Ebu Zerr Džundub b. Džunada i Ebu Abdurrahman Muaz b. Džebel, radijallahu anhu, prenose se da je Allahov Poslanik, sallalahu alejhi ve sellem, rekao: “Boj se Allaha ma gdje god bio! Ako uradiš loše djelo, nakon njega uradi dobro, koje će izbrisati ono loše, i lijepo se ophodi prema ljudima!” Hadis bilježi Tirmizi, koji kaže: “Hadis je dobar”, a u pojedinim primjercima stoji: “Hadis je hasen-sahih.”
Prenosioci hadisa
Ebu Zerr el-Gifari Džundub b. Džunada b. Kajs b. Amr b. Mulejl b. Suajr (historičari se razilaze u pogledu njegovog imena) primio je islam na početku objave u Meki i bio jedan od prvih ashaba u islamu, četvrti ili peti. Primio je islam sebebom svoga brata Unejsa, a zatim se, po naredbi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, vratio svome narodu. Kada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, učinio hidžru u Medinu, Ebu Zerr, radijallahu anhu, otišao je za Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, u Medinu, gdje se družio i borio s njim.
Prvi je ashab koji je nazvao selam Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem. Dao je prisegu Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, da će govoriti samo istinu i da se na tom putu neće bojati ničijeg prigovora. Po svome ibadetu i svojoj skromnosti u pogledu dunjaluka nalikovao je Isau, sinu Merjeminom. O sebi je govorio kako je tri godine prije primanja islama obavljao namaz. Noću bi klanjao dugo dok ga umor i san ne bi savladali.
U Medini je služio Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa kada bi završio s time, odlazio bi u mesdžid. Ljubomorno je čuvao savjet svoga voljenog Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da voli siromahe i da sjedi s njima.
Nije učestvovao u Bitki na Bedru, ali ga je Omer, radijallahu anhu, uvrstio među one koji su učestvovali.
Bio je jedan od najskromnijih i naučenijih ashaba. Kaže se da je bio posuda puna znanja te da je u znanju bio na stepenu Abdullaha b. Mesuda, radijallahu anhuma. Isto tako Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posvjedočio je za njega da je osoba koja najviše spominje Allaha. Kaže Alija, radijallahu anhu: “Nije bilo čovjeka iskrenijeg u govoru od Ebu Zerra.” Izdavao je fetve za vrijeme hilafeta Ebu Bekra, Omera i Osmana, radijallahu anhum.
Stanovao je u mjestu Rebza udaljenom tri milje od Medine, gdje je i umro 31. ili 32. h. g., za vrijeme hilafeta Osmana, radijallahu anhu. Abdullah b. Mesud, radijallahu anhu, okupao ga je, umotao u ćefine i klanjao mu dženazu. Spominje se da je prenio 281 hadis. (Vidjeti: Hafiz Ibn Hadžer, Tehzibut-tehzib; Ibn Esir, Usdul-gaba; Ibn Asakir, Tarihu Dimešk; Ibn Hibban, Es-Sikat; Zehebi, Sijeru a’lamin-nubela)
Muaz b. Džebel
b. Amr b. Evs Ebu Abdurrahman el-Ensari el-Hazredži, radijallahu anhu, plemeniti je ashab koji je islam primio u osamnaestoj godini svog života. Učestvovao je u davanju prisege na Akabi sa ensarijama i u Bitki na Bedru te u svim bitkama poslije.Dostigao je najviši stepen znanja o šerijatskim propisima, halalu i haramu, kao i Kur’anu. Naučio je napamet Kur’an još za života Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Uzmite Kur’an od četverice: Ibn Mesuda, Ubejja, Muaza b. Džebela i Salima, Huzejfinog oslobođenog roba.” (Buhari)
Od Muaza su hadise slušali: Ibn Abbas, Ebu Musa el-Eš’ari, Ibn Omer i mnogi drugi. Od svih ashaba bio je najučeniji u poznavanju halala i harama. Rečeno je da će na Sudnjem danu nositi barjak i predvoditi sve islamske učenjake.
