informativniislamskičasopis
0

Zdravstvene koristi nošenja hidžaba

Hidžab predstavlja najuzvišeniji segment identiteta i ljepote življenja žene muslimanke. Od stvaranja prve žene pa do dana današnjeg prirodno, čedno i moralno jeste da žena pokriva svoju ljepotu i ukrase, pokoravajući se time naredbi Uzvišenog Gospodara. S druge strane, dunjalučki zahtjevi da žena bude “in” skidanjem slojeva svog digniteta i podilaženju ovosvjetskim niskim strastima, postalo je općeprihvaćena i hvalevrijedna odlika žene. Ali, ne i žene muslimanke! Stoga se na muslimanke, u okviru života i življenja unutar manjinskih islamskih zajednica većinski nemuslimanskog naroda, gleda najčešće kao teško diskriminirana bića, koja, reklo bi se, nemaju pravo na ispoljavanje ni vlastitih potreba za upravljanje svojim tijelom.


No, vratimo se opet historiji položaja žena od vremena kada je žena smatrana najjeftinijom robom i kada je bila sasvim uobičajena kupoprodaja njezinog tijela (starogrčka civilizacija), preko kažnjavanja žena sipanjem vrelog ulja po njenom tijelu ili vezanja konopcima, vučenja po zemlji (žena u rimskom društvu). Sjetimo se kineskih drevnih običaja prema kojima se supruga zakopavala živa ili običaja Hindusa koji su nakon smrti muža žene spaljivali i sahranjivali s njima. Također, ogavan perzijski običaj dopuštao je ženidbu majkom, kćerkom, sestrom… Židovi su maloljetne žene prodavali, a kršćani bračni kontakt sa ženom smatrali simbolom šejtanskog prilaza i prljavim djelom. U arapskom predislamskom društvu žena se, jednostavno rečeno, nije uvažavala ili se živa zakopavala, što po rođenju, što u odrasloj dobi. Dolaskom islama žena dobiva prava (ona za koja se žene Zapada još uvijek bore) i apsolutno štiti njezino nejako biće i postojanje. Jedno od tih prava, koje se ogleda u obavezi pokrivanja svojih ukrasa i zaštiti njezinog zdravlja – fizičkog i psihičkog jeste hidžab! (Kuduzović, Vodič za muslimansku porodicu)

Hidžab u tradiciji jevreja i kršćana

Naredba pokrivanja žene u judaizmu krajnje je striktna. Postoje mišljenja da se žena mora pokriti i kada nije u društvu. Isto važi, smatraju mnogi, i kada je sa članovima svoje uže porodice. Kod židova postoji obaveza da udate žene pokrivaju kosu rupcem, šeširom ili perikom. U Prvoj knjizi Mojsijevoj jasno je napisano da se Rebeka pokrila kada je srela svog budućeg supruga Izaka (poslanika Ishaka, alejhis-selam), jer je on tada još uvijek bio za nju stranac: “I Rebeka podigavši oči svoje ugleda Izaka, te skoči s kamile, i reče sluzi: ‘Tko je onaj čovjek što ide preko polja pred nas?’ A sluga reče: ‘Ono je gospodar moj.’ I ona uze pokrivalo i pokri lice” (Prva knjiga Mojsijeva, 24:64–65). Obaveza nošenja hidžaba, nikaba i burke kod židovkinja je striktna. Samo u nekim segmentima izgleda drugačije. Stoga, neka ne iznenadi kada ih vidite u prolazu ili na fotografijama. (Dr. Menachem, M. Brayer: The Jewish Woman in Rabbinic Literature; Michell Perrot: History of Women)

S druge strane, kršćanstvo je obavezalo redovnice da pokrivaju svoje glave. Tertulian (220) je jednom o pokrivanju napisao: “O mlade žene, vi se pokrivate kada ste na ulici, pokrijte se onda i kada ste u crkvi. Vi se pokrivate kada ste sa strancima, pokrijte se onda i kada ste sa svojom braćom.” U kanonu Katoličke crkve, između ostalog, navodi se da se žena mora pokriti kada je u crkvi. (Stacey, A: Hijab in the Bible and Torah, The Religion of Islam)

