Saudijska Arabija
Saudijska Arabija želi naoružati sirijsku opoziciju protuzračnim raketnim sistemom
Saudijski ministar vanjskih poslova Adil Džubejr sredinom februara dao je intervju njemačkom Der Spiegelu u kojem je najavio da će Saudijska Arabija naoružati “umjerenu sirijsku opoziciju” protuzračnim raketnim sistemom i raketama zemlja-zrak. U nastavku prenosimo najzanimljivije dijelove intervjua.
Der Spiegel: Da li Saudijska Arabija podržava naoružavanje sirijske opozicije protuavionskim raketama?
Džubejr:
Da. Smatramo da će rakete zemlja-zrak promijeniti odnos snaga na terenu i umjerenoj opoziciji omogućiti da neutralizira helikopterske napade i sirijske zrakoplovne snage koje bacaju bojne otrove, kao što je ta vrsta pomoći promijenila odnos snaga u Afganistanu. Ovo pitanje treba dobro proučiti, jer ne želimo da se ovakvo oružje nađe u pogrešnim rukama.Der Spiegel: Hoće li sukob u Siriji dovesti do trećeg svjetskog rata?
Džubejr:
Izbijanje trećeg svjetskog rata nije moguće. Postavlja se pitanje, boji li se Rusija da bi poraz IDIŠ-a doveo do poraza Asada, jer je cilj naše kopnene intervencije u Siriji borba protiv IDIŠ-a.Der Spiegel: Da li je ruska vojna intervencija u Siriji imala veliku ulogu na razvoj događaja? Kako biste opisali odnos između Saudijske Arabije i Rusije u ovoj fazi?
Džubejr:
Izuzmemo li ono što se dešava u Siriji, naši odnosi sa Rusijom vrlo su dobri i želimo ih jačati i produbljivati. Dvadeset miliona Rusa su muslimani. Poput Rusije, i mi imamo interes da se borimo protiv ekstremizma. I jednako tako, imamo obostrane interese na tržištu energenata. Naše neslaganje oko sirijskog pitanja više je taktičko nego strateško. I mi i Rusija želimo da Sirija bude stabilna i jedinstvena zemlja u kojoj će svi Sirijci uživati jednaka prava.Der Spiegel: Smatra li se Saudijska Arabija ugroženom zbog sporazuma o iranskom nuklearnom programu, koji može donijeti zbližavanje vašeg neprijateljskog susjeda da vašim najmoćnijim saveznikom na Zapadu, Sjedinjenim Američkim Državama?
Džubejr:
Podržavamo svaki sporazum koji će spriječiti Iran da napravi nuklearnu bombu. Ovaj sporazum sadrži vrlo bitne tačke koje omogućavaju da se efikasno kontrolira da li se Iran pridržava sporazuma, te dopunske akte koji reguliraju postupak u slučaju da Iran prekrši sporazum. Ono čega se pribojavamo jeste da će Iran iskoristiti priliv sredstava od ukidanja embarga za neprimjerene aktivnosti u regiji.(Izvor: eldorar.com)
Iran
Arapi Ahvaza demonstrirali ispred Iranske ambasade u Londonu
Aktivisti Demokratskog fronta Ahvaza organizirali su mirne proteste pred Iranskom ambasadom u Londonu. Okupljeni aktivisti nosili su transparente sa natpisima u kojima se osuđuje iranska tiranija i kršenje prava arapske populacije u Ahvazu, politiku protjerivanja Arapa i naseljavanja etničkih Perzijanaca na područja Ahvaza, politički motivirana smaknuća aktivista za prava Arapa Ahvaza.
Ahvaz je oblast u današnjem Iranu koja se proteže duž obale Arapskog zaljeva. Naseljavali su je većinom Arapi i do 1925. godine bio je samostalna država čiji su vladari nosili titulu emira, a država je bila poznata kao Emirat Arabistan. Godine 1925. iranski šah Reza Pahlavi okupirao je taj arapski emirat i od tada se Arapi Ahvaza suočavaju sa ugnjetavanjem, ali i bore za svoja prava i vraćanje nezavisnosti.
