Arapska liga će lobirati da UN prizna palestinsku državu
“Arapske države uskoro će započeti diplomatske napore s ciljem uvjeravanja UN-a da prizna palestinsku državu s Istočnim Jerusalemom kao glavnim gradom”, kazao je jordanski ministar vanjskih poslova Ayman Safadi, izvijestio je Reuters.
Poseban odbor, koji čine Egipat, Maroko, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Palestina i Jordan, formiran je nakon hitnog sastanka Arapske lige u Kairu ubrzo nakon Trumpove odluke o priznavanju Jerusalema kao glavnog grada Izraela, kako bi se diplomatskim putem pokušalo utjecati na to da Washington povuče svoju odluku.
Safadi je izjavio: “Mi ćemo se toj odluci suprotstaviti traženjem donošenja UN-ove rezolucije kojom se priznaje palestinska država u granicama iz 1967. s Jerusalemom kao glavnim gradom.” No, nije ulazio u detalje o vremenu početka tih diplomatskih poteza, niti je htio reći da li će tražiti rezoluciju Vijeća sigurnosti ili Generalne skupštine UN-a.
Ahmed Aboul Gheit, generalni sekretar Arapske lige, rekao je da su mirovni pregovori ugroženi zbog poteza u kojima se može vidjeti američka pristranost prema Izraelu. “Želimo smanjiti gubitke na palestinskoj strani i smanjiti izraelske dobitke”, dodao je Aboul Gheit.
Generalna skupština UN-a je 21. decembra, na prijedlog koji je podnijela Turska, sa 128 glasova za i 35 suzdržanih usvojila rezoluciju kojom se odbija Trumpova odluka o Jerusalemu.
Ohrabren Trumpovom odlukom, izraelski ministar stanovanja Yoav Galant najavio je planove za izgradnju 14.000 novih stambenih jedinica u okupiranom Jerusalemu za židovske doseljenike.
(Izvor: middleeastmonitor.com)
Zračni napadi
Zračni napadi doprinijeli su udvostručenju stradanja civila u Iraku i Siriji prošle godine, navodi se u izvještaju britanske organizacije Action on Armed Violence (AOAV). U globalu, ubijeno je najmanje 15.399 civila u prvih jedanaest mjeseci 2017. godine, prema podacima organizacije AOAV koja se bavi monitoringom oružanog nasilja (AOAV).
Broj civilnih žrtava u Siriji povećan je za 55 posto u odnosu na 2016., dok je u istom razdoblju u Iraku broj civilnih žrtava povećan za 50 posto. AOAV u svom izvještaju navodi da je većina od ukupno 15.399 civilnih žrtava poginulo od posljedica zračnih napada (58 posto). Ratovi u Siriji, Iraku i Jemenu u velikoj su mjeri odgovorni za povećanje broja civilnih žrtava. Podaci za Siriju i Irak u potpunoj su suprotnosti s onima koje daju SAD, koje predvode međunarodnu koaliciju za borbu protiv ISIL-a, koja djeluje na nebu iznad Sirije i Iraka.
Organizacija Airwars, koja prati stradanja sa smrtnim posljedicama u Iraku i Siriji, procjenjuje da je u prošloj godini između 11.000 i 18.000 civila poginulo od posljedica napada vojne koalicije predvođene SAD-om.
U izvještaju Associated Pressa navodi se procjena da je samo u Mosulu poginulo najmanje 9.000 civila. No, ako se uzmu u obzir brojke koje su objavili Amnesty International, Irak Body Count i UN, broj civila ubijenih u Mosulu mogao biti čak preko 11.000 ljudi, dok su stotine još uvijek pod ruševinama.
Američka koalicija priznala je da je uzrokovala 800 smrtnih slučajeva u Siriji i Iraku od 2014. godine, a tvrdi da je izazvala 326 smrtnih slučajeva civila u Iraku prošle godine. Velika Britanija negira da su njene akcije u sklopu koalicije rezultirale bilo kakvim civilnim žrtvama. Rezultati novinskog istraživanja MEE-a otkrili su da je na mete u Siriji i Iraku od 2014. palo preko 3.400 bombi koalicione avijacije.
(Izvor: middleeasteye.net)
Dvanaest šiijskih milicija na koje iranski režim troši milijarde dok iranski narod gladuje
Iranski narod započeo je novu godinu masovnim protestima širom zemlje, a glavni razlozi su siromaštvo koje hara zemljom i vojne avanture iranskog režima u zemljama regije, koje koštaju milijarde dolara godišnje.