Hidžab u islamu

U mjesecu zul-ka’de 4. godine po Hidžri, poslanik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, oženio se Zejnebom bint Džahš iz plemena Benu Esed, i povodom događaja vezanih za ovaj brak objavljen je propis obaveznosti hidžaba: “O vjernici, ne ulazite u sobe Vjerovjesnikove, osim ako vam se dopusti radi jela, ali ne da čekate dok se ono zgotovi; tek kad budete pozvani, onda uđite, i pošto jedete, raziđite se ne upuštajući se jedan s drugim u razgovor. To smeta Vjerovjesniku, a on se stidi da vam to rekne, a Allah se ne stidi istine. A ako od njih nešto tražite, tražite to od njih iza zastora (hidžab). To je čistije i za vaša i za njihova srca. Vama nije dopušteno da Allahovog Poslanika uznemiravate niti da se ženama njegovim poslije smrti njegove ikada oženite. To bi, uistinu, kod Allaha, bio veliki grijeh.” (El-Ahzab, 53)

Tako hidžab prije svega predstavlja pokornost Uzvišenom Allahu i poslaniku Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem. Svi ljudi dužni su pokoravati se Uzvišenom Gospodaru, a žene tu svoju dužnost iskazuju, između ostalog, i hidžabom. Hidžab na ženinom tijelu prekriva kožu i kosu. Postoji snažna znanstvena i zdravstvena poveznica zašto je važno u svakodnevnom životu da žena te dijelove tijela pokrije. U tekstu ispod slijedi pregled najznačajnijih segmenata zdravstvene zaštite tijela žene kroz hidžab.

Građa i funkcija ljudske kože

Građa kože:

Koža je najveći organ ljudskog tijela. Zauzima površinu od oko 1,8 m2, a teška je oko 13 kilograma. Od vitalnog je značaja za naše cjelokupno zdravlje i dobrobit. Osim što djeluje kao prva linija obrane tijela protiv bakterija i virusa, zdrava koža održava ravnotežu tekućina i pomaže u regulaciji tjelesne temperature. Vrlo je osjetljiva i prepoznaje kako najmekši dodir, tako i bol.

Služi, prije svega, kao fizička zaštita mekim tkivima, pomaže u regulaciji tjelesne temperature i količine vode u tijelu te za doživljavanje okoline putem osjetila dodira, bola, topline i hladnoće. Regulaciju temperature tijela vrši putem znojenja te širenja odnosno sužavanja pora. Debljina kože varira između 0,5 mm na očnim kapcima, pa do 4 mm na dlanovima i tabanima. Zanimljivo je da ljudsko tijelo uvijek postepeno mijenja kožu koja se obnavlja novim stanicama te kroz 28 dana promijenimo cijelu kožu. Zbog toga oko 70% prašine u domaćinstvu sačinjava upravo stara koža.

Koža je građena od tri glavna sloja: epiderme, derme i subcutisa, od kojih je svaki sastavljen od nekoliko podslojeva. Produžeci kože, poput folikula i žlijezda znojnica i lojnica, također igraju razne uloge u njezinoj sveukupnoj funkciji. (Nikolić, V: Koža, integummentum commune)

Funkcije kože:

Koža je od vitalnog značaja za naše cjelokupno zdravlje i dobrobit. Zdrava koža djeluje poput zaštitne barijere između vanjskog svijeta i unutrašnjosti tijela te je ona naša najbolja i prva odbrana protiv zaraznih bolesti.

Kao vanjski sloj kože, rožnati sloj igra ključnu ulogu u zaštiti tijela od okolnih utjecaja i ograničavanju količine vode izgubljene iz epiderme. Sadrži prirodne faktore zadržavanja vlage (NMF – natural moisturising factors), koji proizlaze iz lojnih ulja rožnatog sloja, uključujući mliječnu kiselinu i ureu. Oni se vežu s vodom i pomažu u održavanju elastičnosti, čvrstoće i gipkosti kože. Ako ovi faktori nestanu, koža gubi vlagu. Kada vlaga rožnatog sloja padne ispod 8–10%, koža postaje gruba i suha te sklona pucanju. Kada je koža redovito izložena UV-zrakama, povećava se proizvodnja melanina u bazalnom sloju, koža postaje deblja kako bi se zaštitila i može doći do hiperpigmentacije. Rožnati sloj epiderme i zaštitni kiseli sloj tvore zaštitnu barijeru protiv bakterija i gljivica. Ako nešto prođe kroz ovu prvu liniju odbrane, imunološki sistem kože reagira.

