Alžirski ministar: Ahmedije/kadijanije mogu ostati u Alžiru samo ako priznaju da nisu muslimani
Muhammed Isa, alžirski ministar za vjerska pitanja i vakufe, kazao je da ahmedije/kadijanije nisu muslimani i da priznanjem te činjenice mogu sebi osigurati ostanak u Alžiru u skladu sa propisima i zakonima koji reguliraju prava nemuslimana.
Ministar Isa u intervjuu datom državnom radiju kazao je: “Ne, nemamo namjeru protjerati ahmedije/kadijanije iz Alžira zbog toga što će priznati da nisu muslimani. Naš ustav i zakoni uređuju pitanje upražnjavanja vjerskih obreda nemuslimana.”
Ministar Muhammed Isa kazao je kako je njegovo ministarstvo odlučno u tome da stručno pobije zablude s kojima ahmedije/kadijanije zavode alžirske muslimane potvrdivši da su “alžirski ulemanski medžlisi jasno kazali da sekta ahmedija/kadijanija ne pripada islamu jer ne prihvataju temeljne postulate vjere. Ovi medžlisi u svom mišljenju oslonili su se na fetvu Vrhovnog islamskog medžilsa Alžira”, kazao je ministar.
Ministar Isa kazao je kako njegovo ministarstvo intenzivno radi sa imamima džamija kako bi ove stavove o ahmedijama/kadijanijama prenijeli Alžircima.
(Izvor: akhbarak.net)
Procurio snimak razgovora ajatolaha Husseina Alija Montazerija sa “Odborom za smrt”
Iranske vlasti istražuju slučaj curenja audiosnimka na kojem ajatolah Montazeri razgovara sa “Odborom za smrt”. Na audiosnimku čuje se kako Montazeri kritizira Odbor zbog masovnih likvidacija političkih protivnika Homeinijevog režima koje su vršene 1988. godine, a u kojima je likvidirano oko 30.000 političkih zatvorenika. Montazeri na snimci upozorava Odbor da će historija pamtiti Homeinija kao zločinca i krvoloka i optužuje odbor da su počinili najveći zločin u historiji Islamske republike.
Snimka je izazvala kontroverze u iranskoj javnosti, a vlasti su krajem februara počele provoditi istragu nad Ahmedom Montazerijem, sinom Husseina Alija Montazerija, koji je pustio snimak u javnost. Specijalni sud za šiijski kler u Iranu već je osudio Ahmeda Montazerija na zatvorsku kaznu i oduzimanje klerikalnih prerogativa, a Ahmed Montazeri povukao je snimak sa interneta.
Međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava smatraju ovaj audiosnimak nepobitnim dokazom odgovornisti najviših organa vlasti iranskog režima u to vrijeme za gnusne egzekucije desetina hiljada političkih protivnika, te smatraju da je to dovoljno čvrst dokaz za pokretanje tužbe protiv iranskog režima.
U masakru nad političkim zatvorenicima 1988. godine, stradali su politički zatvorenici koji su bili osuđeni na zatvorske kazne, neki od njih bili su odslužili kazne, ali su umjesto puštanja na slobodu ubijeni; neki su pušteni iz zatvora pa ponovo uhapšeni po Homeinijevoj naredbi, a potom su likvidirani. Neki od egzekuiranih bili su krivi samo zato što im je neko od rođaka bio član političkih organizacija koje su se protivile režimu.
Kratko prije početka masovnih egzekucija, Homeini je izdao tajnu, ali striktnu naredbu o masovnim likvidacijama.
“Odbor za smrt” činilo je 16 članova koji su obnašali visoke pozicije u državnoj strukturi, a na njihovom čelu nalazio se lično ajatolah Ruhullah Homeini.
(Izvor: alarabiya.net)
Španija odobrila nošenje hidžaba službenicama aviokompanija
Španski sud naredio je aviokompaniji koja je dala otkaz radnici zbog nošenja hidžaba da navedenu radnicu vrati na posao i plati joj odštetu. Sud je zaključio kako je nošenje hidžaba vezano za slobodu ispovijedanja vjere, što je zagarantirano Ustavom Španije.
