informativniislamskičasopis
0

Zanimljivosti - broj 78

Vjernost, ljubomora i preljuba u životinjskom carstvu

U životinjskom carstvu, slično kao i kod ljudi, postoji “brak”, čuvanje jednog “supružnika“, ljubomora mužjaka prema njegovoj ženki, borba za nju, preljuba. Sve to otkrivaju savremena istraživanja. Istraživački tim National Geographica otkrio je da se pingvini ponekad ponašaju slično ljudima. Pingvini znaju voditi veoma krvave borbe za ženku, a ženka pingvina zna biti vrlo promiskuitetna kako bi sebi pronašla gnijezdo među stijenama. 

Krvava tuča desila se između dva pingvina kada se jedan vratio u svoje gnijezdo i u njemu zatekao drugog kako se udvara njegovoj ženki. Ovo nije priča iz mašte nekog pisca, nego istinit slučaj koji su zabilježile kamere National Geographica.

Poznato je da je pingvin odan svom partneru s kojim se povezao. Mužjak pingvina, tako, nakon što njegova ženka izleže jaja, čuva ta jaja i grije ih svojim tijelom za vrijeme hladne zimske sezone, sve dok se s proljetnim suncem ne izlegu mladi pingvini. Naučnici kažu da se 72% pingvina sljedeće sezone parenja vraća istom partneru. 

U prilogu National Geographica objašnjava se kako ženka koja se odbila vratiti prošlogodišnjem partneru, nerijetko započinje “prostituciju”, kako je nazvana u prilogu, na način da se podaje mužjacima kako bi joj zauzvrat pomogli da sebi napravi gnijezdo među stijenama ili čak odustanu od svojih gnijezda i pridruže se njoj, a često pokušava pronaći mladog pingvina koji pokušava da se pari po prvi put.

Ove naučne činjenice potvrđuju istinitost Kur’ana kada govori o sličnosti između ljudi i životinja: “Sve životinje koje po Zemlji hode i sve ptice koje na krilima svojim lete svjetovi su poput vas – u Knjizi Mi nismo ništa izostavili – i sakupit će se poslije pred Gospodarom svojim.” (El-En’am, 38)

Ove činjenice koje vidimo danas svjedoče da je Allah stvorio sve što postoji i sve nadahnuo uputom kako će se ponašati: “Gospodar naš je Onaj koji je svemu onom što je stvorio dao ono što mu je potrebno, zatim ga, kako da se time koristi nadahnuo.” (Ta-ha, 50)

(Izvor: kaheel7.com)

 

“I da smo htjeli, sigurno bismo ih preoblikovali u mjestu njihovom”

Ovo je jedna od metoda kažnjavanja čiji su tragovi otkriveni nedavno, a Kur’an jasno ukazuje na nju.

U italijanskom gradu Pompeji živjeli su stanovnici koji su bili neposlušni Svemogućem Allahu. Toliko su bili ogrezli u nemoralu da su zidove kuća ukrašavali nečuvenim prizorima nemorala. Allah je ovaj grad uništio prije više od dvije hiljade godina poslavši vulkansku lavu koja je u trenutku uništila stanovnike ovoga grada čija su skamenjena tijela otkrivena tek u savremenom dobu.

O ovoj metodi kažnjavanja Uzvišeni Allah kaže: “I da smo htjeli, sigurno bismo ih preoblikovali u mjestu njihovom, pa ne bi mogli otići, niti se vratiti.” (Jasin, 67) 

Klasični mufesiri bili su veoma zaintrigirani da dokuče suštinu značenja ovih riječi: “I da smo htjeli, sigurno bismo ih preoblikovali u mjestu njihovom”, ali je sada jasno da se odnosi na pretvaranje njihova tijela u kamen koji se ne može pokrenuti s mjesta, kao što je kazao Ibn Kesir.

Begavi je u svom tefsiru kazao da to znači: “Ako bismo htjeli, pretvorili bismo ih u kamenje, i oni bi ostali nepomični i beživotni u svojim domovima.”

Kada pogledamo kako su kažnjeni stanovnici Pompeja, ne možemo ne zaključiti da se upravo nad njima ispunila ova Allahova kazna. Njihova skamenjena tijela su u pozicijama u kojima su zatečena kada se na njih sručila užarena lava.

Ovaj ajet je jedno od Allahovih čuda koje stoji pred ljudima i poziva ih da razmisle.

 

“I šaljemo vjetrove”

Meteorolozi su dokazali da vjetrovi imaju važnu ulogu u formiranju oblaka jer nose vodene pare iz mora i okeana na gornje slojeve gdje atomi vode moraju biti prikupljeni i kondenzirani da bi formirali oblake. Oni smatraju da vjetrovi igraju ulogu “oplođivača”, jer uzdižu atome prašine i fine soli u gornje slojeve da formiraju kapljice koje čine oblake. 

