Ibn Mesud, radijallahu anhu, kazuje: “Upitao sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: ‘Koji je grijeh najveći?’, a on je rekao: ‘Da smatraš Allahu nekoga ravnim a On te je stvorio.’ Rekao sam: ‘Doista je to veliko!’ ‘A koji je grijeh nakon njega najveći?’, ponovo sam upitao. Rekao je: ‘Da ubiješ svoje dijete iz straha da jede s tobom.’ Upitao sam: ‘A nakon njega?’ Rekao je: ‘Da činiš blud sa suprugom svoga komšije.’” (muttefekun alejhi)
Prenosilac hadisa
Abdullah b. Mesud b. Gafil b. Habib el-Huzeli, radijallahu anhu, čiji je nadimak bio Ebu Abdurrahman, susreće se s Vjerovjesnikovim, sallallahu alejhi ve sellem, porijeklom kod Mudrike b. Iljasa b. Mudara.
Bio je šesti čovjek koji je primio islam. Učinio je dvije hidžre u Abesiniju. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao mu je: “Doista si ti učen mladić.” Također je rekao Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem: “Ko želi da uči Kur’an onako kako je objavljen, neka uči na način kako ga uči Ibn Ummu Abd (Ibn Mesud).” I rekao je da se Kur’anu podučavaju od četverice ashaba, pa je na prvom mjestu spomenuo Abdullaha b. Mesuda, radijallahu anhu.
Za njegove potkoljenice, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Tako mi Onoga u čijoj je ruci moja duša, njegove potkoljenice su teže na mizanu nego brdo Uhud.”
Prvi je javno učio Kur’an u Meki. Služio je Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, te se brinuo za njegov misvak, papuče i jastuk.
Huzejfa, radijallahu anhu, rekao je: “Ne znam da je neko više ličio Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, svojim ponašanjem od Ibn Mesuda, radijallahu anhu.”
Učestvovao je u Bitki na Bedru i u svim ostalim bitkama.
Preuzeo je brigu nad kadilukom – sudstvom i bejtul-malom – državnom kasom za vrijeme hilafeta Omera, radijallahu anhu, i početkom hilafeta Osmana, radijallahu anhu. Zatim ga je Osman, radijallahu anhu, pozvao da dođe u Medinu. Abdullah b. Mesud, radijallahu anhu, došao je u Medinu, živio u njoj i preselio u njoj 32. h. g., u svojoj šezdeset i nekoj godini.
Od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prenio je 848 hadisa. (Vidjeti više: Zehebi, Sijer; Ibn Sa’d, Tabekat; Ibn Esir, Usdul-gabe)
Izvod hadisa
Hadis bilježe: Buhari, br. 4477; Muslim, br. 86; Ebu Davud, br. 2310; Tirmizi, br. 3182; Nesai, 4024; Ahmed, br. 3612; Ibn Hibban, br. 4415; Ebu Avana, br. 151; Ebu Jala, br. 5130; Ibn Ebi Šejbe, br. 362; Tajalisi, br. 264; Bezzar, br. 1687; Bejheki, Šuabul-iman, br. 4985; Sunen Kubra, br. 15840; Taberani, Mudžem Evsat, br. 2575; Mudžem Kebir, br. 9820.
Tema hadisa
Hadis Abdullaha b. Mesuda, radijallahu anhu, govori o najopasnijim i najtežim grijesima kod Uzvišenog Allaha, od kojih je na prvom mjestu smatranje Allahu nekoga ravnim.
Pojašnjenje riječi iz hadisa
“Koji je grijeh najveći” – tj. za koji se grijeh zaslužuje najveća kazna?
“Da smatraš Allahu nekoga ravnim” – tj. da smatraš da neko drugi mimo Allaha zaslužuje da mu se upućuje ibadet koji se upućuje i Allahu.
“A On te je stvorio” – tj. samo Allah stvara, samo je On stvoritelj i samo Stvoritelj zaslužuje da se obožava, pa kako da čovjek obožava stvorenje uz Stvoritelja?! To stvorenje nije postojalo pa ga je Stvoritelj stvorio. (Abdulmuhsin el-Abbad, Šerh Sunen Ebi Davud)
“Da ubiješ svoje dijete iz straha da jede s tobom” – tj. da ubiješ svoje dijete iz straha od siromaštva, da ga ne možeš izdržavati, hraniti i oblačiti, pružiti mu što mu je neophodno u životu.
“Da činiš blud sa suprugom svoga komšije” – tj. da češće činiš blud s njom uz njeno zadovoljstvo, što ukazuje na to da ta žena vara svoga muža i kalja mu čast.
Komentar hadisa
Ashabi, radijallahu anhum, upitali su Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, o grijesima i njihovoj težini, kako bi ih se klonili. U ovom hadisu navodi se da je plemeniti ashab Abdullah b. Mesud, radijallahu anhu, upitao Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, o najvećim grijesima, odnosno o grijesima koji za sobom povlače najtežu kaznu jer su najopasniji i najprezreniji.
