informativniislamskičasopis
0

Vrijednost slobodnog vremena

Allah, subhanehu ve te’ala, je dao prednost određenim vremenima i mjestima u odnosu na druge. Poznavanje Allahove vjere učinit  će da muslimanka zna da određena vremena i mjesta imaju prednost u odnosu na druga i da je nagrada za urađeno dobro djelo u tim vremenima i mjestima veća u odnosu na nagradu za isto djelo koje bi uradila van toga vremena ili mjesta. Muslimanka bi trebala da zna da je: ”Petak najbolji dan u kom je sunce izašlo.” (Muslim, 2013.) i da: ”Ko prouči  suru Al-Kehf petkom osvijetlit će mu između dvije džume.” (Hakim, Bejheki, hadis sahih, Sahihu ve daifu Džami’a-Sagir, Albani, 11416.) Kao što petkom ima trenutak ako musliman u njemu zamoli za dobro bit će mu dato (Buhari, 6037.) Trebala bi da zna vrijednost dobrovoljnih namaza od kojih je najvredniji noćni namaz u zadnjoj trećini noći, kada je srce smireno i potpuno predano Gospodaru. U trenucima kada naš Gospodar silazi na dunjalučko nebo (onako kako Njemu priliči) pa pita, subhanehu ve te’ala, a On je neovistan od toga: ”Ko Me moli pa da mu udovoljim? Ko od Mene traži pa da mu podarim? Ko od Mene oprosta traži pa da mu oprostim?” (Buhari, 1045. Muslim,1808.) 

Već smo pisali u predprošlom broju o vrijednosti vremena i pojedinim razlozima koji dovode do gubljenja vremena. U ovom broju, Allahovim dopustom, ćemo se dotaći pojedinih stvari koje pomažu muslimanki da sačuva svoje slobodno vrijeme i da ga, na najbolji način, utroši u ono sa čime će Allah, subhanehu ve te'ala, biti zadovoljan.  

Strah od Allaha 

Strah od Uzvišenog Allaha, osjećaj Njegove veličanstvenosti,  znanje da ju je Allah stvorio kako bi mu robovala i da će na Sudnjem danu biti pitana za svaku minutu njenog života, jer: "Neće  se pomjeriti robova stopala dok ne bude upitana za život kako ga je utrošio, znanje šta je sa njim uradio, imetak kako ga je zaradio i u šta ga je potrošio i njegovo tijelo kako ga je iskoristio (o njegovoj snazi i vremenu u kom je bio najjači za obavljanje ibadeta).“ (Tirmizi, hadis sahih, Sahihu ve daifu Sunneni Tirmizi, Albani,  2417.) Kada dođe vrijeme stajanja pred Gospodarom svih svjetova kajat će se svaka osoba za svaki trenutak koji je provela u nečem drugom a ne Allahovom zadovoljstvu: "I Knjiga će biti  postavljena i vidjet ćete grešnike prestravljene zbog onoga što je u njoj. 'Teško nama!' -govorit će-'kakva je ovo knjiga, ni mali ni veliki grijeh nije propustila, sve je nabrojala!' - i naći će zapisano ono što su radili. Gospodar tvoj neće nikome nepravdu učiniti." (Prijevod značenja Al-Kahf, 49.)Shvatanje da mora doći do ovog neizbježnog susreta i strah od Allaha, subhanehu ve te'ala, odvest će tome da muslimanka neće željeti da joj ijedan trenutak prođe uzaludno osim u onome što će joj biti od koristi na dunjaluku ili na ahiretu. 