Koža, zbog svoje velike sposobnosti obavljanja više zadataka istovremeno, ima mnoge druge ključne uloge za naše zdravlje i dobrobit. Tako je neizmjerno važna za:

● reguliranje temperature – koža se znoji kako bi ohladila tijelo i steže krvožilni sistem u dermi u svrhu očuvanja topline;

kontrola osjeta – živčani završeci u koži čine je osjetljivom na pritisak, vibracije, dodir, bol i temperaturu;

● obnavljanje – koža je u stanju zacijeliti rane;

● izvor hrane – masne stanice u subcutisu služe kao važne jedinice za pohranu hranjivih tvari. Kad ih tijelo zatreba, one prolaze u okolne krvne žile i prenose se ondje gdje su potrebne.

(Jurić-Lekić, G: Kožni sustav)

Oštećenje kože

ultravioletnim zrakama – rak kože

Kako smo prethodno napomenuli, stalno izlaganje kože UV-zrakama sunca dovodi do njezina zadebljanja potom hiperpigmentacija, te trajnih promjena u DNA molekuli kože. Posljedica toga je mutacija stanične DNA u okviru 28 dana kako se koža obnavlja. Konačna posljedica su benigne ili maligne promjene stanica kože.

U okviru današnjeg stila života i modnih nametanja, preplanula koža je postala hit u svako doba godine. Za takav izgled kože zaslužni su i umjetni odašiljači UV zraka – solariji.

Činjenice govore da solariji emitiraju čak i nekoliko puta jače zračenje od onog najjačeg na dnevnom suncu. Zapanjuje činjenica da u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) oko milion osoba svakodnevno nastoji potamnjeti umjetnim sunčanjem. Očiti dokaz škodljivosti UV zračenja jest učestalost raka kože, koja je u SAD-u dosegla učestalost svih ostalih kancera zajedno. Usporedbe radi, 1978. godine kada je i započeo trend solarija, u toj je zemlji bilo oko 500.000 novih slučajeva, a danas je gotovo jedan milion novih slučajeva raka kože godišnje. (Wehner, M.R. et al: International Prevalence of Indoor Tanning: A Systematic Review and Meta-analysis.JAMA Dermatol)

Štetno UVA i UVB zračenje iz solarija i preveliko izlaganje suncu povezuje se s melanomom i s nemelanomskim tumorima kože, osobito kod onih koji solarij koriste prije 25. godine života, utvrdila je studija Sveučilišta Kalifornija. (Kann, L. et al: Youth Risk Behavior Surveillance)

Nemelanomski tumori najčešći su oblik raka u svijetu, a okidač za nastanak je štetno sunčevo zračenje koje emitira i solarij. Korisnici solarija tako imaju 67% veći rizik od razvoja raka pločastih stanica kože i 29% veći rizik od karcinoma bazalnih stanica u usporedbi s ljudima koji ne koriste solarije, pokazala je analiza 12 odvojenih studija koja obuhvata 9.328 slučajeva nemaleanomskih oblika raka kože. Znanstvenici objašnjavaju kako je kritičan period koji određuje rizik od raka kože djetinjstvo i adolescencija, te što više štetnog zračenja koža upije tada, veće su šanse za nastanak raka. “Solarij treba okarakterizirati kao kancerogeni element i poboljšati svijest ljudi jer sve više dokaza govori u prilog njegovoj štetnosti”, rekla je voditeljica studije profesorica Elena Lynos. Dodala je kako poznati rizici solarija daleko nadmašuju dobrobiti koje on pruža, a posebno je važno ograničiti mladima korištenje solarija. U Brazilu je potpuno zabranjeno korištenje solarija, dok je u Francuskoj, Španiju, Portugalu, Njemačkoj, Australiji, Belgiji, Velikoj Britaniji i Kanadi zabranjeno korištenje solarija maloljetnicima. (Miller, S.A. et al: An analysis of UVA emissions from sunlamps and the potential importance for melanoma)

Znanstvena istraživanja i epidemiološke studije konkretnih slučajeva osoba oboljelih od raka kože pokazala su direktnu korelaciju između izloženosti UV sunčevim zrakama i oboljenja od ove bolesti. U istraživanju koje je provela Fondacija za rak kože došlo se do podatka da čak 42% anketiranih osoba zadobije opekline od Sunca barem jednom godišnje. Znanstvena istraživanja na ovom polju ukazuju na nimalo bezazlenu činjenicu. Samo jedan mjehurić od opekline suncem u periodu djetinjstva ili adolescencije udvostručuje šansu za rak kože. (skincancer.org)

