Islamski koncept “dobro se vraća dobrim, a zlo zlim”

Tema Da'vaČitanje 10 minuta

Mnogi ljudi danas, pa čak i oni koji negiraju vjerovanje u Allaha, duboko su uvjereni da će im se dobro koje uradi vratiti dobrim u životu, ali i da će im se zlo koje nekome nanesu isto tako vratiti. Nemuslimani koji vjeruju u ovo životno pravilo nazivaju ga “karmom”, na osnovu sličnog vjerskog ubjeđenja koje je sastavni dio budizma i hinduizma. Mnogi stanovnici Balkana, također, bez obzira na vjersko ubjeđenje, također vjeruju u ovo pravilo, a iz tog vjerovanja i potiču narodne izreke: Ko drugom jamu kopa, sam u nju upada!, ili: Šta posiješ, to ćeš i požnjeti! Nema sumnje da životno iskustvo i mnogobrojne situacije u kojima se čovjek nađe dokazuju istinitost ovog pravila, zbog kojeg se čak i najveći nevjernici ponekad zaustave prije samog nanošenja zla drugome, iz straha da im se to kasnije ne vrati u životu.


Nagrada i kazna dobivaju se prema zasluzi

Na činjenicu da se dobro vraća dobrim, a zlo zlim, ukazuje i islamsko učenje, u kojem je najpreciznije i najdublje pojašnjeno ovo pravilo za koje učenjaci selefa kažu da je Allahov sunnet na Zemlji, i da je ovo pravilo mnogim muslimanima opomena i pouka kada je u pitanju njihovo ophođenje prema drugima.

Islamski učenjaci, poput Ibn Kajjima el-Dževzijja, Ibn Kesira, Ibn Redžeba, ovo pravilo definišu kao El-Džezau min džinsil-amel Nagrada / kazna podudaras djelom zbog kojeg je zaslužena. (Vidjeti: Ibn Kajjim, Miftahu daris-seada; Ibn Kesir, Tefsiru Kur’anil-azim; Ibn Redžeb, Džamiul-ulumi vel-hikem)

Šta to zapravo znači u životu? Ako čovjek bude radio dobro, bit će nagrađen dobrim, ili na dunjaluku ili na ahiretu, a onoga ko bude učinio zlo, ako se ne pokaje, zadesit će isto takvo ili slično zlo na dunjaluku ili na ahiretu. Najkraće rečeno: kako budeš radio drugima, tebi će se vratiti isto.

O konceptu “dobro se vraća dobrim, a zlo zlim” govori se u hadisu: “Kema tudinu, tudan! – Kako budeš radio, tako će ti se vratiti!” (Abdurrezzak, Musannef, ali je ovaj hadis mursel – slab hadis sa prekinutim lancem. Ibn Hadžer u Fethul-Bariju navodi da su svi u lancu ovog hadisa su pouzdani prenosioci.)

Mnogi ajeti iz Kur’ana i ispravni hadisi uopćeno ukazuju na istinitost ovog pravila, dok mnogobrojni ajeti i hadisi čak precizno naglašavaju pojedinačna djela, dobra ili loša, koja će u obliku nagrade ili kazne kao biti vraćena onome ko ih bude činio.

U 60. ajetu sure Er-Rahman Uzvišeni kaže: “Zar nagrada za dobro učinjeno djelo može biti nešto drugo do dobro?!”, čime se ukazuje na to da će čovjek biti nagrađen za dobra dobra djela koja je činio, a to upućuje i hadis koji bilježi Buhari: “Dobro ne dolazi osim iz dobrog (djela)!” Slično značenje ima i hadis koji bilježi Buhari u svojoj knjizi Edebul-mufred: “Dobročinitelji će biti od dobrih na ahiretu, dok će oni koji budu činili zlo biti od zlih na ahiretu.” (Ovaj hadis šejh Albani je ocijenio sahihom na osnovu drugih hadisa, vidjeti: Sahihu Edebil-mufred.)