Znanje o predosti određenih vremena i mjesta 

Allah, subhanehu ve te'ala, je dao prednost određenim vremenima i mjestima u odnosu na druge. Poznavanje Allahove vjere učinit  će da muslimanka zna da određena vremena i mjesta imaju prednost u odnosu na druga i da je nagrada za urađeno dobro djelo u tim vremenima i mjestima veća u odnosu na nagradu za isto djelo koje bi uradila van toga vremena ili mjesta. Muslimanka bi trebala da zna da je:"Petak najbolji dan u kom je sunce izašlo." (Muslim, 2013.) i da: "Ko prouči  suru Al-Kehf petkom osvijetlit će mu između dvije džume." (Hakim, Bejheki, hadis sahih, Sahihu ve daifu Džami'a-Sagir, Albani, 11416.) Kao što petkom ima trenutak ako musliman u njemu zamoli za dobro bit će mu dato (Buhari, 6037.) Trebala bi da zna vrijednost dobrovoljnih namaza od kojih je najvredniji noćni namaz u zadnjoj trećini noći, kada je srce smireno i potpuno predano Gospodaru. U trenucima kada naš Gospodar silazi na dunjalučko nebo (onako kako Njemu priliči) pa pita, subhanehu ve te'ala, a On je neovistan od toga: "Ko Me moli pa da mu udovoljim? Ko od Mene traži pa da mu podarim? Ko od Mene oprosta traži pa da mu oprostim?" (Buhari, 1045. Muslim,1808.) Kada ovo zna neće propustiti da zamoli Gospodara za dobra dunjaluka i ahireta. Muslimanki bi trebalo biti poznato da je ponedjeljkom i četvrtkom lijepo postiti jer se u njima predočavaju djela. (Ebu Davud, hadis sahih, Sahihu ve daifu Suneni Ebi Davudi, Albani, 2436.) I da tri dana posta svakog mjeseca je kao post cijela godine.“ (Buhari, 3236. Muslim, 2786.), a to su trinaesti, četrnaesti i petnaesti dan u mjesecu lunarnog računanja (Tirmizi, hadis hasen, Irvaul-galili, Albani, 4/102.) Znanje o ovim vremenima će joj pomoći da ih što bolje iskoristi i provede u pokornosti Allahu. Isti je slučaj sa mjestima kojima je data prednost u odnosu na druga mjesta. Ako je Allah, subhanehu ve te'ala, počasti time da posjeti Mesdžidul-Haram (Mekku), Poslanikov mesdžid (Medinu) ili bude od Allahovih gostiju tokom hadždža, znat će da je Arefat mjesto na kom se dova prima, da Allah u tom danu oprašta grijehe (Muslim, 3354.) i zato će taj dan iskoristiti na najbolji način. Znat će da je najbolji hadždž onako  kako ga je Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, obavio pa će i sama nastojati da ga tako obavi. Vrijeme provedeno na Muzdelifi i Mini iskoristit će na najbolji način jer je to jedinstvena prilika za koju samo Allah zna hoćel se više ponoviti. 

Obaveze prema sebi i društvu 

Muslimanka ima prava i obaveze naspram same sebe, kao što njen muž, djeca, i cjeloukupna zajednica  imaju prava kod nje. Ona je jedna jedinka u zajednici i ne može reći: "To nije moja obaveza". Svaka osoba u jednom društvu  ima svoju ulogu i treba da je izvršava na najbolji način, a ako to izostane onda dolazi do nereda u društvu. Popravljanje polovice stanovništa Zemlje zavisi od žena jer je broj žena kao muškaraca, a zasigurno i veći, naročito zbog toga što je odrastanje generacije počinje u ženinom naručju. Muslimanka ima veliku ulogu u "operaciji" popravljanja sebe, užeg i šireg porodičnog kruga, društva i ummeta. Mora osjetiti odgovornost naspram ovoga i gdje god bila da bude jedinka koja će reformisati društvo oko nje sa svakim njenim pokretom, pogledom i slušanjem. Da bi to mogla obavljati na najpotpuniji način mora kod sebe imati neke preduslove za to od kojih su: kvalificiranost koja dolazi sa ispravnim šerijatskim znanjem, rječitost kako bi iskrenim rječima mogla iskazati ono što želi i mudrost koju Allah daruje kome hoće od Njegovih robova. Muslimanka je velikih ambicija i zato nesmije dopustiti da se njeno razmišljanje svede na stvari koje jesu dozvoljene ali nezaslužuju toliku pažnju: "Šta ćemo ručati?“, "Šta ćemo večerati?", "Gdje ima povoljna trgovina?", "U kojoj trgovini je popust?" i sl., tako da joj ove stvari zaokupiraju cijeli dan i svo njeno vrijeme. To će se desiti naročito ako po pitanju nekih obaveza nema podršku najbližih osoba koje je okružuju. Jer mnogi muževi  pitaju: "Šta si napravila ručku?", međutim, malo je onih koji nakon povratka u kuću pitaju supruge: "Šta si danas čitala?", "Koliko si Kur'ana naučila?", "Kome ćemo dati kasetu, u ime Allaha, da se okoristi?" i slična pitanja koja podstiču na činjene dobrih djela. Ovo su sporedne brige kod mnogih. Zbog toga se ljudi razlikuju u spoznaji stvarnosti života na osnovu njihovih poslova koje svakodnevno praktikuju. Ukoliko muslimanka osjeti bit svog stvaranja i postojanja i shvati suštinu njene vjere kao takva bit će korisna sebi, njenoj porodicu, društvu i čitavom muslimanskom ummetu.  

