informativniislamskičasopis
0

Zanimljivosti - broj 61

Svjedočenje lady Elisabeth Craven iz davne 1789.: “Žene nigdje ne uživaju veće slobode nego u okviru Otomanske imperije!”

“Mislim da nikad nisam vidjela zemlju u kojoj žene uživaju veće slobode i oslobođenost od svake neugodnosti, kao što je to s Turskom… Turci su primjer svim drugim nacijama kako se treba ophoditi prema našem spolu; …i ja to ponavljam, gospodine, smatram da ne postoje žene koje uživaju tolike slobode, sigurnost od uznemiravanja, kao Turkinje – i mislim da su, sudeći prema njihovom načinu života, one u stanju da budu najsretnija živa bića.” (Izvor: Lady Elizabeth Craven, A Journey Through the Crimea to Constantinople, 1789.)

Autor prethodnog citata jeste lady Elizabeth Craven, putopisac iz 18. vijeka, dramaturg i pisac, koja je svoje opaske o položaju žena u Osmanskom carstvu načinila davne 1789. godine, mnogo prije pojave feminizma, pokreta za zaštitu ljudskih prava ili savremenih pokreta za oslobođenje žene. Tvrdnje lady Craven, zajedno sa svjedočenjima mnogih drugih objektivnih zapadnih autora, zajedno sa sudskim spisima, finansijskim i političkim dokumentima, potvrđuju da su žene u okviru Osmanskog hilafeta uživale znatno veće slobode i zaštitu nego što ih danas uživaju u mnogim dijelovima zapadnog svijeta. S druge strane, one pobijaju lažne tvrdnje zapadnih orijentalista i feministkinja koje tvrde da je žena muslimanka potlačena u islamu, da je vijekovima ugnjetavana i lišavana identiteta, i da je potrebno da se izvrši njeno oslobađanje od okova nametnutih od represivne vjerske misli.

U tom smislu važno je naglasiti da je žena muslimanka u okviru islamske države zadržala i svoju ekonomsku nezavisnost i imetak, što potvrđuje i svjedočenje advokata Ferrimana koji kritikuje zapadne predrasude i hipokriziju prema muslimanima: “Turska žena je (na Zapadu) nazivana robinjom i pokretnom imovinom. Ona nije ništa od toga. Zaista, njen pravni status (u Turskoj) bolji je od položaja većine žena u Evropi, i sve do pravnih akata relativno novijeg datuma, moglo bi se prije reći da su engleske žene robinje, a ne Turkinje, koje su oduvijek imale apsolutnu kontrolu nad svojom imovinom. Zakon joj dozvoljava slobodno korištenje i upotrebu svega onoga što je u njenom posjedu za vrijeme braka, ili što bi mogla docnije naslijediti. S imetkom može raspolagati tokom svog života ili ga ostaviti u nasljedstvo onome koga odabere. U očima zakona, ona je slobodna. Ima pravo da djeluje nezavisno od muža, može da podnese tužbu ili da se protiv nje vodi parnica, i to bez obzira na muža. U ovom pogledu, ona uživa znatno veće slobode od njenih kršćanskih sestara.” (Izvor: Z. Duckett Ferriman, 1911.)

Muslimanski su naučnici otkrili da je Zemlja okrugla, mnogo prije Kopernika!

Evropa je u srednjem vijeku bila vrlo razjedinjena u pogledu oblika i veličine Zemlje. Tako je poznati kršćanski teolog Augustin smatrao da je loptasti oblik Zemlje hipoteza koju je nemoguće prihvatiti. (George Sarton, Introduction to the history of science, Harvard University Press, 1959., II tom, str. 46)

Evropska misao kojom je tada vladalo neznanje i tmina srednjeg vijeka nije bila spremna da prihvati ovu naučnu činjenicu, u vremenu kada su arapski geografi bili složni da je Zemlja okrugla i da ima loptast oblik.