Mesruk pripovijeda: “Bili smo kod Abdullaha b. Mesuda pa je rekao: ‘Doista je Muaz predstavljao cijeli ummet, bio je predan Allahu, pravi vjernik i nije bio od mnogobožaca’, aludirajući na ajet o Ibrahimu, alejhis-selam. Prisutni su rekli: ‘Zbunio se Abdullah pa zaboravio da spomene Ibrahima!’ Čuvši te riječi, Ibn Mesud reče: ‘Ko je zaboravio?! Doista smo mi Muaza poistovjećivali sa Ibrahimom, alejhis-selam.’” (Ebu Nuajm, Hil’jetul-evlija)
Omer, radijallahu anhu, rekao je: “Majke više ne rađaju sličnog Muazu b. Džebelu! Da nije bilo Muaza, Omer bi stradao!”
Od svih ensarijskih mladića, Muaz je bio najljepšeg ponašanja, stidljiv, blag, veliki dobročinitelj, najljepšeg izgleda.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odabrao ga je za svog zamjenika u Jemenu, u koji ga je poslao pred kraj svoga života.
Muaz, radijallahu anhu, kazivao je: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao mi je: ‘O Muaze, tako mi Allaha, doista te ja volim! Tako mi Allaha, doista te ja volim!’” (Ahmed, Ebu Davud, Nesai i dr. Šejh Albani ocijenio je hadis vjerodostojnim.)
Muaz je bio namjesnik Šama za vrijeme hilafeta Omera, radijallahu anhu, gdje je i umro 18. h. g. u svojoj 38. godini života od poznate kuge.
Navodi se da je prenio 157 hadisa od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. (Hafiz Ibn Hadžer, Tehzibut-tehzib; El-Isaba; Usdul-gaba; Zehebi, Sijeru a’lamin-nubela; Ibn Abdulberr, El-Istiab)
Izvod hadisa
Hadis bilježe: Tirmizi, br. 1987, Ahmed, 21354, Darimi, br. 2791, Hakim, 1/121, Bejheki, Šuabul-iman, br. 8026, Taberani, Mu’džemul-kebir, br. 297, Bezzar, br. 4022, Ibn Ebu Šejba, 25324, Kudai, br. 652, Ebu Nuajm, Hil’jetul-evlija, 4/378. Hadis je hasen-sahih.
Ocjena hadisa
Učenjaci hadisa imaju podijeljeno mišljenje o ocjeni ovog hadisa.
Hakim ga je ocijenio vjerodostojnim. (Mustedrek)
Hafiz Ibn Hadžer ocijenio ga je dobrim, kao i šejh Albani. Kao hasen li gajrihi ocijenio ga je Šuajb el-Arnaut, dok su ga slabim ocijenili Darekutni, Ebu Nuajm, Bejheki, Ibn Muflih, Ibn Redžeb i šejh Abdullah es-Sa’d. (Dubejhi)
Značenje hadisa je ispravno i općeprihvaćeno, i potvrđuju ga mnogi kur’anski i hadiski tekstovi, ali je u pogledu lanca prenosilaca ovaj hadis slab, a Allah najbolje zna. (Muhammed Jusri)
Vrijednost i značaj hadisa
Ovaj je hadis jedan od izuzetno važnih hadisa i u njemu se ukazuje na tri prava: Allahovo pravo, pravo šerijatskog obveznika (mukellefa) i pravo drugih ljudi. (Abdulmuhsin Abbad, Fethul-kavijjil-metin)
Hadis je osnova i temelj u pridavanju pažnje i izvršavanju obaveza prema Allahu i Njegovim stvorenjima. (Abdurrahman el-Berrak, Fevaid mustenbeta min Erbein Nevevijje)
Ibn Redžeb, rahimehullahu teala, rekao je: “Spomenuta oporuka u hadisu velika je i značajna opruka koja ukazuje na pravo Uzvišenog Allaha i pravo Njegovih robova.” (Ibn Redžeb, Džamiu ulumi vel-hikem)
Munavi, rahimehullahu teala, rekao je: “Ovaj hadis predstavlja veliko pravilo u islamu, zbog toga što pojašnjava dobro ovoga i budućeg svijeta. Također, ukazuje na obavezau svakog mukkelefa (obveznika u islamu) u pogledu prava Allaha i Njegovih stvorenja. Rečeno je: “U ovom hadisu sadržani su svi šerijatski propisi zbog toga što obuhvata tri kategorije propisa (pravo Gospodara, pravo osobe prema sebi i pravo drugih ljudi), a svaki od njih obuhvata druge propise vezane za tu kategoriju i veže se za propise kategorije koja joj prethodi.” (Munavi, Fejdul- kadir)