Primjerno društvo 

Dobro društvo ima uticaja i ostavlja trag na svome susjediocu kako nas je Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, obavjestio, rekavši: "Dobar sagovornik i loš sagovornik su kao prodavač mirisa i kovač. Prodavač mirisa će ti pokloniti miris ili ćeš ga kupiti ili ćeš osjetiti lijep miris. A kovač će ti zapaliti odjeću ili ćeš od njega osjetiti loš miris". (Buhari, Muslim) Muslimanka  koja ima dobro društvo i sjedi sa dobrim osobama okoristit će se od njih, a ukoliko joj je društvo loše promjenit će se njeni vidici, njeno razmišljanje, slušanje, jezik će joj postati loš jer će se povoditi za onim šta njeno društvo priča ne obazirući se jel taj govor dozvoljen ili zabranjen. Takvo društvo će uništiti njenu čednost, njenu iskrenu namjeru da priča korisno i poziva dobru. Govorit će joj: "Ti živiš u dalekoj stvarnosti, ljudi su se modernizovali, sada je moderno doba." To nije tačno! Nisu se ljudi modernizovali kada su vjeru ostavili nego su se uzkovitlali i uskomešali. Postali su kao stoka u ljudskom obliku. Istinsko napredovanje i modernizovanje je u pamćenju Allahove Knjige. Istinski napredak je u pozivanju ljudi  Allahovoj Knjizi i Njegovoj vjeri, a istinsko nazadovanje jeste u ostavljanju ove vjere i življenju životom u kom se udovoljava strastima ne gledajući na moral i etiku. Sve ovo što se danas dešava ne naziva se napredak nego je to ljudski poraz i otpadništvo od svih moralnih i pohvalnih ljudskih vrijednosti. Savjesna muslimanka će nastojati da sebi odabere najbolje društvo koje će joj u ovim "teškim vremenima"  potpomoći  kako bi ustrajala na ispravnom putu. 

Učenje i pamćenje Kur'ana 

A to je najbolji način iskorištavanja slobodnog vremena i najlakši način "zarade" dobrih djela. Jedan pročitan harf ima nagradu deset dobrih djela. (Tirmizi, hadis sahih, Sahihu ve daifu Suneni-Tirmizi, Albani, 2910.) Na Sudnjem danu reći će se učaču Kur'ana: "Uči i penji se Džennetskim stepenicama-deredžama, uči lijepo i pravilno, kao što si i na dunjaluku učio, jer, tvoje mjesto je kod zadnjeg ajeta kojeg proučiš." (Tirmizi, hadis hasen-sahih, Sahihu ve daifu Suneni-Tirmizi, Albani, 2914.) Jedino će hafiz Kur'ana doći do zadnje stepenice-deredže jer će ga u potpunosti proučiti. Pa zašto se muslimanka ne bi potrudila da baš ona bude ta koja će doći do zadnjih deredža? Vidjet ćemo mnoge muslimanke koje prakticiraju vjeru a koje neznaju čitati Kur'an, znaju vrlo malo Kur'anskih sura koje se možda na prste mogu pobrojati. A one koje znaju lijepo i pravilno učiti nemaju dnevni program učenja Kur'ana, možda poneke od njih uče Kur'an "kad se sjete" ili u Ramazanu kako bi "eto završila hatmu". Svjesna muslimanka će urediti njeno vrijeme kako bi imala slobodnog vremena koje će iskoristiti za učenje, pamćenje i obnavljanje naučenog iz Kur'ana, čuvajući se da ne bi bila od onih koji Kur'an izbjegavaju kako je došlo u ajetu: "Poslanik je rekao: 'Gospodaru moj, narod moj ovaj Kur'an izbjegava." (Prijevod značenja Al-Furkan, 30.)   

