Menu

Naklon prilikom pozdrava

P

Da li je dozvoljeno prilikom pozdrava nakloniti se u znak poštovanja?


O

Pri susretu se pozdravlja rukovanjem, a ako je do susreta došlo nakon dužeg vremena, po povratku sa puta i sl., zagrlit će se. Nakloniti se pri pozdravu nije naš običaj, ne prakticira se pri svakodnevnim susretima niti nakon dužeg odsustva. Enes b. Malik, radijallahu anhu, kazao je: "Neki čovjek upita: 'Allahov Poslaniče, kada neko od nas sretne svoga brata (po vjeri) ili prijatelja, hoće li mu se nakloniti?' 'Neće!', odgovori on. 'Hoće li ga zagrliti i poljubiti?' 'Neće', odgovori on. 'A hoće li ga uzeti za ruku i s njime se rukovati?' 'Hoće', odgovori Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem." (Tirmizi, br. 2728. Hadis je hasen po ocjeni Tirmizija.)

Iako je pokloniti se u znak pozdrava i iskazivanja poštovanja bilo dozvoljeno u ranijim vjerozakonima, u islamu je to zabranjeno. O poklanjanju meleka Ademu, alejhis-selam, Svevišnji Allah kaže: "A kada rekosmo melekima: 'Poklonite se Ademu! (učinite sedždu)' -- oni se pokloniše..." (El-Bekara, 34). U kazivanju o Jusufu, alejhis-selam, Svevišnji Allah kaže: "I on roditelje svoje postavi na prijesto i oni mu se svi pokloniše (sedždu učiniše)..." (Jusuf, 100) Međutim, u našem vjerozakonu to nije dozvoljeno. Ibn Ebu Evfa, radijallahu anhu, drug Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pripovijeda: "Kada je Muaz, radijallahu anhu, došao iz Šama, učinio je sedždu Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, koji ga upita: 'Šta je to, Muaze?', a Muaz odgovori: 'Allahov Poslaniče, ja sam zatekao ljude tamo da svojim svećenicima čine sedždu, pa sam odmah pomislio kako bi bilo lijepo da mi tebi nešto takvo radimo.' Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na to reče: 'Nemojte to raditi! Da sam ikome naredio da učini sedždu nekome, naredio bih ženi da učini sedždu svome mužu...'" (Ibn Madža, br. 1853. Hadis je hasen-sahih po ocjeni Albanija.)

Brojne su fetve učenjaka kojima se zabranjuje naklon pri susretu, a zabrana je strožija ako je naginjanje izraženije, tako da bude blisko rukūu. To je zabranjeno ako se čini radi pozdrava, ali ako bi to bio naklon s namjerom da se neko stvorenje veliča kao što se veliča Svevišnji Allah, onda je to nevjerstvo i otpadništvo od islama. (Vidjeti: Hašijetul-Budžejrimi, 4/241)

Prema nekim učenjacima, naklon koji ne doseže granicu rukūa i ne čini se s ciljem veličanja, nego kao pozdrav, nije strogo zabranjen. U Enciklopediji islamskog prava navodi se: "Učenjaci su kazali: ustaljena praksa da se, pri susretu, pogne glava i nakloni do granice koja se ne smatra najblažim rukūom, ne predstavlja nevjerstvo, niti je to zabranjeno, ali treba biti pokuđeno, zbog hadisa u kojem se navodi kako je neki čovjek upitao: 'Allahov Poslaniče, kada neko od nas sretne svoga brata (po vjeri) ili prijatelja, hoće li mu se nakloniti?' 'Neće!', odgovori on. 'Hoće li ga zagrliti i poljubiti?' 'Neće', odgovori Poslanik. 'A hoće li ga uzeti za ruku i s njime se rukovati?' 'Hoće', odgovori Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Ako se pri tome nagne tako da naginjanje dosegne granicu rukūa, neki učenjaci su stava da, ako time ne namjerava veličanje kao što se veliča Allah, to neće biti nevjerstvo niti haram, ali je najstrožije pokuđeno, jer forma tog postupka obično ukazuje na veličanje nekog stvorenja. Drugi učenjaci su stanovišta da je to haram pa i ako se time ne glorificira stvorenje, jer nije uobičajeno da se formom rukūa želi nešto drugo mimo veličanja Svevišnjeg Allaha i robovanja Njemu. Ibn Allan es-Siddiki navodi: 'Jedna od zabranjenih novotarija jeste naklon pri susretu u formi rukūa, a ako naklon stvorenju dosegne granicu rukūa uz namjeru da se time glorificira stvorenje kao što se veliča Svevišnji Allah, nema sumnje da onaj ko tako postupi otpada od islama i time postaje nevjernik, isto kao kada bi učinio sedždu tom stvorenju.'" (El-Mevsuatul-fikhijjetul-kuvejtijja, 23/135)

Prema tome, naklon prilikom pozdrava koji nalikuje rukūu zabranjen je, a mišljenje koje to dozvoljava slabo je i oprečno hadisu. Blagi naklon pri pozdravu koji ne nalikuje rukūu pokuđen je i suprotan praksi muslimana na koju je podsticao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, međutim, nije strogo zabranjen. A Svevišnji Allah najbolje zna.