U više od deset gradova u Indiji, Hindusi pokušavaju na sudovima iznuditi presudu da se neke drevne džamije pretvore u hinduističke hramove. U zahtjevu za pokretanje sudskog postupka kao glavni dokaz naveli su da su te džamije prvobitno bile hinduistički hramovi i da su kasnije pretvorene u džamije. Ovaj novi talas hinduističkog religioznog žara zaoštrava odnose između Hindusa i značajne muslimanske manjine u Indiji.
Tenzije su uzavrele u hinduističkom gradu Varanasi, jednom od najstarijih gradova na svijetu. U džamiji Gyanvapi u Varanasi, na kojoj postoje minareti, kupola i mnogi drugi detalji svojstveni džamijama, u kojoj se i danas pet puta dnevno obavlja molitva, postoje vidljivi tragovi da je ova džamije nekad u prošlosti bila i hram. To se jasno uočava ako se pogleda jedan od vanjskih zidova ove džamije iz 17. vijeka: spolja izgleda baš kao stari smeđi zid hrama. Historičari se također slažu da je muslimanski car Aurangzeb iz 17. vijeka srušio hram posvećen hinduističkom bogu Šivi i sagradio sadašnju džamiju na temeljima hrama.
Pored sudske tužbe, povećane su tenzije i oko same džamije. Hindusi, koji vjeruju da je u tom zidu uklesan lik boginje Shringar Gauri, dolaze do vanjskog zida na kojem se vide tragovi hrama i na tom mjestu upražnjavaju svoje molitve, i traže da se dopusti da se uklone zidovi, kako vanjski tako i unutar džamije, kako bi se istražilo koji su bogovi još uklesani na džamijskim zidovima.
Sve ovo dovelo je do toga da muslimani skoro u visini kupole džamije podignu visoku ogradu oko cijele džamije. Svaki ulaz u džamiju dobro je čuvan i svako ko želi da uđe dužan je da pokaže dokumente i prođe provjeru obezbjeđenja.
Advokat uprave džamije Abhay Nath Yadav, pozivajući se na Zakon o bogomoljama, odnosno na Zakon o bogomoljama iz 1991. godine, rekao je da bi sud trebao odbiti tužbu i zahtjeve Hindusa i da vjerski karakter bogomolje mora ostati onakav kakav je bio 15. augusta 1947. godine, na dan kada je Indija postala nezavisna, jer 1942. godine sudija je već jednom presudio da su Gyanvapi džamija i zemljište na kojem se nalazi vlasništvo islamske zajednice.
Vjerski nemiri
Zakon je tada donesen upravo da bi se spriječio ovakav sukob, jer lako može dovesti do vjerskih nemira u Indiji. Godinu dana nakon što je zakon stupio na snagu, izbili su stvarni nasilni vjerski nemiri nakon što je gomila ogorčenih Hindusa srušila džamiju Babri u gradu Ayodya. Procjenjuje se da je u neredima koji su uslijedili ubijeno oko 2.000 muslimana.
Izgradnja hrama bogu Ramu na mjestu srušene džamije Babri decenijama je bila tačka dnevnog reda hinduističke nacionalističke vladajuće stranke BJP sadašnjeg premijera Modija. Vrhovni sud je 2019. to dozvolio. To je bilo moguće jer je ovaj slučaj pokrenut prije 1991. godine, stoga je spomenut kao izuzetak u Zakonu o bogomoljama. Godine 2020. Modi je sam položio kamen temeljac na temeljima džamije Babri.
Također, u svojoj presudi iz 2019. godine, Vrhovni sud je naveo da se greške iz daleke prošlosti ne mogu ispraviti sadašnjim pravnim sistemom. Zakon iz 1991. trn je u oku fanatičnim Hindusima, koji bi željeli srušiti svaku džamiju koja je možda u prošlosti bila izgrađena na ruševinama hinduističkog hrama. "Presuda iz 1991. legalizira nezakonite radnje barbarskih osvajača", rekao je advokat koji osporava zakon na Vrhovnom sudu.
U međuvremenu, Hindusi na sve više mjesta pokušavaju osporiti postojanje određenih džamija ili islamskih spomenika. Čak ni svjetski poznati mauzolej Taj Mahal u Agri i Qutub Minar, kompleks iz 12. vijeka u Delhiju, koji su uvršteni na Listu svjetske baštine UNESCO-a, nisu pošteđeni ovih nečasnih namjera.
Abhay Nath Yadav, advokat uprave džamije u Varanasi, smatra da se na taj način utječe na sekularni karakter Indije. "Naš ustav kaže da svako, svake vjere, ima pravo na vjersku slobodu. Jedna vjera nije superiornija u odnosu na drugu. Hindusi mogu tvrditi da je ovo mjesto važno za Hinduse, ali džamija je jednako važna i muslimanima."
Iako Yadav ima na desetine argumenata da zaštiti džamiju, grupa Hindusa, koja je podnijela tužbu sudu, očekuje da će džamijska uprava na kraju popustiti, te kažu: "Ovdašnji muslimani dobro znaju da je to zapravo hram. Shvatit će da treba da ustupe mjesto nama, za naše rituale."
(Izvor: NOS.nl)