Sud u Palma de Majorki početkom februara ove godine u svojoj presudi naveo je da član 16. Ustava Španije garantira svakoj osobi slobodu ispovijedanja vjere, čime žena ima pravo da pokriva svoju kosu mahramom iz vjerskih razloga, čak i ako to nije u skladu sa uniformom ili službenom odjećom na njenom poslu.
Sud je kompaniji Acciona Airport Services naložio da zaposlenicu kojoj su dali otkaz vrate na posao i da joj isplate odštetu u visini od 8.000 eura plus 4.500 eura koje je kompanija odbila zaposlenici od plate kao vid novčane kazne što je nosila hidžab.
Zaposlenica u kompaniji Acciona radi od 2007. godine, a u decembru prošle godine počela je nositi hidžab uz privremeno odobrenje njenog šefa. No, kasnije je iz sjedišta kompanije u Madridu dobila odluku da joj se ne dopušta nošenje hidžaba na radnom mjestu jer nije dio službene odjeće. Službenica nije prihvatila ovakvo obrazloženje i podnijela je tužbu čiji epilog je navedena sudska odluka.
(Izvor: alarabiya.net)
Humanitarna katastrofa u Jemenu
U najnovijem izvještaju iz Kabineta za humanitarna pitanja UN-a u Jemenu navodi se da je od ukupno 27,5 miliona stanovnika Jemena njih preko 18 miliona i 800.000 u potrebi za humanitarnom pomoći njih više od deset miliona su u izrazito teškoj situaciji i nedostaju im osnovne životne potrepštine. UN-ova komisija za hranu i poljoprivredu upozorila je na opasnost od širenja masovne gladi u Jemenu, gdje oko pola miliona djece pati od loše prehrane. Studija Svjetskog programa za hranu pokazala je kako 13 miliona interno raseljenih Jemenaca pati od izrazitog nedostatka hrane. Izvještaj UN-a i Norveške organizacije za izbjeglice navodi da u Jemenu u prosjeku svakih deset minuta jedno dijete umre od posljedica loše ishrane i bolesti koje je moguće liječiti ali nedostaje lijekova.
Građanski rat u Jemenu bjesni od 2014., kada su snage proiranske milicije Husi i sljedbenici bivšeg predsjednika Saliha pokušali izvršiti državni udar na predsjednika Hadija. S obzirom na to da intenzitet sukoba ne jenjava, humanitarne organizacije ističu kako je dostavljanje prijeko potrebne humanitarne pomoći ugroženima veoma teško, često i nemoguće.
Prošle godine 63.000 Jemenaca umrlo je od uzroka koje je bilo moguće izbjeći, a većina su povezani sa neadekvatnom prehranom.
Jedini način da se izbjegne masovna glad jest trenutni prekid vatre i dopuštanje humanitarnim organizacijama da dostave pomoć ugroženima, smatraju humanitarni aktivisti. U suprotnom, mnoge stanovnike Jemena čeka spora smrt usljed posljedica gladi.
(Izvor: akhbaralaan.net)
U Turskoj preko 126 hiljada hafiza od 1975. godine
Prof. dr. Ali Erbaš, generalni direktor Odjela za obrazovanje u turskom Dijanetu, potvrdio je da je oko 126.500 osoba u Turskoj uspješno položilo ispit hifza kompletog Kur’ana od 1975. do kraja januara 2017. godine. Prof. dr. Ali Erbaš ovo je kazao tokom svečane dodjele idžaza dvadesetčetverici hafiza u Izmiru krajem janura, napomenuvši kako je u Izmiru sedamdeset pet osoba dobilo idžazu hafiza krajem 2016. godine, a da će u martu pred komisiju izaći još njih četrdeset pet. Erbaš je naglasio kako je hifz Kur’ana jedan od najvažnijih segmenata kojima se Dijanet bavi i tom segmentu posvećena je ogromna pažnja. “Od 1975. do danas u Turskoj je idžazu za hifz Kur’ana dobilo oko 126.500 osoba”, kazao je Erbaš.
Prema podacima Dijaneta, u Turskoj postoji oko 1.350 škola za hifz Kur’ana koje su internatskog tipa i u kojima hifz uči između 28 i 29 hiljada učenika u dobi od deset do petnaest godina. Postoje tri termina za polaganje hifza tokom godine i hiljade kandidata izlazi na polaganje.
(Izvor: dailysabah.com)
