informativniislamskičasopis
0

Zanimljivosti - broj 79

Dok su muslimani već nekoliko stoljeća imali bolnice za liječenje od lepre, u srednjovjekovnoj Evropi tu bolest smatrali su Božijim gnjevom

Jeste li znali da je prvu stalnu javnu bolnicu u islamu sagradio emevijski halifa Velid ibn Abdulmelik, godine 706. (88. h. g.) u Damasku? Muslimanske halife su sa velikom pažnjom pratili izgradnju bolnica i bilo im je važno da se odabere odgovarajuća lokacija i dobro okruženje kako bi uvjeti liječenja bili što ugodniji. 

Prvu bolnicu specijaliziranu za liječenje lepre izgradili su muslimani 706. godine u Damasku. Nakon toga uslijedila je izgradnja brojnih bolnica širom islamskog svijeta. U svim bolnicama liječenje je bilo besplatno, a u njima se pacijentima nudila besplatna hrana i lijekovi. Riječ bolnica u arapskom jeziku označava mjesto na kojem se traži ozdravljenje. Ove bolnice imale su medicinsku i terapeutsku namjenu.

U isto vrijeme, u Evropi se bolnicom smatrala soba za primanje gostiju i putnika u prolazu, koja je bila građena uz neke crkve i samostane. Evropa tog vremena smatrala je da je lepra Božiji gnjev i da čovjek koji boluje od nje zaslužuje smrt. Francuski kralj Filip Lijepi 1313. godine naredio je da se sve leprozne osobe spale u vatri. 

Javne bolnice u muslimanskom svijetu imale su posebne odjele za brigu o starima i liječenje staračkih oboljenja. Među tim historijskim bolnicama su i bolnica sultana Kalavuna te bolnica sultana Ahmeda ibn Tuluna koje i danas postoje u Kairu, a bile su opremljene kupatilima i apotekama u kojima su bili dostupni lijekovi, kao i velikim kuhinjama u kojima se pripremala hrana propisana od liječnika za pacijente prema vrsti njihove bolesti i tretmana, jer su muslimanski liječnici smatrali da je pravilna ishrana prvi korak ka ozdravljenju.

(Izvor: sonsoflostglory.com)

Šafran jača vid

Nova studija o šafranu pokazuje da je ova biljka veoma korisna u prevenciji rane sljepoće, te da ima sposobnost da ojača vid. Italijanska studija pokazala je da je šafran biljka koja može postati važan lijek u sprečavanju gubitka vida u fazi starenja, a može pomoći u poboljšanju vida kod nekih ljudi koji pate od zasljepljujuće bolesti oka. Istraživački tim sa univerziteta Università degli Studi dell'Aquila u Italiji došao je do otkrića da šafran ima važan učinak na gene koji reguliraju rad osnovnih očnih stanica vida. Ova biljka, čiji se cvjetovi koriste kao začin, ne samo da štiti receptore svjetla od oštećenja nego ima sposobnost da uspori ili spriječi bolesti koje uzrokuju sljepilo, kao što je senilna degeneracija makule (AMD) i tzv. tunelski vid (retinitis pigmentosa). Studija je potvrdila da šafran nije samo antioksidans, nego da ima brojne druge karakteristike koje štite vid. 

Čini se da šafran djeluje na lipide ćelijske membrane tako da jača ćelije vida i čini ih fleksibilnijim. 

Pacijenti koji pate od senilne degeneracija makule, što uzrokuje djelimični ili potpuni gubitak vida kod starijih osoba, nakon što su tretirani preparatom napravljenim na bazi šafrana pokazali su znakove ozdravljenja. 

Laboratorijsko istraživanje provedeno na životinjama pokazalo je da se kod životinja hranjenih šafranom smanjuje štetni učinak koji na vid ima izlaganje jakom svjetlu. 

Šafran je skupa biljka i ima mnogo zdravstvenih prednosti, ali naučnici su se vrlo malo bavili njenim istraživanjem. Jedno od istraživanja pokazalo je važnost šafrana u zaštiti vida od štetnih kompjuterskih zraka, tako da ljudi koji jednom sedmično jedu ovu biljku nemaju probleme s vidom uzrokovane dugim boravkom ispred kompjutera. 

U jednom hadisu u kojem je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, govorio o džennetskim užicima i blagodatima, spomenuo je i da je “džennetska prašina od šafrana”. (Bilježi Ahmed. Vjerodostojnim su ga ocijenili Ahmed Šakir i Šuajb Arnaut.)