Ibn Hordazbeh (umro 885.), Ibn Rusteh (umro 903.), El-Mesudi, Ebu El-Fida i mnogi drugi, svoja su shvatanja o loptastom obliku Zemlje potkrijepili i dokazima. Ebu El-Fida kao dokaz loptastog oblika Zemlje navodi svoje zapažanje da je ugao pod kojim se vide zvijezde koje se nalaze na Sjevernom polu sve veći ukoliko idemo sve dalje u pravcu sjevera, dok je sve manji u odnosu na zvijezde koje se nalaze na Južnom polu ukoliko se sve više udaljavamo od njega. Arapsko-islamski geografi nisu se zadovoljili s tim saznanjem, već su pokušali i da izmjere veličinu Zemlje. Grk Erastoten prvi je koji je uspio da približno izračuna dužinu meridijana, a pomoću nje i veličinu Zemlje. On je zapazio da se u vrijeme ljetnog solisticija Sunce nalazi u zenitu iznad Asuana, dok odstupa od zenita za pedeseti dio kruga iznad Aleksandrije. Da bi dobio obim Zemlje po meridijanu, Erastoten je rastojanje između Asuana i Aleksandrije pomnožio pedeset puta i ustanovio da dužina meridijana iznosi 66,2 milje.

Arapsko mjerenje dužine meridijana razlikuje se od grčkog mjerenja u tome što su Arapi mjerili direktno rastojanje dviju tačaka u provinciji Sendžar u sjevernom Iraku. Mjerenje je izvršeno za vrijeme halife El-Me’muna, a pod nadzorom sinova Musaa b. Šakira, čuvenih arapskih matematičara i astronoma. Rezultat tog mjerenja iznosio je 56,625 arapskih milja. Ovaj rezultat kasnije su pomnožili sa 360 i dobili obim Zemlje po polovima koji se sasvim malo razlikuje od stvarne dužine obima mjerenja na istom mjestu. Grčki naučnici tvrdili su da je Zemlja nepomična, da se ne kreće i da se nalazi u centru svemira. Ta njihova shvatanja prihvatili su i neki arapski geografi, ali je bilo mnogo i onih koji su odbacili grčku teoriju o geocentričnom sistemu. Među njima su najpoznatiji Es-Sindžari, Eš-Širazi, Ebu El-Feredž, Eš-Šami i drugi. Time je arapsko-islamska naučna misao pretekla evropsku za nekoliko stoljeća i pokazala put Koperniku koji je tek polovinom 16. stoljeća dokazao da se Zemlja, kao i sve planete, kreće oko Sunca. Čudno je da je Kopernik zakasnio s ovim dokazima o kretanju nebeskih tijela sve do polovine 16. stoljeća i pored ovako jakih temelja koje su postavili islamski naučnici.

Nauka ustanovila: Stres dovodi do raka i neplodnosti

Nova naučna studija objavljena u magazinu Human Reproduction otkrila je da visoki nivoi stresa dvostruko povećavaju rizik od neplodnosti! Istraživači su mjerili nivoe stres-markera kortizola i alfa-amilaze u slinama žena koje su pokušavale da zatrudne. Nakon praćenja 401 žene tokom godinu dana, naučnici su otkrili da su žene u najvišoj trećini alfa-amilaze imale  povećanje od 29% u ispitivanju time-to pregnancy (doslovno “vrijeme do začeća” – kalkulativna metoda određivanja začeća pomoću vremena neplodnosti) u odnosu na žene iz donje trećine, što je jednako dvostrukom povećanju rizika neplodnosti. 

S druge strane, nivoi kortizola nisu utjecali na začeće. Ukoliko imate nekih dvojbi po pitanju utjecaja ovih nalaza, autori ističu: “Ovo je prva studija iz SAD-a koja demonstrira potencijalnu vezu između stres-biomarkera u slinama i TTP-a (time-to pregnancy testa) i prva u svijetu kako je utvrdila vezu s neplodnošću. Studija je tako potvrdila ono što su mnogi pobornici zdravog stila života odavno znali: stres ima veoma ozbiljne fiziološke posljedice. Dobiti dijete je posebno (i stresno) vrijeme za mnoge, ali ako želite sebi da date najbolju šansu za uspjeh, opustite se što više možete! Započnite s tehnikama disanja, uživajte u toploj kupki ili otiđite na dugu šetnju. 

Naučnici s Univerziteta u Maastrichhtu (Holandija) analizirali su istraživanja vezana za stresne epizode u životima ljudima i povećan rizik od dobijanja raka dojke. Tom su prilikom utvrdili jasnu vezu između stresa i kancera, uključujući i rak dojke.

