Bitka za Hamu: Između žestine revolucionara i straha stanovnika
Prije otprilike mjesec dana općina Hama počela je da se vraća u medijsku pažnju usljed sve žešćih bitki u periferiji tog grada i zapaženog napretka koji su ostvarili revolucionari na sjeveru te općine. Počela je jedna serija bitki koje su rezultirale zauzimanjem jednog broja utvrda od strane revolucionara. Velike akcije i zapaženo napredovanje imali su veliki odjek, tako da je to postalo dnevna priča ljudi u tom gradu i jedina briga revolucionara u periferiji. Oni su dugo čekali ovaj dan, kao što kažu. Jasir, jedan od učesnika u bitkama, kaže: “Izašao sam iz Hame prije više od godinu dana zbog bezbjednosnog pritiska i živim u periferiji nadajući se da ću se jednog dana vratiti u svoj grad i učestvovati u njegovom oslobađanju. Imam osjećaj da postoji zavjera protiv Hame zato što već više od godinu dana nema pomoći u vidu bilo kakvih vojnih akcija koje bi dovele do oslobođenja. A danas je došao momenat koji smo dugo čekali i borit ćemo se za to.” Što se tiče aktivista unutar Hame, oni trpe žestoku bezbjednosnu opsadu koja se ogleda u režimskim racijama, jer režimske snage nalaze se na ulicama i u zgradama i sprečavaju bilo kakvu revolucionarnu aktivnost, bila ona mirna ili nasilna. Zato se većina aktivista posvetila radu preko interneta i društvenih mreža. Ebu Džud, aktivista koji živi u Hami, kaže: “Živjeli smo čitav mjesec slobodnim životom prije nego što je vojska napala naš grad i oduzela nam slobodu. Danas živimo pod blokadom režima koja se ogleda u hapšenjima, krađi i iskorištavanju ljudi više od godinu dana. Snage bezbjednosti dozvolile su otimanje i one se samo trude da ponize narod i kradu njihov imetak. S druge strane, civili su zabrinuti i žive između želje da se konačno riješe opresije režima i straha od njegove osvete ako revolucionari uđu u grad i potom se povuku, kao što se to desilo u prošlosti. Ebu Ejhem, vlasnik jedne radnje, kaže: “Nema sumnje da se mi želimo riješiti stanja u kojem živimo, poniženja i anarhije, jer mi živimo životom zatvorenika u svojoj zemlji i nije moguće da se slobodno šetamo zbog režimskih punktova. Naš je aktivitet ograničen pa tako dane provodimo baveći se sa našim poslima, a navečer smo u kućama, jer šetanje je navečer zabranjeno i svako ko se nalazi na putu izložen je režimskim snajperima i vatri s punktova. Pored toga, izražena je i kriza u snabdijevanju vodom, strujom i osnovnim namirnicama. Međutim, više od svega, mi se bojimo, ako se grad oslobodi, onoga što će uslijediti nakon toga: režima i njegovih pokolja na koje smo navikli u svakom oslobođenom gradu. Također se bojimo da budemo protjerani zbog rata, jer sve što posjedujemo su naše kuće i radnje.” (Izvor: AlJazeera.net)
Ebu Fetuh upozorava na novu revoluciju u Egiptu
Presjednik Stranke snažnog Egipta Abdulmun‘im Ebu Fetuh izjavio je da će se Egipćani ponovo pobuniti i protiv režima, koji je nazvao vojnom huntom, i protiv velikih kršenja ljudskih prava i zbog teškog ekonomskog stanja. U međuvremenu u pokretu Temerrud (pokret koji je vodio pobunu i svrgavanje Mursija) dolazi do podjela zbog razilaženja oko podrške kandidaturi Sisija ili Sabahija na presjedničkim izborima. Ebu Fetuh izjavio je za Reuters da “će se egipatski narod ponovo rasrditi i podignuti revoluciju za izbacivanje ove opresije koja je desetine puta gora od dana bivšeg presjednika Hosnija Mubaraka”. Bivši kandidat za predsjednika smatra da su se Mubarakovi ljudi vratili za osvetu i da ustrajavaju na otimanju sloboda koje su ljudi dobili nakon revolucije u januaru 2011. “Mubarakovi ljudi žele da čuvaju svoje interese i njihova su djela pokvarena”, rekao je Ebu Fetuh, i dodao da Egipćani žive teškim životom, što će rezultirati povratkom revolucije, te da je popularnost Abdulfettaha es-Sisija iskonstruirana i da su Egipćani bili izloženi ispiranju mozga i da će izgubiti svoje strpljenje još jednom ako stanje u Egiptu ostane isto. Također, istakao je da je Egipat postao neuspjela država i da je on odlučio da se neće kandidovati za naredne predsjedničke izbore, jer vlasti su u zemlji stvorile “republiku straha”, te dodao da će biti teško dokrajčiti Muslimansko bratstvo koje se spasilo od kampanja istrebljenja tokom decenija, pozivajući tu organizaciju i vojsku da nađu kompromise kroz dijalog kako bi se ostvarila stabilnost u zemlji. Pokret Temerrud podijeljen je u prvim redovima zato što su mnogi obznanili da u predsjedničkim izborima podržavaju osnivača Narodne struje Hamdina Sabahija, dok je Mahmud Bedr, osnivač pokreta Temerrud, ponovio da pokret podržava kandidaturu ministra odbrane Abdulfettaha es-Sisija za predsjedničke izbore koji su planirani za mart 2014. I Mahmud Bedr obznanio je da je zamrznuto članstvo čelnika koji su izjavili da podržavaju Sabahija i da se pokret uskoro mijenja u političku stranku. Sabahi je bio treći u prvom krugu na izborima 2012., u drugom krugu Mursi je pobijedio Ahmeda Šefika koji je bio zadnji premijer za vrijeme Mubaraka.