To je upravo ono što Allah rekao prije 14 stoljeća o kiši: “Mi šaljemo vjetrove da oplođuju, a iz neba spuštamo kišu da imate šta piti – vi time ne možete raspolagati.” (El-Hidžr, 22)

Da li je ovo mogao znati Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, koji je živio u beduinskom društvu i nije se bavio naukama? Slavljen neka je Allah, Tvorac, koji je rekao za Sebe: “To vam je Allah, Gospodar vaš, nema drugog boga osim Njega, Stvoritelja svega; zato Njemu robujte; On nad svim bdi!” (El-En’am, 102)

 

Odjeća – zaštita od štetnih sunčevih zraka

Jeste li ikad razmišljali o važnosti odjeće koju vam je Allah dao? Jeste li se kada zapitali zašto je čovjek jedino biće na Zemlji koje nosi odjeću?

Studija Univerziteta u Floridi proučavanjem naše odjeće došla je do rezultata da ljudi nose odjeću od prije 170.000 godina. Naučnici kažu da je koža životinja dizajnirana tako da njihova tijela nemaju potrebu za odećom. Priroda životinjske kože je takva da pruža životinjama zaštitu od hladnoće kao i od toplote, dok bi ljudska koža bez odjeće bila izložena štetnim ultraljubičastim zracima koji uzrokuju rak kože. 

Naučnici se dive ljudskom otkriću odjeće i još uvijek se pitaju kako su naši preci došli na tu ideju. Pravi odgovor nalazi se u Allahovoj Knjizi koja nas obavještava da je odjeća Allahova blagodat koju je podario ljudima da se zaštite od hladnoće i štetnih posljedica izlaganja suncu. Svemogući je rekao: “Od onoga što je stvorio – Allah vam hlad daje i skloništa u brdima vam daje i odjeću koja vas čuva od vrućine; daje vam i oklope koji vas u borbi štite; i tako vam upotpunjava blagodat Svoju da biste bili poslušni.” (En-Nahl, 81)

Od stvaranja prvog čovjeka Adema i njegove supruge Allah je stvorio za njih odjeću: “O sinovi Ademovi, neka vas nikako ne zavede šejtan kao što je roditelje vaše iz Dženneta izveo, skinuvši s njih odjeću njihovu da bi im stidna mjesta njihova pokazao! On vas vidi, on i vojske njegove, odakle vi njih ne vidite. Mi smo učinili šejtane zaštitnicima onih koji ne vjeruju.” (El-A’raf, 27)

Postavlja se pitanje zašto Kur’an govori o ovoj milosti i blagodati koju su naučnici shvatili tek u modernom dobu. To je zato što je Kur’an knjiga upute za sva ljudska bića i za sva vremena. Hvaljen neka je Allah, Gospodar svjetova!

 

Istraživanje o zdravoj ishrani i negativnom utjecaju gojaznosti na zdravlje tokom zlatnog doba islamske civilizacije

Muhammed b. Zekerijja er-Razi, koji je živio u 10. vijeku, u svojoj knjizi El-Havi fit-tibb (An Encyclopedia of Medicina) kritički se osvrnuo na sve tada dostupne spoznaje o pretilosti. U svjetlu svog iskustva i prakse, analizirao je mišljenja naučnika koji su mu prethodili, a vezano za problem pretilosti. Razi je svoju naučnu raspravu potkrepljivao medicinskim izvještajima slučajeva pretilih bolesnika koje je uspješno tretirao, opisujući detaljno tretmane koje je koristio, uključujući dijetu, lijekove, fizičke vježbe, masažu, hidroterapiju, i promjene načina života.

Ibn Hubal el-Bagdadi, koji je živio u 12. vijeku, bio je arapski ljekar i naučnik prvenstveno poznat po svom medicinskom zborniku pod nazivom Kitab el-mukhatarat fi al-tibb (Knjiga selekcija u medicini), koji je napisan 1165. godine u Mosulu u Iraku. U svom radu on je iznio zaključak kako pretile osobe imaju predispozicije da se brzo razbole. Preporučivao je da se gojaznost tretira teškim vježbama na prazan želudac, naglasivši važnost postepenog povećavanja težine vježbi kako se gojazna osoba ne bi dovela u opasnost naglim počinjanjem teških fizičkih aktivnosti.

Ibn Nafis, koji je živio u 13. vijeku, bio je ljekar rođen u blizini Damaska. Studirao je medicinu u Damasku pod nadzorom uglednog učitelja Muhadhaba el-Dina el-Dahvara u medicinskoj školi En-Nuri bolnice. Napisao je veliki broj djela, uključujući Kitab eš-Šamil fil-Sinaa et-Tibbijja (Sveobuhvatna knjiga o umijeću medicine), po kojoj je najpoznatiji. U jednom od svojih djela El-Mujiz fit-tibb (Koncizna knjiga o medicini) bavio se, pored ostalog, i problemom povezanosti između gojaznosti i kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih problema, i respiratornih i endokrinih poremećaja.

Najib ed-Din Abu Hamid Muhammed b. Ali b. Umar Semerkandi, perzijski naučnik iz 13. vijeka, bio je plodan medicinski pisac i istraživač medicinskih ideja, ali je malo detalja o njegovom životu ostalo zabilježeno. Njegova najpoznatija knjiga je Uzroci i simptomi, sveobuhvatan priručnik za terapije i patologije. U knjizi Knjiga hrane i pića za zdrave ljude, naveo je nutritivne vrijednosti hrane za reguliranje pravilne ishrane.

(Izvor: muslimheritage.com)

9. Maj 2017 | Zanimljivosti | 78

Komentari: Nema komentara

Komentirajte