San’ani, u pojašnjenju ovog pravila, kaže: “Ovo je upozorenje svakome da, dok čini neko zlo, zna da će se ono vratiti njemu: ko izda, bit će izdan, ko prevari, bit će prevaren, ko ukrade, i on će nekad biti potkraden... Vagom kojom budeš vagao druge, vagat će drugi tebe.” (Et-Tenviru Šerhu Džamius-sagir)

Prije nego što navedemo konkretne primjere iz Kur’ana i sunneta za pojedinačna djela za koja će nagrada biti podudarna djelu zbog kojeg je zaslužena, treba naglasiti da Uzvišeni Allah, kako to islam pojašnjava, nagradu ili kaznu ne ograničava samo na ovom svijetu. Neke nagrade ili kazne, koje su iste vrste kao i počinjeno djelo, čovjek će osjetiti samo na ahiretu, dok će neke nagrade ili kazne, pored ahireta, osjetiti i na dunjaluku.

Predaje o kazni za učinjeno zlo

Navest ćemo nekoliko primjera kako će se kazna za učinjeno zlo vratiti počiniocu u obliku zla koje je on činio.

• Munafici, koji se budu ismijavali muslimanima, bit će izloženi ismijavanju i na dunjaluku i na ahiretu. Tako nam pojašnjava 14. i 15. ajet sure El-Bekara: “Kada susretnu one koji vjeruju, govore: ‘Vjerujemo!ֹ’, a čim ostanu nasamo sa šejtanima svojim, govore: ‘Mi smo s vama, mi se samo rugamo.’ Allah njih izvrgava poruzi i podržava ih da u svome nevjerstvu lutaju.”

• Nevjernici, koji se budu izrugivali vjernicima na dunjaluku, i budu ih ismijavali na svaki mogući način, bit će na ahiretu izloženi istom ismijavanju i izrugivanju koje će im upućivati vjernici koje su oni na dunjaluku ismijavali:Grješnici se smiju onima koji vjeruju; kada pored njih prolaze, jedni drugima namiguju, a kada se porodicama svojim vraćaju, šale zbijajući vraćaju se; kada ih vide, onda govore: ‘Ovi su, doista, zalutali!’, a oni nisu poslani da motre na njih. Danas će oni koji su vjerovali – nevjernicima se podsmijavati.” (El-Mutafiffun, 29–34)

• Onima koji budu pratili i otkrivali sramote drugih muslimana, Uzvišeni Allah će otkriti njihove sramote, prema hadisu: “Ko bude pratio sramote muslimana, Allah će pratiti njegove sramote, a kome Allah bude pratio sramote, On će ga osramotiti u njegovoj rođenoj kući.” (Tirmizi i Ebu Davud, šejh Albani ga je ocjenio sahihom)

• Onaj ko nanese neku štetu bratu muslimanu, Allah će njemu naštetiti, a onaj ko svome bratu muslimanu donese kakvu brigu, Allah će njemu donijeti brigu u njegov život. Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Ko nanese štetu drugome, Allah će njemu naštetiti, a ko drugome unese brigu, Allah će njemu donijeti brigu.” (Bilježi Hakim, sa uvjetima imama Muslima)

• Ko bude izvršio samoubistvo nekim oštrim predmetom, on će u ruci na ahiretu imati taj predmet i sa njime će se probijati vječno u svoj stomak. Hadis o ovome bilježe Buhari i Muslim.

• Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ko prokune nekoga ko ne zaslužuje to prokletstvo, ono će se vratiti njemu.” (Tirmizi)

Predaje o nagradi za učinjeno dobro

U narednim predajama navest ćemo primjere koji ukazuju na koncept “dobro se dobrim vraća”:

• Onaj ko bude kidao rodbinske veze, Uzvišeni će pokidati njemu mnoge stvari na dunjaluku koje mu budu od koristi. Tako Uzvišeni kaže u hadisi-kudsijju, kada se obraća rodbinskoj vezi: “Hoćeš li biti zadovoljna ako Ja budem čuvao onoga ko tebe bude čuvao, i ako rastrgnem onoga ko tebe bude kidao?!” (Buhari i Muslim)