(Izvor: AlJazeera.net)
Zabrana držanja hutbi Muhammedu Hasanu, Huvejniju i Jakubu
Egipatsko ministarstvo vakufa izdalo je odluku o zabrani držanja hutbi u mesdžidima za trojicu najistaknutijih selefijskih daija, i to ministarstvo tražilo je od daija da dobiju dozvolu prije držanja hutbi. To se desilo nakon što su ove daije izdale fetve u kojima se traži bojkot referenduma o ustavu. Centar za javnost pri Ministarstvu vakufa izdao je saopćenje u kojem navodi da je odluka došla kao upotpunjenje prošle odluke koju je ministarstvo već izdalo, ta odluka je obuhvatila zabranu držanja hutbi za one koji nisu završili Al-Azhar. “Pregledajući dozvole koje su izdate u zadnjem periodu, našli smo da neki hatibi i daije ne zadovoljavaju uvjete za dozvolu držanja hutbe jer nisu završili Al-Azhar, a kandidovanje imama i hatiba zahtijeva obrazovanje na Al-Azharu”, navodi se u obrazloženju zabrane. Ebu Ishak el-Huvejni pozvao je na bojkot referenduma o izmjenama ustava i pozvao je da se ne učestvuje na njima, a u slučaju učestvovanja, ukazao da izmjene ustava ne treba podržati. Šejh Mustafa el-Adevi također je obznanio da odbacuje podržavanje izmjena ustava, potvrđujući svoj stav i u odgovoru na pitanje jednog gledaoca o propisu učestvovanja u glasanju za ili protiv ustava: “Nemoj nikad reći ‘da’, jer ovi ustavi su ništavni i odstupaju od zakona Gospodara svjetova.”
(Izvor: alarabiya.net)
Neviđena kršenja prava žena koje se protive vojnom udaru u Egiptu
“Ispaljivali su u našem smjeru bojevu municiju i metke za lovačke puške, i ispaljivali su na nas gas, tako da nismo mogle da dišemo, djevojke su padale na zemlju bez svijesti zbog suzavca. Vidjela sam ih kako moje prijateljice, studentice sa univerziteta, udaraju bez imalo milosti, kao da su razbojnici.” Ovako Ruvejda A. opisuje ophođenje bezbjednosnih snaga prema studenticama koje su protiv vojnog udara. Ruvejda, studentica na Pedagoškom fakultetu na Al-Azharu, dodaje za AlJazeera.net: “Demonstracije su mirne, ali sigurnosne snage žele da uguše demonstracije ne uzimajući u obzir da su mirne i koji su ciljevi ili pripadnost onih koji ih organiziraju. Cilj gušenja jeste ušutkivanje svih glasova na bilo koji način, bez obzira na gubitke ili sramotne ispade sigurnosih snaga koji su napunili kanale i stranice.” Pokret žena protiv vojnog udara obznanio je da su sigurnosne snage uhapsile stotine žena i djevojaka, među kojima ima i djevojaka koje idu u srednju školu. U jednom saopćenju pokret je ustvrdio da ide putem slobode i putem žena koje su pale kao šehidi ili koje su zatvorene.
(Izvor: AlJazeera.net)
Povećava se broj Meksikanaca koji prihvataju islam
U gradu Tijuana na granici između Meksika i SAD-a, u sjeni nasilnih ratova između bandi, broj lokalnih stanovnika koji prihvataju islam raste. Statistike koje su sakupljene od Pew Forum on Religion of Public Life sugeriraju da je broj muslimana u Meksiku u 2009. iznosio oko 110.000. Jedan redovni posjetilac džamije u Meksiku, Amirr Carr kaže: “Islam je promijenio moj život, prije sam bio član ulične bande. Bio sam kurir i jednog dana ranjen sam i morao sam u kolica. Sjeo sam i prvi put sam slušao u svom životu. Slušajući o islamu, promijenio sam svoj život.” On je rođen u Kaliforniji, ali je zajedno sa svojom suprugom Naimom deportovan nakon što je pušten iz zatvora. Zidane Zeraoui, profesor na Tehničkom univerzitetu u Monterrey, objašnjava da povijest muslimana u Meksiku počinje davno. Muslimani i židovi došli su u Meksiko u ranom kolonijalnom periodu kao oni koji su natjerani da prime kršćanstvo, što su prividno i učinili, ali u privatnom životu oni su praktikovali svoje vjere. Muslimani u Meksiku općenito su koncentrirani u četiri grada: Tequesquitengo, Torreón, San Cristobal de las Casas i Mexico City. I i Chiapasu je jedan dio urođeničkih populacija, kao Maje i Tzotzili, primio islam.
(Izvor: Number of Mexicans converting to Islam rises, worldbulletin.net)