Najnovije istraživanje objavljeno u časopisu Cancer Epidemiology, Biomarcers and Prevention pokazalo je da su ljudi koji su doživjeli pet ili više opeklina od sunca u dobi između 15 i 20 imaju 68% veći rizik da dobiju karcinom bazalnih stanica i karcinom pločastih stanica, a čak i 80% veći rizik za razvoj melanoma. (Vogel, R.I. et al: Sun Exposure and Protection Behaviors among Long-term Melanoma Survivors and Population Controls.)

Hidžab kao najbolja zaštita

Bitno je napomenuti da hidžab ne predstavlja samo pokrivanje kože, nego, prije svega glave, tj. kose. Negativno djelovanje UV zraka na glavu ogleda se u nekoliko činjenica. Prvo, prekomjerna izloženost suncu akutno može dovesti do sunčanice. Negativno djelovanje UV zračenje može imati i na kosu na način da će je isušiti i učiniti beživotnom.

Značajno je istraživanje i V. G. Rocine, uglednog stručnjaka za istraživanje mozga, koji je utvrdio da se kod životinja fosfor u mozgu topi na 108˚C. Slične uvjete je dobio prekomjernim izlaganjem mozgova pokusnih životinja UV zračenju, a bez ikakve zaštite. Posljedice su bile nepovratna oštećenja mozga. Iako je ovaj primjer ekstreman, pokazuje kumulativni učinak UV zračenja na mozak, ali i možda objašnjava razlog nastanka senilnosti i ostalih bolesti koje imaju ovakve simptome. Svakako podloga za podrobnije istraživanja. Bernard Jensen, naturopat i kiropraktičar, kaže da je to zato što mozak radi na mineralu fosforu, koji je vrlo senzibilan na toplinu. (Istraživanje nije objavljeno u obliku znanstvenog članka. Pročitati ga možete na stranici: bernardjensen.com)

Postavlja se pitanje – zašto je samo ženama naređeno da pokriju kosu i kožu, a ne i muškarcima. Odgovor bi možda mogao biti u znanstvenoj činjenici da su žene te koje češće obolijevaju od melanoma raka nego muškarci – i to u dobi od 15 do 29 godina, ali i iznad 39. godine. Žene su te koje se najviše i sunčaju. Isto tako, u studiji objavljenoj u časopisu Archives of Dermatology, rađeno je istraživanje o odnosu kvalitete života kod osoba koje su preboljele melanom u odnosu na muškarce i žene. Ispitanici koji su preboljeli bolest ili se još uvijek bore s njom, ispunjavali su nekoliko obrazaca. Među njima je bila i skala o utjecaju karcinoma na život. U konačnosti žene su bile te kojima je melanom i više pozitivno i više negativno promijenio život u odnosu na muškarce. Iako su žene kao i muškarci melanom dobile zbog prekomjernog izlaganja UV zrakama, one su se ipak puno više štitile koristeći protektivne kreme i boravkom u hladovini u odnosu na oboljele muškarce. Međutim, u puno većoj mjeri melanom je negativno utjecao na njihov život. Ovo je još jedan od dokaza da je žena stvorena krhkijom od muškarca i da joj je u svakom pogledu potrebna zaštita. (Kraemer, K.H. et al: The Role of Sunlight and DNA Repair in Melanoma and Nonmelanoma Skin Cancer)

Osim toga, znanstveno je dokazano da su žene osjetljivije na bol od muškaraca. Istraživanje koje je 2005. objavio Science Daily pokazalo je da se na kvadratnom centimetru lica žene nalaze prosječno 34 živca za bol, a kod muškaraca prosječno 17. “Ova studija ima nekoliko implikacija o tome kako tretirati ženu nakon operacije, kao i ženu koja ima hroničnu bol”, ističe Brandon Wilheni, član i voditelj studije. “Zato što žene imaju više nervnih receptora, one osjećaju bol više i jače nego muškarci, što zahtijeva drugačiji pristup, tehniku, tretmane i medicinska doziranja kako bi se pomoglo u terapiji hronične boli.” Ovo je još jedan od dokaza blagodati hidžaba jer žena i hladnoću, i toplinu, i vjetar, i kišu osjeća i proživljava intenzivnije nego muškarac. (University Of Bath. "Women Feel More Pain Than Men, Research Shows." ScienceDaily)