• Ko bude milostiv prema Allahovim stvorenjima na Zemlji, Uzvišeni će biti milostiv prema njemu i na dunjaluku i na ahiretu, prema hadisu: “Budi milostiv prema onima na Zemlji, smilovat će ti se Onaj ko je na nebesima.” (Ebu Davud, Albani ga ocijenio ispravnim)

• “Ko sakrije sramotu brata muslimana, Allah će sakriti njegovu sramotu na Sudnjemu danu.” (Buhari i Muslim)

• Ko želi da mu Uzvišeni stalno budu u pomoći, može postići to sve dok on pomaže nekom od braće po vjeri, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Allah je u pomoći Svome robu sve dok je taj u pomoći svome bratu.” (Muslim)

• Onoga ko se sjeti Uzvišenog i spomene Ga onima oko sebe, Uzvišeni će se sjetiti njega i spomenut će ga onima koji su oko Njega (tj. melekima). Uzvišeni Allah u 152. ajetu sure El-Bekara kaže: “Sjećajte se vi Mene, i Ja ću se vas sjetiti”, a u hadisi-kudsijju rekao je: “Ko Me spomene u sebi, Ja ću njega spomenuti u Sebi. A ko Me spomene u skupini, Ja ću njega spomenuti u skupini koja je bolje od te skupine.” (Buhari i Muslim)

Predaje o udjeljivanju sadake

Darežljivost i materijalno pomaganje drugih često se spominju u kur’ansko-hadiskim tekstovima kao posebno vrijedna djela, a mi ćemo navesti dva primjera iz sunneta koja govore o nagradi za udjeljivanje sadake. Rekao je Uzvišeni u hadisi-kudsijju: “O sine Ademov, udijeli, pa ću i Ja udijeliti tebi.” (Buhari i Muslim)

Na vrijednost udjeljivanja sadake ukazuje se u hadisu u kojem je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ashabima ispričao: “Dok je neki čovjek išao pustinjom, začuo je glas iz oblaka: ‘Zalij baštu tog i tog!’, nakon čega taj oblak promijeni pravac kretanja i ode do jednog kamenjara na koji izli kišu, a sva voda uli se u jedan od mnogobrojnih kanala koji su se nalazili u tom kamenjaru. Prateći vodu, čovjek krenu uz ovaj kanal i išao je sve dok nije došao do jedne bašte u kojoj je stajao njen vlasnik i vodu koja se slijevala alatkom razvodio po cijeloj bašti. Čovjek ga upita: ‘Allahov robe, kako se zoveš?’ Ovaj odgovori: ‘Tako i tako’, pa je čuo isto ime koje je spomenuto iz oblaka. Vlasnik bašte upita: ’Allahov robe, a zašto pitaš za moje ime?’, a ovaj čovjek odgovori: ‘Čuo sam glas sa nebesa kako oblaku iz kojeg se izlila ova voda naređuje: Zalij baštu tog i tog! – po tvome imenu, pa reci mi šta ti radiš s ovom baštom kada si to zaslužio?’ Ovaj odgovori: ‘Ako je zaista tako kako si rekao, onda znaj da ja, kada oberem baštu, plodove podijelim na tri dijela: jedan dio podijelim kao sadaku, drugi ostavim za svoju porodicu, a treći dio ponovo zasijem.’” (Muslim)

Drugi primjer jeste slučaj dva brata koja su živjela u vrijeme Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Jedan od njih stalno je dolazio i učio vjeru kod Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a drugi je za to vrijeme trgovao i tako je od te zarade pomagao i svoga brata koji se podučavao vjeri. Jednom prilikom ovaj brat trgovac požalio se Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, na to da mu brat ne pomaže u poslu, već samo dolazi da sluša Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tada mu reče: “Možda ti zbog njega stiže opskrba.” (Hadis bilježi Tirmizi, Albani ga ocijenio sahihom)

Tekst Islamski koncept “dobro se vraća dobrim, a zlo zlim” je objavljen u broju 87, 16. novembar 2018. Permalink

Još tekstova na temu Da'va