Iranski sektaški režim već četiri decenije intenzivno radi na osnivanju svojih marionetskih milicija i stranki u zemljama regije. Režim na te aktivnosti troši ogromna finansijska sredstva ne obazirući se na ogromno siromaštvo od kojeg pate široki slojevi iranskog društva, usljed čega je u toj zemlji veoma raširena prodaja tjelesnih organa, jer mnogi siromasi primorani su da prodaju bubreg kako bi osigurali egzistenciju svojim porodicama.
Trenutno iranske milicije siju nered u najmanje devet država u regiji, a najznačajnije od tih milicija jesu sljedeće: Hezbollah iz Libana, Ketaibu Hezbollah iz Iraka, Hareketun-nudžeba iz Iraka, Asaibu ehlil-hakk iz Iraka, Fejlek Bedr iz Iraka, Liva Ebul-Fadl el-Abbas iz Sirije, Hezbollah el-Hidžaz iz Saudijske Arabije, Ensarullah (Husi) iz Jemena, Liva Fatimijjun iz Afganistana, El-Džebhetul-ilamijje li tahriril-Bahrein iz Bahreina, El-Hareketul-islamijje (džemat Ibrahima el-Zakzakija) iz Nigerije, i Sipah-e-Muhammad (Vojska Muhammeda) iz Pakistana.
(Izvor: alarabiya.net)
Sjedinjene Države postale izolirane i usamljene u Vijeću sigurnosti UN-a
Shlomo Shamir, izraelski autor i analitičar lista Maariv, pomno je pratio kako su Sjedinjene Države postale izolirane i usamljene u Vijeću sigurnosti UN-a, kako tokom posljednjeg sastanka u vezi sa masovnim protestima u Iranu, tako i u priznavanju Jerusalema kao glavnog grada Izraela.
Najmoćnija država na svijetu suočila se sa protivljenjem četrnaest ostalih članica Vijeća sigurnosti i čak oštrom kritikom svoje politike.
Shamir navodi da su se Sjedinjene Države, uprkos tome što je američka ambasadorica u UN-u pokušala da u svojim izjavama demonstrira silu, pokazale nemoćnim.
U vezi sa protestima u Iranu, Shamir ističe kako se četrnaest, od ukupno petnaest članica Vijeća sigurnosti složilo da su protesti u Iranu zabrinjavajući, ali su te zemlje, također kritizirale politiku petnaeste članice – SAD-a, prema navedenim protestima. Slično se, piše, ponovilo i nakon Trumpovog priznanja Jerusalema kao glavnog grada Izraela. Izraelski autor navodi kako je uobičajeno da američka ambasadorica u UN-u drži govore u kojima oštro napada Iran ili brani Trumpovu odluku u vezi sa Jerusalemom, ali da to postaje sve žalosnije slušati, s obzirom na to da je gotovo postalo pravilo da su Sjedinjene Države usamljene u stavu prema gotovo svim svjetskim problemima.
On je zaključio da Sjedinjene Države, uprkos tome, insistiraju na sjednicama Vijeća sigurnosti kako bi se “junačile pred Palestincima i Pakistanom, ali da se na pitanju Sjeverne Koreje i Irana pokazuje da Sjedinjene Države gube autoritet i ugled u svijetu.
(Izvor: arabi21.com)
Mahatir Mohammad, kandidat opozicije za premijera Malezije
Opoziciona koalicija u Maleziji izabrala je bivšeg premijera Mahatira Mohammada, koji ima 92 godine, za kandidata za premijera na općim izborima koji bi se trebali održati u avgustu ove godine. Mahathir je najveća prijetnja trenutnom premijeru Najibu Razaku, koji se sučeljava s optužbama za korupciju, dok je najpopularniji opozicioni lider Anwar Ibrahim i dalje u zatvoru. Ako opozicija dobije izbore, Mahatir će postati najstariji svjetski lider.
Mahatir je tokom dvadeset dvije godine obnašanja premijerske dužnosti stekao glas čovjeka koji je autokrat, koji nema vremena za opoziciju koja prihvata liberalne vrijednosti.
Saifuddin Abdullah, glavni sekretar opozicione koalicije, tokom sastanka je rekao da će opozicija, ako dobije izbore, pokrenuti sudski postupak za dobijanje kraljevske amnestije za Anwara Ibrahima, kako bi i on postao dio savezne vlade.
Savez između Mahatira i Anwara Ibrahima predstavlja preokret u njihovim dosadašnjim odnosima koje je karakterizirala oštra konfrontacija koja je gotovo dvije decenije opterećavala malezijsku političku scenu.
(Izvor: thenewkhalij.news)