Zaštita od hladnoće

Pokrivanjem glave doprinosimo očuvanju topline u našem tijelu. Medicinska ispitivanja pokazala su da se 40–60% topline tijela gubi kroz glavu, tako da osoba koja zaštiti glavu tokom hladnih mjeseci štiti se od pothlađivanja. Osim toga, u kineskom časopisu The Yellow Emperor’s Classic on Internal Medicine objavljeno je istraživanje o utjecaju vjetra na zdravlje čovjeka. Tako je zaključeno da izloženost vjetru direktno kožom ili glavom dovodi do nagle promjene ravnoteže u organizmu koja oslobađa velike količine slobodnih radikala u organizmu. Tako obična prehlada može dovesti do osjećaja smrzavanja što posljedično za sobom vuče druge bolesti. Isto tako, u tradicionalnim medicinskim člancima Al-Jawziyya, bezbroj referenci se odnosi na četiri elementa – vatra, voda, zrak i zemlja, i kako svi oni utječu na tijelo. Znanost je dokazala, ali i ljudski razum, zašto zimi treba štititi svoje ruke, glavu i cijelo tijelo od vjetra i hladnoće. Žena s hidžabom to čini svaki dan i u svim vremenskim uvjetima. (https://www.amazon.com/Yellow-Emperors-Classic-Medicine-Translation/dp/1570620806)

Higijenski razlozi nošenja hidžaba

Žena s hidžabom je u okviru svakog standarda bez obzira na to koji posao da radi. Ovo se posebno odnosi na žene koje rade u prehrambrenoj industriji gdje se moraju poštivati načela ISO i HACCP standarda bez prevelike muke. U okviru je i dress coda na način da jedino i isključivo njezin intelekt dolazi do izražaja. Osim toga, sve zdravstvene i prehrambene službe imaju neki vid uniforme koji podrazumijeva i zaštitu kose, ali i zaštitu stanovnika od vlasi kose. Tako, zaštitu bi trebale nositi medicinske sestre, hirurzi, anesteziolozi, servirke, djelatnici prehrambene industrije (radnici u kuhinjama hotela, restorana itd.)

Pozitivni utjecaj na psihičko stanje žene

Znanstvena istraživanja pokazala su da se sa intervjuima za posao puno bolje nose žene koje su pristojno obučene, a naročito one koje ne moraju previše brinuti o odjeći, nego se fokusirati na razgovor. Tako je izrazito visoka korelacija između onoga što nose i njihove percepcije koliko će biti uspješne na intervjuima. Psiholozi objašnjavaju da je nošenje hidžaba tokom intervjua ženi podsjetnik na njezine dužnosti u odnosu na način života kojim živi, te da i u poslovnom svijetu ne smije odmicati od osnovnih moralnih načela. Isto tako, napominju stručnjaci, na ovaj način žena prestaje biti objekt nečije požudne percepcije (poslodavca i sl.), već je zapošljava isključivo radi intelektualnih sposobnosti. (Tolaymat, L. D. & Moradi, B.: U.S. Muslim women and body image: Links among objectification theory constructs and the hijab. Journal of Counseling Psychology)

Umjesto zaključka

Sigurno znate priču o tome kako nastaje biser unutar školjke. Prirodni biseri nastaju kad se strano tijelo, naprimjer zrno pijeska, nađe unutar kamenice, između plašta i ljušture. Kada ga školjka ne može izbaciti, takvo zrno je iritira, smeta i boli pa je prirodna reakcija kamenica da ga prekriju kako bi se zaštitile. Školjka počne lučiti sedef kojim prekriva zrno pijeska i time se, s vremenom, oblikuje zrno bisera. Biser joj potom postaje najvredniji segment njezina života. A zar bi školjka mogla sačuvati svoj biser od bolesnih pogleda da nema ljušturasti štit? A zar žena doista može svoj ponos, dostojastvo i identitet da sačuva da joj nije hidžaba? Odgovor prepuštam vama. A vječnost je kod Uzvišenog Gospodara!

31. Juli 2018 | Vildana Semić-Isaković, mag. san. ing. | 85

Komentari: Nema komentara

Komentirajte