kaže: “Imao sam velikih problema s izgovorom. Nisam mogao držati predavanja niti hutbe. Neposredno nakon prvog hadža i pijenja zemzema, iako ova mahana nije u potpunosti nestala, bio sam u mogućnosti držati predavanja i hutbe. Dva mjeseca nakon povratka s hadža zaposlio sam se u Seharenfuru kao učitelj i ostao čitavih sedam godina. Allah me je sada u potpunosti oslobodio govorne mahane tako da nesmetano govorim ljudima, savjetujem ih i podučavam.” (Vidjeti: Ialaus-sunen, 10/233)

U komentaru hadisa: “Voda zemzem djeluje za ono za šta se pije”, imam Eš-Ševkani kaže: “Općenitost ovog predanja ukazuje na to da voda zemzem koristi za svrhe zbog kojih se konzumira, bez obzira radilo se o ovosvjetskoj ili onosvjetskoj koristi.” (Vidjeti: Nejlul-evtar, 5/105)

Zbog ove velike odlike zemzem-vode, posjetitelji Meke nastoje ponijeti što veće količine u matične zemlje. Kao što je već spomenuto, u šerijatu ne postoji argument koji bi ukazivao na zabranu nošenja zemzema van Meke.

Zemzem je lijek protiv groznice

Ibn Abbas prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Groznica je od zapaha vrućine Džehennema, pa je rashladite zemzemom.” (Ahmed, 1/291; Ibn Ebu Šejba, 5/57/23662; Et-Tahavi, Šerhul-muškil, 5/111/1862, s ispravnim lancem prenosilaca) Ova odlika nije eksplicitna za zemzem jer se u vjerodostojnim zbirkama spominje skidanje temperature vodom, ali nema sumnje da je zemzem-voda najbolja u tom pogledu jer se odlikuje nad ostalim vodama.

Ispiranje Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, srca zemzemom

Ebu Zerr prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Dok sam bio u Meki, rascijepio se moj strop i sišao je Džibril, otvorio mi prsa i isprao ih zemzem-vodom. Zatimje uzeo posudu od zlata koja je bila napunjena mudrošću i vjerovanjem, i sasuo to u moje grudi, a potom ih ponovo zatvorio.” (El-Buhari, 344/1636; Muslim, 2/176/163) U drugoj verziji hadisa od Enesa b. Malika navodi se da se Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, igrao s dječacima kada je došao Džibril, oborio ga na zemlju, rasporio njegovo srce i izvadio ugrušak, kazavši: “Ovo je šejtanski udio.” Zatim je isprao srce Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, vodom zemzem koja se nalazila u zlatnoj posudi. Nakon toga, vratio je srce u Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, grudi. Djeca su požurila dojilji Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, povikujući: “Muhammed je ubijen!” Kada se pojavio među njima, boja njegovog lica se promijenila. Enes kaže: “Vidio sam ožiljak na prsima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nakon toga.” (Muslim, 2/175/162.)

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, blagoslovio je zemzem-vodu

Ibn Abbas kaže: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, došao je kod zemzema pa smo mu zagrabili jednu kofu iz koje se napio. Na kraju je jedan gutljaj zemzema iz usta vratio u kofu koju su ponovo sasuli u bunar.” (Ahmed, 1/372; El-Fakihi, 2/55/1139; Et-Taberani, 11/80/11165. Ibn Kesir smatra da je ova predaja autentična, shodno Muslimovim kriterijima. Vidjeti: El-Bidaje ven-nihaje, 5/184) U drugoj predaji od Vaila b. Hudžra navodi se da je Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, donesena posuda sa zemzemom, pa  je njome isprao svoja usta, a potom je vratio vodu natrag u posudu. Voda je imala miris ljepši od mošusa ili kao mošus. (Ahmed, 4/318. Šejh Es-Sââti ovu je predaju ocijenio ispravnom. Vidjeti: Bulugul-emani, 22/67, i opaske šejha Šuajba na El-Musned, 31/167)

Šejh Et-Tehanevi kaže: “Ovim Poslanikovim, sallallahu alejhi ve sellem, postupkom povećao se blagoslov zemzema, njegov ukus, njegov lijek i čistota.” (Vidjeti: Ialaus-sunen, 10/237)

Licemjeri ne mogu napuniti stomak zemzemom

Ibn Abbas prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Razlika između vjernika i licemjera jeste u tome što licemjeri nisu u stanju napuniti stomak zemzemom.” (El-Fakihi, 2/28/1079; Ibn Madža, 2/1017/3061; Et-Taberani, 11/101/11246; El-Hakim, 1/645/1738. Ovu predaju vjerodostojnom smatraju imam El-Busiri i Es-Sujuti, a dobrom Ibn Hadžer, El-Ajni i Es-Sehavi)

Nije dozvoljeno proglasiti licemjerom osobu koja ne želi piti zemzem iako je u mogućnosti. Hadisom se prvenstveno želi podstaći na pijenje ove blagoslovljene vode i nepropuštanje takve prilike, a ne želi se fiksno potvrditi da je licemjer svaka osoba koja ne želi piti zemzem. (Uporediti: Fejdul-Kadir, 1/84.)

Vrijednost zemzem-vode znaju i učeni ljudi iz reda ehlul-kitabija. Mudžahid b. Džebr pripovijeda da su jednom prilikom, dok su putovali zemljom Bizantinaca, bili prinuđeni prenoćiti kod jednog svećenika. Svećenik je upitao prisutne da li među njima ima neko iz Meke, a Mudžahid je odgovorio da ima. Svećenik ga je upitao kolika je udaljenost između Zemzema i Crnog kamena, a  Mudžahid je rekao da ne zna tačno, nego da samo može nagađati. Svećenik reče: “Ja znam, voda prolazi ispod Crnog kamena. Da imam posudu u kojoj se nalazi zemzem-voda, bila bi mi draža od iste posude pune zlata.” (El-Fakihi, 2/37/1097, s ispravnim lancem prenosilaca)

Što se tiče ubjeđenja da se duše vjernika sastaju kod vrela Zemzem, radi se o potpuno neosnovanom mišljenju i izmišljotini koja oponira vjerodostojnom sunnetu. (Vidjeti: Ibn Kajjim, Er-Ruh, str. 280)

15. Maj 2014 | Dr. Safet Kuduzović | Da'va | 60

Komentari: Nema komentara

Komentirajte