Izrada programa i aplikacija koje se mogu koristiti u zabranjene svrhe

O

Često se postavljaju pitanja o poslovima koji su u osnovi dozvoljeni ali se isprepliću sa haramom i s njim dovode u vezu, kao što je prodaja artikala koji se mogu koristiti na dozvoljen i na zabranjen način. Slična tome je i tehnička podrška i izrada softvera za stranku koja će ga u nekim segmentima koristiti na haram način.

Odgovor na ovakva pitanja bazira se na razumijevanju pravila o pomaganju u grijehu, odnosno kada se povezanost sa grijehom tolerira, a kada je zabranjena.

Na početku vrijedi istaknuti da je učestvovati u grijehu, druge u njemu podržavati i pomagati vjerom zabranjeno. Svevišnji Allah, obraćajući se vjernicima, kaže: "Jedni drugima pomažite u dobročinstvu i čestitosti, a ne sudjelujte u grijehu i neprijateljstvu; i bojte se Allaha, jer Allah strašno kažnjava" (El-Maida, 2). Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Ko bude pozivao uputi, imat će nagradu ravnu nagradama onih koji ga budu slijedili a njima to neće nimalo umanjiti njihovu nagradu, a ko bude pozivao u zabludu, on će imati grijeh ravan grijesima svih onih koji ga budu slijedili a njima to nimalo neće umanjiti njihove grijehe!" (Muslim, br. 2674)

Postoje i mnogi drugi šerijatski tekstovi koji ukazuju na to da je osoba koja podržava i olakšava grijeh grešna, kao što je hadis u kojem se proklinje onaj ko zapisuje kamatni ugovor i oni koji pri takvom ugovoru budu svjedoci, onaj ko proizvodi opojna pića, poslužuje ih i sl.

Ipak, nije svaka aktivnost koja se može povezati sa grijehom haram i zabranjena. Zabranjeno je namjerno pomaganje grijeha, odnosno aktivnost kojom se grijeh ciljano pomaže, kao i izravna, bliska, neposredna podrška grijehu, kao što je posluživanje opojnih pića i zapisivanje kamatnog ugovora.

S druge strane aktivnosti koje s nekog aspekta predstavljaju indirektnu podršku grijehu ali bez namjere da se grijeh podrži, nisu haram, a kada bi sve takve aktivnosti bile zabranjene, ljudi bi se našli u velikoj teškoći i nelagodi.

Opće je poznato da je muslimanu dozvoljeno poslovati sa nemuslimanima, od njih kupovati, njima prodavati, davati u najam, poklanjati i sl., kao što je potvrđeno u praksi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, iako takvo poslovanje donosi materijalnu korist nemuslimanu i indirektno mu pomaže da upražnjava zabranjena djela kao što je kamatno poslovanje ili kupovina alkohola. Međutim, islamski zakon takvu vrstu podrške ignorira i na nju se ne osvrće.

Kolegij islamskih pravnika u Americi, na svojoj petoj konferenciji održanoj u Bahreinu 2007. godine, detaljno je razmatrao i studiozno analizirao pravilo o potpomaganju u grijehu i neprijateljstvu koje je Svevišnji Allah zabranio, a suština zaključka usvojenog na toj konferenciji bila je da se potpomaganje u grijehu može klasificirati u četiri kategorije:

• Izravna, ciljana podrška grijeha, poput osobe koja drugoj uruči opojno piće s namjerom da ga konzumira.

• Izravna, podrška koja nije ciljana, poput prodaje stvari koja se koristi isključivo u haramu, ako se ne namjerava podrška grijeha.

• Ciljana indirektna podrška u grijehu, poput osobe koja drugoj da novac da njime kupi opojno piće.

• Indirektna, nenamjerna podrška u grijehu, poput osobe koja prodaje robu koja se koristi na dozvoljen i zabranjen način, a pri tome nema namjeru da podrži i pomogne upotrebu na zabranjen način. Ili poput osobe koja drugom da novac, ne ciljajući time kupovinu opojnog pića, i ako bi tim novcem kupio vino i konzumirao ga, nije grešna osoba koja je dala novac, jer nije namjeravala da pomogne u grijehu.

Kolegij je u svom zaključku istaknuo da su prve tri kategorije zabranjene dok je četvrta dozvoljena, a to je podrška koja nije izravna niti je ciljana. (Vidjeti)

Iz četvrte kategorije izuzima se stanje kada je poznato ili prevladava mišljenje da će strana s kojom se sarađuje predmet ugovora upotrijebiti na haram način. Na toj osnovi mnogi islamski pravnici zabranili su prodaju grožđa osobi koja će ga upotrijebiti da proizvede vino i prodaju oružja u vremenu kada vlada nered i smutnja, iako se grožđe i oružje mogu koristiti i na legitiman način.

U tom smislu Ibn Tejmijja kaže: "Odjeću za koju prevladava mišljenje da će njeno nošenje doprinijeti grijehu nije dozvoljeno prodavati ili je šiti za onog ko će se njome pomoći u činjenju grijeha i nepravde... Isto važi za svaku drugu stvar koja je u osnovi dozvoljena ako se zna da će se koristiti u grijehu." (Šerhul-umda, 1/386--387)

Učenjaci prave razliku između posrednog i neposrednog grijeha i tako, naprimjer, zabranjuju davanje u najam nekretnine osobi koja bi je upotrijebila kao prostor za prodaju i konzumiranje alkohola, ali smatraju dozvoljenim da se iznajmi za stanovanje pa i ako bi se kasnije u njoj konzumirao alkohol.

U tom je smislu i fikhsko pravilo koje kaže da se u sekundarnim, popratnim stvarima tolerira i prašta više nego u primarnim i osnovnim.

Da li je podrška grijeha izravna ili je indirektna i daleka u praktičnim životnim situacijama ostaje stvar procjene i može se razlikovati od jednog do drugog stanja.

Na osnovu spomenutih pravila možemo zaključiti da je dozvoljena izrada programa, aplikacija ili web-stranica koje djeluju u domenu dozvoljenog, kao što su portali za prodaju pokućstva, namještaja, tehnike i sl., pa i ako te stranice sadrže ponešto od zabranjenog, kao što su slike neprikladno odjevenih žena, jer se u obzir uzima primarna aktivnost i ono što je dominantno i pretežno, jer ti portali nisu u osnovi osmišljeni da emituju neprikladne sadržaje, nego su osmišljeni s drugim ciljem koji je legitiman i dozvoljen.

S druge strane nije dozvoljeno učestvovati u izradi stranica ili programa koji se izravno koriste u haramu, kao što je prodaja alkoholnih pića, klađenje, kocka i sl., jer se time njihov rad podržava i implicitno odobrava. (Vidjeti: Muhammed Salih el-Munedždžid, El-Islamu sualun ve dževab, br. 247586, 396879)