Dimjati, rahimehullahu teala, rekao je: “Ovaj je hadis velik i značajan te predstavlja veliko pravilo u islamu. Obuhvata tri kategorije propisa: pravo Gospodara, pravo osobe prema sebi i pravo ljudi. Pravo Gospodara jeste da Ga se čovjek boji, ma gdje bio. Pravo osobe prema sebi jeste da uradi dobro djelo odmah nakon lošeg. Pravo ljudi jeste da se prema njima ponaša na najljepši način.” (Dževahiru luluije)
Ibn Allan, rahimehullahu teala, rekao je: “Ovo je jedan od jezgrovitih Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, hadisa, jer takva bogobojaznost, iako je na nju ukazano samo sa nekoliko riječi, obuhvata sva prava Uzvišenog Allaha. Bogobojaznost podrazumijeva da se čovjek kloni svega što je Uzvišeni zabranio i da izvršava sve što je On naredio. Pa, ko tako bude postupao, on je od bogobojaznih o čijim počastima Uzvišeni Allah govori na razne načine u Svojoj Knjizi.” (Vidjeti: Delilul-falihin šerh Rijadus-salihin)
Tema hadisa
Hadis podstiče na vođenje brige o pravima Uzvišenog Allaha i pravima Njegovih robova. (Abdurrahman el-Berrak, Fevaid mustenbetta)
Pojašnjenje riječi iz hadis
a“Boj se Allaha”
– tj. između sebe i Allahove kazne postavi pregradu čineći dobra djela i ostavljajući zabranjena djela.“gdje god bio”
– na kojem god se mjestu nalazio i u koje god vrijeme, bio sam ili bio u društvu drugih, gledali te ljudi ili niko te od njih ne vidio, znaj da te uvijek Allah vidi pa Ga se boj.“Ako uradiš loše djelo”
– ako učiniš grijeh, tako što ostaviš neko naređeno djelo i učiniš neko zabranjeno djelo.“nakon njega uradi dobro uradi”
– poslije lošeg djela, pokaj se za svoj grijeh ili učini neko drugo dobro djelo.“koje će izbrisati ono loše
” – koje će biti razlog brisanja grijeha iz listova meleka pisara.“lijepo se prema ljudima ophodi”
– tj. čini im dobro i nemoj se loše ophoditi prema njima, odnosno ophodi se s njima onako kako bi volio da se oni ophode prema tebi. Time će se vaša srca zbližiti i stanje popraviti. (Muhammed Bessam Hidžazi, Šerh metnil-Erbeiinen-Nevevijje; Luhejmid; Ismail el-Ensari)Kratki komentar hadisa
Ovaj se hadis ubraja u Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, vasijete u kojima oporučuje svojim ashabima da žive u skladu sa njima i da muslimani slijede te oporuke u svakom vremenu i na svakom mjestu da bi bili sretni na dunjaluku i ahiretu. Nakon što je Ebu Zerr, radijallahu anhu, primio islam u Meki, Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio mu je da ide svome narodu želeći da ih Allah njegovim uzrokom uputi na Pravi put. Kada je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, vidio koliko je Ebu Zerru stalo do toga da ostane s njim u Mekki, a znao je da nema snage za to, rekao mu je da se boji Allaha gdje god da je, jer mu je to priritetnije od boravka u Meki. Ovo je naredba i svakom muslimanu.
Moguće je da i se ovim riječima Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, obratio Muazu rekavši mu da izvršava Allahove naredbe i ostavi zabrane, jer Allah vidi šta on radi i dobro je obaviješten o njemu gdje god bio, i da se ophodi prema ljudima onako kako bi volio da se oni prema njemu ophode, da ih poštedi neprijatnosti, da ih savjetuje i da bude vedrog lica kako bi im se srca zbližila i ljubav među njima upotpunila. A ovakvo ponašanje donosi mnogo hajra i ključ je uspjeha.