Ovaj primjer ukazuje na to da je korisno sve što je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, spomenuo u pozitivnom kontekstu, a da je štetno sve što je zabranio, što stručnjaci iz različitih oblasti svakodnevno dokazuju kroz svoja istraživanja i studije.  

(Izvor. kaheel7.com/ar)

 

Fascinantan imunološki sistem deva

Naučnici se nadaju da ćemo se okoristiti “zdravljem” deve u liječenju mnogih bolesti koje pogađaju ljude. Naučnici su skrenuli pažnju na imunološki sistem ovog pustinjskog stvorenja s jedinstvenom fiziološkom prirodom. Prema izvještaju čije je detalje objavio časopis The Biologist, antitijela u imunološkom sistemu deva odlikuju se znatno manjom veličinom u odnosu na ljude i druge sisavace. Naučnici kažu da mala veličina tim antitijelima daje mogućnost da prodiru duboko u tkivo i ćelije u koje obično ne mogu prodrijeti.

Studija pokazuje da antitijela deve karakterizira sposobnost izuzetne otpornosti na viruse, te je zato deva otporna na infekcije koje uzrokuju virusi, poput slinavke i šapa. 

Dr. Sabah Jassim, sa Instituta “Šejh Zajed” za istraživanje bilja i tradicionalne medicine u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, smatra da se ove karakteristike deve mogu laboratorijski iskoristiti za dobrobit čovjeka i njegovog liječenja. On je dodao da je strukturna jednostavnost antitijela kod deve pogodnija za razmnožavanje od umjetno uzgajanih antitijela kod ljudi. 

Važno je napomenuti da je deva u stanju izdržati žeđ dugo vremena jer sprema višak vode u krv, i sposobna je da zadrži hranu u masti koja se nalazi u njenoj grbi, kao što i njeno mlijeko može ostati svježe tri mjeseca duže od kravljeg i ljudskog mlijeka. (news.bbc.co.uk/hi/arabic/) Zar nećemo uzeti pouku?

Nakon ovog istraživanja možemo bolje shvatiti zašto nam je Allah, dželle šanuhu, naredio da razmotrimo devu i kako je stvorena: “Pa zašto oni ne pogledaju deve – kako su stvorene.” (El-Gašije, 17)

Naučnici naglašavaju kako je deva jedinstvena u svojoj građi, pa čak i imunološkom sistemu, te stoga zaslužuje da se njome bavimo i proučavamo je.

I možda sada shvatamo zašto je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, preporučivao da se liječimo devinim mlijekom, jer ono sadrži mnogo antitijela koja su otporna na bakterije i veoma su korisna za ljude. Može se reći da je devino mlijeko važan izvor antibiotika. 

 

Ko je uputio morske kornjače da pronađu svoj put do mjesta gdje su rođene

Naučnici kažu da mnogi organizmi koriste magnetsko polje Zemlje za orijentaciju u svom putovanju.

Jedno od čuda morskog svijeta jest tačnost s kojom neki morski organizmi, kao što su losos i morske kornjače, pronalaze put do mjesta gdje su se rodili i vraćaju se na njega nakon nekoliko godina. Naučnici su zbunjeni ovim fenomenom i nisu u stanju da objasne kako je to moguće i koja snaga ih navodi na tačno odredište.

Najnovija teorija kaže da ta stvorenja koriste Zemljino magnetno polje, jer svako mjesto na kopnu ili na moru karakterizira specifičan magnetni trag, a u mozgu tih organizama postoje posebne ćelije i programi osjetljivi na takva magnetna polja, te ih registriraju i tako su u stanju da ih prepoznaju kasnije.

Mi, muslimani, hvala Bogu, ne patimo od ove zbrke u tumačenju ovog i sličnih fenomena jer nam je Allah, dželle šanuhu, ukazao na ovakve fenomene i istakao da je On uputio ta stvorenja na ono što im je potrebno. Uzvišeni Allah kaže: “Gospodar naš je Onaj koji je svemu onom što je stvorio dao ono što mu je potrebno, zatim ga, kako da se time koristi nadahnuo.” (Ta-ha, 50) 

Pogledajte kako je Allahova milost velika! Ona nije zaobišla čak ni ta morska bića. Allah, dželle šanuhu, iz Svoje milosti dao im je da se koriste magnetnim poljem Zemlje za orijentaciju i da se oslanjaju na njega prilikom svojih kretanja i migracija.

(Izvor: kaheel7.com/ar) 

15. Juli 2017 | Zanimljivosti | 79

Komentari: Nema komentara

Komentirajte