Kako do bereketa i povećanja opskrbe

O

Na početku vrijedi napomenuti da je oskudnost opskrbe i njeno obilje relativna stvar. Mnogo je ljudi za koje se misli da je njihova opskrba oskudna, ali uz blagoslov koji im je dat i zadovoljstvo koje u sebi nose ne osjećaju nikakve teškoće. Zatim, možda se neko smatra siromašnim jer sebe poredi sa bogatijim, ali kada bi se osvrnuo na one kojima je manje dato, shvatio bi da je imućan i da posjeduje mnogo. Isto tako, treba znati da opskrba nije samo materijalna, u opskrbu spada vjera koja ti je data, osjećaj sreće i zadovoljstva u srcu, sigurnost, tjelesno i mentalno zdravlje, bračni drug, djeca, prijatelji, posao itd. Dakle, moguće je da smo veoma imućni, samo što toga nismo svjesni.

Pored toga, vjerski tekstovi potvrđuju da činjenjem određenih djela opskrba postaje obimnija i sa više blagoslova. Neka od tih djela su:

Prvo: Bogobojaznost i strah od Svevišnjeg Allaha. To je prvi uzrok da opskrba bude obilna i berićetna, a na to ukazuju mnogi kur’anski ajeti, od kojih su riječi Svevišnjeg Allaha: “A onome koji se Allaha boji, On će izlaz naći i opskrbit će ga odakle se i ne nada” (Et-Talak, 2–3); “A da su stanovnici sélā i gradova vjerovali i grijeha se klonili, Mi bismo im blagoslove i s neba i iz zemlje slali, ali, oni su poricali, pa smo ih kažnjavali za ono što su zaradili” (El-A’raf, 96).

Drugo: Pokajanje i traženje oprosta. Čovjek je po svojoj prirodi slab, podložan greškama, propustima i grijesima. Jedna od loših posljedica grijeha jeste da uskraćuju opskrbu i njen blagoslov, stoga su tevba, istigfar – traženje oprosta i kajanje zbog učinjenih grijeha način da čovjek nadomjesti svoje slabosti i sačuva se lošeg utjecaja grijeha, jer pokajanje briše grijehe i otvara puteve opskrbe. Allahov poslanik Hud, alejhis-selam, govorio je: “O narode moj, molite Gospodara svoga da vam oprosti, i pokajte Mu se, a On će vam slati kišu obilnu i dat će vam još veću snagu, uz onu koju imate, i ne odlazite kao mnogobošci!” (Hud, 52). Ibn Kesir, rahimehullah, u komentaru ovog ajeta kaže: “Allahov poslanik Hud, alejhis-selam, traži od svojih sunarodnjaka da čine istigfar, kojim se iskupljuju prethodni grijesi, i da se Allahu pokaju tevbom za grijehe koje počine, jer ko se opiše tim svojstvom, Allah će mu puteve opskrbe otvoriti, olakšati mu i štititi ga.” (Tefsiru Ibni Kesir, 4/329)

Allahov poslanik Nuh, alejhis-selam, obraćao se svome narodu riječima: “Tražite od Gospodara svoga oprost jer On, doista, mnogo prašta; On će vam kišu obilnu slati i pomoći će vas imanjima i sinovima, i dat će vam bašče, i rijeke će vam dati” (Nuh, 10–12). Imam Kurtubi u komentaru ovog ajeta kaže: “Ovi ajeti i njima slični u suri Hud dokaz su da se istigfarom spušta opskrba i kiša” (Tefsiru Kurtubi, 18/302). Imam Ibn Kesir o značenju ovih ajeta kaže: “Tj. ako se pokajete Allahu, od Njega oprost zatražite i Njemu pokorni budete, opskrba će vam u obilju dolaziti, na vas će se blagoslovi s neba spuštati, zemlja će rod svoj u obilju davati, plodovi će iz nje izlaziti, muža će obilna biti. I pomoći će vas imanjima i sinovima, tj. podarit će vam imetak i djecu i bašče sa raznim plodovima kroz koje će rijeke teći” (Tefsiru Ibni Kesir, 8/233)

