Početna

Čudotvorna terapija

I ove se godine dolazak najodabranijeg gosta – mjeseca ramazana poklapa sa dolaskom proljeća i približavanja toplijim periodima, a što aktuelizira i teme čišćenja, odnosno detoksikacije organizma. O temi detoksikacije organizma zatrpani smo i ove godine, kao i prethodnih, ali opet valja kazati da uistinu nije sve to marketinški trik, i zaista je našem organizmu potrebno čišćenje od toksina kao i neka vrsta repair procesa. Stoga trebamo s ponosom istaknuti činjenicu da mi muslimani imamo najbolji primjer detoksikacije i osvježavanja organizma kroz naš najodabraniji mjesec kojim smo počašćeni od našeg Stvoritelja – post u mjesecu ramazanu.

Islamski post nije samo odricanje od hrane i pića, on predstavlja i duhovno vježbanje protiv strasti i poriva, kojem se vjernik prepušta jednom godišnje, a koji opet neminovno mora ostaviti i ostavlja utjecaj na njegovu dušu i tijelo.

Kroz ovu rubriku dosta smo se često osvrtali na medicinski aspekt posta i naučne potvrde o njegovim dobrobitima. Ukazivali smo na benefite povremenog preskakanje obroka tzv. povremeni post. Jer, dok stalno jedemo, tijelo troši 80% energije na probavu hrane i nije u stanju stići odraditi druge važne poslove, poput detoksikacije i regeneracije naših ćelija. Željeli smo ukazati na to da mi sami takvim načinom života blokiramo mehanizam samoizlječenja na koje je naše tijelo programirano i uvodimo se u stanje bolesti.

Naglasili smo i kako eminentni svjetski stručnjaci preporučuju povremeni post (Intermittent fasting ili IF), koji se može sprovoditi na različite načine. To može biti suzdržavanje od hrane ili smanjeni unos hrane. Postoje različite formule IF-a ali najodabranija je ona 16:8, kod koje se 16 sati ne jede, a 8 jede. Naziva se drugim imenom i svakodnevni djelimični post, i najbolje ga je prakticirati između 28 i 30 dana, i time smo povlačili paralele sa postom mjeseca ramazana.

Čini se kako cijeli svijet bruji o trendu zdravog življenja, i stoga zašto ne bismo još jednom s ponosom ukazali i na dokazivost matematičkom formulom značaja ramazana i preporučenog posta tokom mjeseca ševvala.

• 1 dan posta pročišćava nas za period od 10 dana jela

• 30 dana posta x 10 = 300

• 6 dana posta ševvala= 60

Što će kazati, za 36 dana posta očistimo organizam za cijelu kalendarsku godinu.

U ovom broju željeli bismo malo staviti težište na pravilniju ishranu tokom samog mjeseca posta, i ukazati na česte greške koji pojedini postači znaju napraviti, i time sebi onemoguće apsolutno čišćenje organizma od toksina i regeneracije na ćelijskom nivou.

Ramazan osim ibadeta, te odricanja od strasti, hrane i pića sa sobom nosi i još jednu stavku, tradicijske prirode – spremanje i pripremu različitih i raznolikih jela za period prekida posta – iftara. To su bez ikakve sumnje prelijepi momenti kojih se svi rado sjećamo i u kojima također uživamo, jer nam se domovima i soframa šire i prožimaju najrazličitiji i najljepši mirisi hrane. Ali počesto se zna zaboraviti da su nutritivne potrebe tokom ramazana zapravo iste kao u ostalim mjesecima. I tako dolazimo do tačke koju jednostavno treba nazvati njezinim pravim imenom – pretjerivanje u hrani.