Poruke hadisa
● Hadis nam pojašnjava koliko je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, želio uspjeh svom narodu savjetujući ih i upućujući na sve ono u čemu se nalazi dobro i spas. (Abdulmuhsin Abbad, Fethu kavijj metin)
● U hadisu se nalaze tri velike poslaničke oporuke: vjernicima se opručuje da budu bogobojazni, da čine dobra djela i da se lijepo ophode prema drugima. (Abdurrahman el-Berrak, Fevaid mustenbeta min Erbeiin Nevevijje)
● Hadis definira odnos Allahovog roba naspram njegovog Gospodara, samoga sebe i drugi ljudi. (Abdulmuhsin Abbad, Fethu kavijj metin)
● Čitajući ovaj hadis uočavamo sličnost između kur’anskih i poslaničkih oporuka. Zbog toga u Kur’anu nalazimo oporuke spomenute u hadisu: “Mi smo zasigurno ostavili u oporuku onima kojima smo Knjigu dali a i vama da se bojite Allaha.” (En-Nisa, 131)
● Hadis jasno ukazuje na to da je čovjek obavezan da bude bogobojazan, odnosno da između sebe i Allahove kazne u Džehennemu postavlja zaštitu tako što će činiti dobra djela, a ostavljati loša.
● Obaveza je bojati se Allaha na svakom mjestu i u svakom vremenu, u tajnosti i u javnosti, zbog riječi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Boj se Allaha gdje god bio.” (Muhammed Usejmin, Šerh Erbeiin Nevevijje)
● Ovim riječima Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podstiče nas i na svjesnost o Allahovom nadzoru, u tajnosti i javnosti. (Ta’likatterbevijjeala Erbeiin-Nevevijje)
● Hadis indirektno ukazuje i na vrijednost znanja jer bez znanja čovjek ne može biti bogobojazan, odnosno ne može činiti dobra djela i ostavljati loša. (Dubejhi)
● Nakon što se uradi loše djelo, trebalo bi požuriti s činjenjem dobrog djela, jer će dobro djelo izbrisati loše koje je učinjeno prije njega. (Abdurrahman el-Berrak, Fevaid mustenbeta min Erbein Nevevijje)
● U hadisu se nalazi i podsticaj na borbu sa samim sobom, jer se od nas traži da, kad god počinimo loše djelo, odmah nakon njega učinimo dobro. (Ta’likatterbevijjeala Erbeiin-Nevevijje)
● Čovjek se ne smije predati grijesima, pasti u očaj, već se pokajati i požuriti ka svome Gospodaru. (Ta’likat-terbevijje ala Erbeiin-Nevevijje)
● Loša djela brišu dobra, kao što i dobra brišu loša. (Muhammed Usejmin, Šerh Erbeiin Nevevijje)
● Velika Allahova milost i dobrota prema Njegovim robovima ogleda se u tome što se grijesi brišu činjenjem dobrih djela. (Abdurrahman el-Berrak, Fevaid mustenbeta; Ta’likat-terbevijje ala Erbeiin-Nevevijje)
● Hadis kod vjernika razvija osjećaj straha od Allaha i nade u Njegovu milost. Bogobojaznost podstiče vjernika na strah od Uzvišenog, dok brisanje grijeha dobrim djelima podstiče vjernika da se nada milosti svoga Gospodara; a strah i nada posebna su djela srca. (Ta’likat-terbevijje ala Erbeiin-Nevevijje)
● Obaveza je prema svim Allahovim stvorenjima ophoditi se na lijep način, shodno njihovom stanju, i da se otklanjaju neprijatnosti od njih. (Muhammed Usejmin, Šerh Erbeiin-Nevevijje)
● U hadisu je pojašnjenje koliko vjera islam posvećuje pažnju međuljudskim odnosima. (Dubejhi)
● Hadis nam jasno govori o vezi lijepog ponašanja i bogobojaznosti, tj. da lijepo ponašanje upotpunjuje bogobojaznost. Ibn Redžeb, rahimehullahu teala, kaže: “Lijepo ponašanje pokazatelj je bogobojaznosti i bogobojaznost ne može biti potpuna i istinska osim s lijepim ponašanjem.” (Ibn Redžeb, Džamiu ulum ve hikem)
● Hadis nam govori o sveobuhvatnosti naše vjere koja tretira sva životna pitanja. (Dubejhi)
Pravila iz hadisa
Pravilo u pogledu dobrih i loših djela: Svako dobro djelo uvećava jedan stepen na ahiretu ili briše jedno loše djelo.
Pravilo u ophođenju s drugima: Ophodi se prema ljudima onako kako bi volio da se i drugi ophode prema tebi. (Abdullah Furejh, Hulasetu Fevaid ve kavaid min Šerh Erbeiin-Nevevije)