Navodi se kako je Hasanu el-Basriju, rahimehullah, prišao čovjek pa mu se požalio na sušu, a on mu reče: “Moli Allaha da ti oprosti!” Drugi se požalio na neimaštinu, a on mu reče: “Moli Allaha da ti oprosti!” Treći se požalio da je bez potomstva i djece, a on mu reče: “Moli Allaha da ti oprosti!” Četvrti se žalio na slab rod svojih njiva, a on mu reče: “Moli Allaha da ti oprosti!” Potom su Hasana upitali kako to da ljudima koji se žale na različite probleme daje isti odgovor, da Allaha za oprost mole, a on im kaza: “Ništa nisam po svom nahođenju rekao, Svevišnji Allah u suri Nuh kaže: ‘Tražite od Gospodara svoga oprost jer On, doista, mnogo prašta; On će vam kišu obilnu slati i pomoći će vas imanjima i sinovima, i dat će vam bašče, i rijeke će vam dati’ (Nuh, 10–12).”

Treće: Pažnja prema roditeljima i rodbini. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, govorio je: “Koga raduje da mu se opskrba poveća i da mu se život produlji, neka obilazi svoju rodbinu!” (Buhari, br. 2067); “Upoznajte rodbinsku lozu kako biste mogli održavati rodbinske veze, jer održavanje rodbinskih veza uzrokuje ljubav u porodici, povećava imetak i odgađa smrtni čas” (Tirmizi, br.  1979. Hadis je autentičan po ocjeni Albanija); “Koga raduje da mu se život produži, da mu se opskrba poveća, da bude sačuvan od ružne smrti – neka se Allaha boji i neka pazi svoju rodbinu” (Ahmed, br. 1213. Hadis je dobrim ocijenio Munziri). Ove i slične predaje ukazuju na vrijednost lijepog ophođenja prema rodbini i da je to jedan od uzroka da opskrba bude obilnija, da život bude duži i da se pridobiju simpatije članova porodice. Roditelji su najpreči da se prema njima lijepo odnosi, a zatim bliža pa dalja rodbina. Pažnja prema rodbini iskazuje se na mnoge načine, kao što su posjećivanje, briga o njima i praćenje njihovog stanja, lijep govor i prijatno obraćanje, pomaganje i podrška, poštivanje, da se s njima podijeli radost i tuga, da se za njih upućuju dove kada su odsutni, da se o njima lijepo misli, da se odazove na njihov poziv i sl.

Četvrto: Trošenje imetka na Allahovom putu. Ovo je jedan od najbitnijih uzroka povećanja opskrbe, iako mnogi toga nisu svjesni. Mnogo je ajeta i hadisa koji podstiču na dijeljenje imetka u dobrotvorne svrhe i s ciljem pomaganja vjere. Svevišnji Allah kaže: “Reci: ‘Gospodar moj daje obilnu opskrbu onome kome hoće od robova Svojih, a kome hoće uskraćuje; što god vi udijelite, On će to nadoknaditi, On najbolje opskrbljuje’” (Sebe, 39). Tumačeći ovaj ajet, Ibn Kesir kaže: “Ma koliko utrošili dajući tamo gdje vam je Allah naredio ili dozvolio, Allah će vam to na ovom svijetu nadomjestiti dajući vam zamjenu za ono što ste utrošili, a na onom svijetu dat će vam nagradu i sevap” (Tefsiru Ibni Kesir, 6/523). Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, navodi da je Svevišnji Allah rekao: “O sine Ademov, udjeljuj, i Ja ću tebi udijeliti!” (Muslim, br. 993). Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, govorio je: “Nema dana u kojem ljudi osvanu a da dva meleka ne siđu s neba te jedan od njih kaže: ‘Allahu, nadomjesti onom ko udjeljuje!’, a drugi kaže: ‘Allahu, uništi onog ko tvrdiči i škrtari!’” (Buhari, br. 1442; Muslim, br. 1010). Ovo su samo neki od tekstova kojima se podstiče na plemenitost i velikodušnost u raspolaganju imetkom i obećava naknada i nagrada na ovom i budućem svijetu.