Ta pretjerana konzumacija hrane uzrokuje niz probavnih poremećaja. Također unos prevelike količine tečnosti u nemalim razmacima dovodi do razrjeđivanja želučanog soka, a time se probava usporava. Želudac koji smo naglo pretrpali izaziva konstantan osjećaj neprijatnosti, a kao posljedica vrenja pojavljuju se gasovi i osjećaj nadutosti u stomaku. Stoga treba za početak uzimati lako probavljive namirnice bogate glukozom koja će preći u krv za što kraći period. Naravno, najidealnija namirnica tog tipa jest hurma ili datula, i stoga se post i prekida datulom. Dalje bismo se trebali potruditi da ostatak našeg iftarskog obroka bude lagan za probavu, uključiti dosta salata koje su bogate vlaknima i koje će poboljšati probavu. A malo teže obroke konzumirati uz pravilan odabir začina i napitaka sa probiotskim kulturama. Tu bismo preporučili razne jogurte i sirutku.

Ne treba smetnuti s uma da, kao oni koji imamo namjeru postiti naredni dan, sve do sehura možemo jesti i piti, i to možemo i trebamo iskoristiti te u manjim porcijama isprobati sve ono sa naših sofri što smo pripremili u susret iftaru i prekidu posta. Ključ svega je naravno u nepretjerivanju. Jer, hrana nam je i otrov i lijek, ovisno o unosu. Post se s razlogom naziva “čudotvornom terapijom”, jer je popis tjelesnih stanja poboljšanih postom dugačak i raznovrstan. Zato to nemojmo umanjivati pretjeranom konzumacijom hrane i napitaka. Naš se organizam zna sam izliječiti, a sve što mi trebamo napraviti jeste – ne smetati mu pritom.

Sretni smo da nam se bliže dani posta – mjesec ramazan, koji nam donosi olakšice i koristi za naš život, naše zdravlje i našu vječnost kojoj idemo.

(Korištena literatura: Joel Fuhrman, Fasting and Eating for Health: A Medical Doctors Program for Conquerting Disease)

Tekst Čudotvorna terapija je objavljen u broju 90, 17. maj 2019. - 12. ramazan 1440. AH, Permalink

Povezano

Naše zdravlje Broj 134

Kraj ljeta, “food noise” i kalorijski deficit

Ljeto nam je bilo dugo i toplo. Vrelina i sparina bile su dio svakodnevnice. Snalazili smo se i nadmudrivali toplinu svaki dan. Unatoč mišljenju da se ljeti jede manje kalorična hrana i da se lakše skidaju kilogrami, ipak mnogi su dobili i koji kilogram više. To je stoga što mnogi od nas, ako ne i velika većina, sjede u udobnom hladu domova vještački dobivenom i toplina spolja nema utjecaja na naš metabolizam i način ishrane. Štaviše, mnogi posežu za hranom i više nego inače. Ako se tome doda koji sladoled, desert, manjak kretanja zbog toplinskih udara, imamo fin recept za dobijanje na kilaži. Mnogi su priznali da su u takvim prilikama zapravo malo više razmišljali o hrani i stalno bili u potrazi za novim zalogajem i gastro zadovoljstvom. Ako spadate u ovu grupu, onda ste iskusili svojevrstan fenomen koji se naziva “food noise”.

Naše zdravlje Broj 133

Ljeto i život uz ekstremne temperature

Stiglo nam je ljeto i zvanično, kalendarski. I tako neki dan čitam tekst o opasnostima koje ekstremne vrućine predstavljaju za djecu ostavljenu u automobilima. I zaista mi pada na pamet pitanje kako ijedan normalan čovjek može ostaviti svoje dijete u autu na "samo dvije minute", a napolju je ljetna vrelina i situacija se u automobilu može dovesti do usijanja. Prvo te famozne "dvije minute". Pa je li to ikom od nas treća obećana? Šta ako život izgubiš? A drugo, te "dvije minute" često znaju dovesti do toga da se dijete naprosto zaboravi u autu i izgubi život u strašnim mukama i okolnostima. Stoga, ako vidite dijete u autu, a roditelja ili drugu odgovornu osobu nema, makar popalio svu signalizaciju, zovite policiju i ne dvoumite se ni trena. Takve osobe zaslužuju i kaznu i ukor.