Traženje korisnog znanja 

Kada kažemo znanje onda ciljamo šerijatsko znanje koje će muslimanki pomoći da istraje na pravom putu sve dok ne sretne njenog Gospodara. Muslimanka zna da su prvi ajeti objavljeni koji naređuju učenje i izučavanje, a Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, je rekao: "Traženje znanja je obaveza (farz) svakom muslimanu." (Ibn Madže, hadis sahih, Sahihu ve daifu Suneni Ibn Madže, Albani, 224.) Kao što je Allah, subhanehu ve te'ala, pohvalio učene kada je rekao: "A Allaha se boje od robova Njegovih – učeni" (Prijevod značenja Fatir, 28.) I da se onima koji su spojili između vjeru i znanja podižu stepeni: "Allah će na visoke stepene uzdignuti one među vama koji vjeruju i kojima je dato znanje." (Prijevod značenja Al-Mudžadela, 11.) Znanje je svjetlost koju Allah daje iskrenim robovima. Muslimanka mora nastojati svim sredstvima da postigne određenu količinu ispravnog šerijatskog znanja kako bi mogla biti od koristi sebi, njenoj porodici a zatim i svim muslimanima. Koliko je muslimanki koje praktikuju vjeru a slabo poznaju njihovu vjeru. Dovoljan pokazatelj toga nam je da uđemo na "islamske forume" po internet stranicama. Koliko je onih koje daju fetve o šerijatskim propisima a nisu kvalificirane za to. Takve osobe daju pojašnjenja fetvama da je priček-iddet žene u koje je muž preselio tri mjesečna pranja, da je dozvoljeno namaz klanjati na bosanskom jeziku zbog "prisebnosti i skrušenosti", raspravlja se o razvodu i jeli se desio (iako je poznato da nijedan muftija o tome nedaje fetvu bez prisustva oba supružnika) i tako redom o svim šerijatskim temama. Ovo naravno nije generalno, međutim riječ je o pojavi koja je prisutna. Stiče se dojam da je određenim "nickovima" (imena pod kojima se piše po forumima) u cilju da što više odgovora zabilježe jer da je drugačije onda nebi govorile o onome što neznaju poslušavši riječi Uzvišenog: "Ne  povodi se za onim što neznaš! I sluh, i vid, i razum, za sve to će se, zaista odgovarati." (Prijevod značenja Al-Isra, 36.) Muslimanka mora znati da se ispravno šerijatsko znanje ne postiže na taj način, nego trudom i kod osoba koje su poznate u tome. Da bi, nakon, kada joj Allah podari nešto od znanja mogla govoriti o onome što zna a za ono što nezna reći: "Neznam". Ovo su samo neki načini kako bi muslimanka mogla iskoristiti slobodno vrijeme a njih ima još puno međutim prostor nas je ograničio sa pomenutim. 

Molimo Allaha da naše vrijeme iskoristimo onako kako je Poslanik, neka je salavat i selam na njega, koristio svoje, da budemo od iskrenih i pokornih Allahovih robova i da naša ahiretska nagrada bude Dž‍ennet. Amin!!!

6. Maj 2010 | Ummu Muaz Smajlović, prof. | Žena muslimanka | 36

Komentari: Nema komentara

Komentirajte