Peto: Robovanje Allahu prisutnog srca. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prenosi da je Svevišnji Allah rekao: “Čovječe, posveti se ibadetu Meni, Ja ću ti ispuniti srce bogatstvom i sačuvati te siromaštva. Ako tako ne postupiš, dat ću ti pune ruke posla, a siromaštva te neću poštedjeti.” (Tirmizi, br. 2466. Hadis je sahih po ocjeni Albanija). U ovom hadisu Svevišnji Allah obećava dvije stvari onom ko ga bude prisutnog srca obožavao: da će njegovo srce ispuniti zadovoljstvom i da će ga zaštititi od siromaštva, tj. podariti mu lijepu opskrbu.

Šesto: Zahvalnost Allahu na postojećim blagodatima. Svevišnji Allah kaže: “Ako budete zahvalni, Ja ću vam, zacijelo, još više dati” (Ibrahim, 7). Zahvalnost čuva postojeće blagodati i donosi nove. Zahvalnost Allahu iskazuje se priznanjem u srcu da su blagodati od Allaha, izgovaranjem zahvale i upotrebom tih blagodati na način kako je Svevišnji Allah zadovoljan.

Sedmo: Ženidba. Svevišnji Allah kaže: “Udajite neudate i ženite neoženjene, i čestite robove i robinje svoje; ako su siromašni, Allah će im iz obilja Svoga dati. Allah je neizmjerno dobar i sve zna” (En-Nur, 32). Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, govorio je: “Trojicu će Allah sigurno pomoći...”, pa je spomenuo: “...onoga koji se želi oženiti kako bi sačuvao čednost”. (Tirmizi, br. 1655, hasen)

Osmo: Hadž i umra. Često obavljanje hadža i umre jedan je od šerijatskih uzroka povećanja opskrbe i otklanjanja neimaštine. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, govorio je: “Obavljajte hadž i umru uzastopno, jer oni odstranjuju siromaštvo i grijehe isto kao što kovački mijeh odstranjuje prljavštinu s gvožđa, zlata i srebra. Za propisno obavljen hadž nema druge nagrade osim Dženneta.” (Tirmizi, br. 810. Hadis je hasen-sahih po ocjeni Albanija.)

Deveto: Ulaganje truda i poduzimanje materijalnih uzroka. Pored svega spomenutog, nužno je potruditi se i vrijedno raditi poduzimajući poznate uzroke kojima se stječe opskrba, jer Svevišnji Allah odredio je da Njegova opskrba ne dolazi bez povoda. Tako, naprimjer, Svevišnji Allah opskrbljuje ptice, ali nije učinio da im zrnje dolazi u gnijezda, nego ga je rasuo po zemlji, a pticama dao sposobnost da ga traže i pronađu. U tom smislu Uzvišeni Allah poručuje ljudima: “On vam je Zemlju pogodnom učinio, pa hodajte predjelima njezinim i hranite se onim što On daje, Njemu ćete poslije oživljenja odgovarati” (El-Mulk, 15). Ko se bude zemljom kretao pronaći će Allahovu opskrbu, a ko iz lijenosti i nemara to ne želi, i ne zaslužuje da mu opskrba dođe. Dakle, islam podstiče na trud i rad i upozorava na besposličarenje i lijenost. Uzvišeni kaže: “A kad se molitva obavi, onda se po zemlji raziđite i Allahovu blagodat tražite i Allaha mnogo spominjite, da biste postigli što želite” (El-Džumua, 10). Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podstičući na rad i trud, kazao je: “Niko nikada nije jeo ljepšu hranu od one koju zaradi svojom rukom, a Allahov vjerovjesnik Davud, alejhis-selam, hranio se onim što bi svojom rukom zaradio!” (Buhari, br. 2072). Kao što islam podstiče na rad i trud, isto tako oštro osuđuje i prezire prosjačenje i traženje od drugih. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, govorio je: “Čovjek koji neprestano traži milostinju od svijeta, doći će na Sudnjem danu a na njegovom licu neće biti ni komadić mesa.” (Buhari, br. 1474)

Svevišnjeg Allaha molim da nas opskrbi halal nafakom i učini Svojim zahvalnim robovima! Amin!