Povrđeno je da stres ubrzava rast ćelija kancera u tijelu i blokira sposobnost tijela da se bori protiv njega. Takođe, stres stimuliše sintezu novih krvnih ćelija u tumoru i ubrzava rast određenih vrsta tumora.

Druge su studije pokazale da snažan stres, pa čak i u intervalu od samo nekoliko dana, dovodi do slabljenja imunog sistema, čineći nas ranjivim za veći broj zdravstvenih problema. 

Štaviše, naučnici s Univerziteta u Aucklandu (Novi Zeland) pokazali su da stres utječe i na sporije zarastanje rana. Ovo je pokazano tako što ljudi koji su bili veoma nervozni prije operacije imali veći rizik od dobijanja postoperativnih infekcija i komplikacija. 

Naučnici sumnjaju da je glavni “krivac” tzv. hormon stresa – kortizol, koji može da utječe na rad imunog sistema i da ograniči sposobnost prevencije oboljenja. Stres se obično manifestuje kroz promjene raspoloženja, glavobolje, bolove u udovima i depresivne epizode.  Može dovesti i do emocionalnog debalansa, poput depresije.

Zbog stresa tijelo sagorijeva manje kalorija i kortizol može smanjiti sposobnost tijela da oslobađa masti iz svojih zaliha i da ih koristi kao energiju. Umjesto toga, tijela sagorijevaju šećere i talože masti. Hormoni stresa dovode do sakupljanja masti u predjelu abdomena, baš tamo gdje nam nije potrebna, niti je želimo.

Čurekot – lijek za AIDS i rak

Naučna studija objavljena prije manje od dvije godine otkrila je kako biljka Nigella Sativa, u našem jeziku poznata pod nazivom čurekot ili crni kim, sadrži aktivne sastojke koji se uspješno bore protiv većine potencijalnih smrtonosnih virusnih infekcija, hepatitisa i HIV-a! U septembru 2013. objavljena je studija u naučnom časopisu African Journal od Traditional Complementary and Alternative Medicine u kojoj se detaljno objašnjava učinak crnog kima na pacijente oboljele od HIV-a koji su se nakon jednostavne terapije toliko oporavili da se u njihovom krvnom serumu nije mogao pronaći niti trag ove bolesti. U dijelu studije navedeno je sljedeće:

“Poznato je da Nigella Sativa ima terapeutske medicinske funkcije, no malo tko je očekivao da će se zbog učinaka crnog kima povlačiti infekcija HIV-a kod pacijenata koji uopće nisu reagirali pozitivno na sve poznate konvencionalne metode liječenja.” Antiretroviralna terapija danas se koristi diljem planete za borbu protiv HIV-a, no ona je dan-danas iznimno kontroverzna jer, vjerovali ili ne, stvara različite negativne zdravstvene efekte koji se pripisuju samom HIV-u.

Ova je terapija iznimno skupa i dugotrajna, u slučaju liječenja u ranim fazama može stvoriti mutacije virusa HIV-a koji postaju jako rezistentni na terapiju, te može stvoriti nepovratnu štetu na imunološkom sustavu bolesnika. Nažalost, liječnici rijetko pripisuju smrt pacijenata zbog ove skupocjene terapije, već krive HIV za naglo propadanje zdravlja pacijenata i njihovu nenadanu smrt.  Zaključak naučnika jeste da ekstrakt, ulje i sjemenke crnog kima djeluju protuupalno, antivirusno, pa čak liječe i HIV.

Jedan drugi istraživački institut Cancer Immuno-Biology Labaratory, nezavisno od ovih rezultata, eksperimentirajući na životinjama, također je ustanovio da čurekot usporava razvoj ćelija raka. Nezasićene punomasne kiseline, koje su sadržane u čurekotu, potrebne su kao gradivne materije za hormone tkiva. One podstiču razmjenu materija i probavu, a osim toga regulišu holesterol i omogućuju zdravu razmjenu materija. Tako su za kožu i za kosu od velike važnosti. Dosadašnja ispitivanja pokazala su da čurekot ne djeluje direktno na pojedine organe, već djeluje na kompletan organizam preko imunološkog sistema (jačanje/revitalizacija) i pročišćavajuće preko debelog crijeva, tako da je korist višestruka.

14. July 2014 | Zanimljivosti | 61

Komentari: Nema komentara

Komentirajte