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, odmah je pojasnio da je najopasniji i najteži grijeh širk, tj. smatrati Allahu nekoga ravnim te ga obožavati kao i Allaha, pribjegavati njemu, kod njega tražiti zaštitu, oslanjati se na njega, a on čovjeka nije stvorio niti ga opskrbljuje kao što čini jedini Uzvišeni Allah. Abdullah b. Mesud, radijallahu anhu, kao i svaka razumna osoba, potvrdio je da je to doista težak grijeh, a zatim je upitao Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, o narednom opasnom i teškom grijehu, pa mu je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao da je to ubistvo svoga djeteta iz straha da s tobom zajedno jede i pije, a ovaj strah opet proizlazi iz neispravnog vjerovanja u Uzvišenog Allaha da On Svevišnji ne hrani sve Svoje robove. Stoga je ovaj grijeh kod Uzvišenog Allaha jedan od najvećih grijeha nakon smatranja nekoga Njemu ravnim.
Ponovo je Abdullah b. Mesud, radijallahu anhu, upitao Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, za sljedeći najteži grijeh, pa ga je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obavijestio da je to češće ili konstantno činjenje bluda sa ženom svoga komšije. Komšija ima posebno mjesto i pravo kod svoga komšije. Onaj koji ga prevari s njegovom ženom, naprotiv uz njeno zadovoljstvo i želju, taj je pronevjerio komšijino pravo na koje je toliko upozorio Uzvišeni Allah i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Komšija očekuje od svoga komšije da zaštiti njega i njegovu porodicu, a ne da ga prevari i zloupotrijebi njegovu porodicu čak do te mjere da njegovu suprugu okrene protiv njega.
Poruke hadisa
• Hadis ukazuje na zalaganje ashaba u traženju znanja. Tako su oni, kao što su pitali o najboljim djelima kako bi ih što više radili, pitali i o najtežim grijesima kako bi se od njih najviše udaljili. (Vidjeti: Muhammed Jusri Ibrahim, Fethul-Bari ala Muhtesar Buhari)
• Grijesi se razlikuju po svojoj opasnosti i pogubnosti, a njihova opasnost i težina povećavaju se u određenim situacijama još više, i isto tako se povećava kazna za njih. (Abdullah Fevzan, Minhatul-Allam)
• Širk Allahu, tj. smatranje Allahu nekoga ravnim te pridruživanje istog Allahu u ibadetu je najveći i najopasniji grijeh općenito jer on ruši vjeru u potpunosti.
• Ovaj grijeh, širk Allahu, pogubniji je ukoliko ga učini onaj koji zna za Allaha jer je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ovdje u hadisu rekao: “...a On te je stvorio”, tj. znaš da Njemu niko ravan nije. (Abdullah Fevzan, Minhatul-Allam)
• Pojašnjenje suštine širka, a on je izjednačavanje nekoga sa Allahom u Njegovom biću, ili Njegovim imenima i svojstvima ili Njegovim djelima, ili Njegovoj dostojnosti da se jedini On obožava.
• Uzvišeni Allah je jedini dostojan da se obožava jer jedini On stvara i izvodi iz ničega.
• Stroga zabrana upućivanja bilo kojeg vida ibadeta nekome drugom mimo Svevišnjem Allahu.
• Hadis ukazuje na pokvarenost razuma mnogobožaca kada izjednačavaju stvorenje sa Stvoriteljem, koji ga je stvorio. (Abdulmuhsin el-Abbad, Šerh Sunen Ebi Davud)
• Hadis pojašnjava da nije dovoljno to što se zna za Allaha, što se prihvata da On jedini stvara, održava, opskrbljuje, usmrćuje i oživljava i sl., već je neophodno da se On jedini i obožava svim vidovima ibadeta.
• Sve ovo ukazuje na vrijednost vjerovanja i potvrđivanja Allahove jednoće; to je zasigurno najbolji ibadet.
• Opasnost ubistva svoga djeteta iz straha od siromaštva, u što se može ubrojati i abortus. I ovaj se grijeh smatra jednim od najvećih grijeha nakon širka, jer se u ovom grijehu objedinilo mnogo drugih grijeha poput lošeg mišljenja o Allahu, grubosti i nemilosti, ubistvo, kidanje rodbinskih veza, krajnju granicu škrtosti i dr. Zbog toga je imam Buhari ovaj hadis naveo odmah nakon poglavlja o milostivosti prema djetetu, pa kao što su milostivost prema djetetu i iskazivanje mu dobročinstva od najvećih djela imana, isto tako ubistvo djeteta je jedan od najvećih grijeha, po svojoj težini odmah nakon širka. (Vidjeti: Ibn Bettal, Šerhu Sahihil-Buhari)
• Uzvišeni Allah se iz Svoje dobrote obavezao da će sva stvorenja hraniti i opskrbljivati sve do njihove smrti, te je neophodno imati čvrst oslonac na Allaha i ubjeđenje da je On istinski Opskrbitelj. (Vidjeti: Muhammed Jusri Ibrahim, Fethul-Bari ala Muhtesar Buhari)
• Opasnost činjenja bluda, a naročito sa ženom bližnjeg komšije. Tada ovaj grijeh postaje teži i opasniji toliko da se smatra jednim od najvećih grijeha nakon mnogoboštva.
• To nam govori da se moramo dobro paziti komšijinog prava kod nas i moramo se udaljiti od svakog vida njegovog uznemiravanja.
• Ovaj hadis bio je povod objave 68. ajeta sure El-Furkan: “(I robovi Svemilosnog) su oni koji ne pripisuju Allahu drugog boga, i koji ne ubijaju osobu čiji je život Allah učinio svetim – osim s pravom – i koji ne čine blud. A oni koji to rade, zasigurno će iskusiti kaznu.”