Iranske vlasti podijelile su ovaj arapski emirat na tri dijela kako bi lakše vladali osvojenim područjem.
(Izvor: skynewsarabia.com)
Libanon
Libanski ministar pravde podnio ostavku “jer Hezbollah uništava državne institucije”
Ešref Rifi podnio je 21. februara ostavku na dužnost libanskog ministra pravde navodeći kao razlog političku krizu koju su izazvali Hezbollah i njegovi saveznici, a koja onemogućava rad državnih institucija.
Podsjećanja radi, navodimo da već 21 mjesec libanski parlament ne uspijeva izabrati predsjednika države, jer Hezbollah pod svaku cijenu želi nametnuti svoga kandidata (Prema ustavu Libana, predsjednik države je uvijek iz reda kršćanske vjerske zajednice, ali ga biraju svi članovi parlamenta. Kršćanske političke stranke podijeljene su između savezništva sa šiijskim Hezbollahom i sekularno orijentiranom sunnijskom strankom El-Mustakbel.).
Kriza je dodatno pogoršana nedavnim izjavama vođe Hezbollaha, u kojima je optužio Saudijsku Arabiju i zaljevske zemlje, dominantno sunnijske zemlje, za podržavanje Izraela. Kao posljedica tih optužbi i nemoći libanske vlade da se odupre Hezbollahu, Saudijska Arabija objavila je da će obustaviti slanje oko tri milijarde vrijedne pomoći libanskoj vojsci i sigurnosnim službama.
Ešref Rifi izjavio je da neće dozvoliti vođi Hezbollaha da otme libanskom narodu slobodu samostalnog odlučivanja o svojim interesima, te da je nedopustivo njegovo napadanje Saudijske Arabije koja je poznata po tome što pomaže sve Libance kroz pružanje pomoći libanskim institucijama, ne favorizirajući sunnije nad ostalima, niti nastojeći iskoristiti svoju pomoć za miješanje u unutrašnja pitanja Libana.
(Izvor: huffpostarabi.com)
Irak
Svijet ignorira zločine šiijskih milicija u Iraku
Čitav svijet složno osuđuje zločine IDIŠ-a i ulaže napore u borbi protiv njih. Činjenica je, međutim, da su zločini šiijskih milicija, koje uživaju jaku političku i vojnu podršku kako iračke vlade tako i stranih zemalja, u Iraku jednako stravični, pa i teži. Teži su utoliko što zločini šiijskih milicija nailaze na podršku iračke vlade naočigled Sjedinjenih Američkih Država, koje se ne osjećaju nimalo uznemirenim zbog tih zločina.
Niko se ne pita šta je krivica žrtava šiijskih milicija, pa da su zaslužili da ih žive spaljuju, masakriraju i ubijaju na najsvirepiji način.
U organizaciji za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch smatraju da se zločini šiijskih milicija nad sunnijama mogu okarakterizirati kao ratni zločin. Human Rights Watch tereti šiijske milicije (različite paramilitarne organizacije ustrojene na sektaškom principu – pripadnosti šiizmu) za masovna ubistva sunnijskih civila, rušenje sunnijskih džamija, pljačkanje i demoliranje dućana i radnji u vlasništvu sunnija.
U izvještaju koji je Organizacija objavila u januaru, između ostalog, kaže se: “Ciljano ubijanje civila, pljačkanje i uništavanje njihove imovine, što je sasvim neopravdano, predstavlja teško kršenje međunarodnih zakona. Po svom obimu, ti zločini mogu doseći kvalifikaciju ratnog zločina.”
Human Rights Watch smatra da iračka vlada snosi veliki dio odgovornosti za zločine šiijskih milicija nad sunnijskim civilima i njihovom imovinom, naročito stoga što ih je u aprilu 2015. zakonski pripojila državnim sigurnosnim snagama.
Sunnijski parlamentarci opetovano traže od iračkog premijera Abadija da rasformira ove sektaške milicije, ali on to uporno odbija.
(Izvor: bbc.com/arabic i okaz.com.sa)
