Holesterol

Za masnoće u krvi svi ste čuli, kao i termine dobar ili loš holesterol. Da li ste znali da holesterol može biti i nasljedan i može imati povišene vrijednosti od rođenja? Takvo stanje izaziva nasljednu bolest pod imenom nasljedna hiperholesterolemija. Povišene vrijednosti LDL holesterola ne daju nikakve simptome i taj asimptomatski karakter krivac je za nedovoljno brige za rizike koje sa sobom nosi povišena vrijednost ove vrste holesterola u krvi. Infarkt srca ili moždani udar su akutni događaji koji nastupaju naglo kao posljedica dugog asimptomatskog stanja. Pacijenti nedovoljno ozbiljno shvataju povećanje ovog parametra prilikom dobijanja rezultata nalaza. A samo prevencija i pravovremeno reagiranje zapravo nemaju alternative i mogu spasiti život i njegovu dalju kvalitetu. I ne samo da odrasle osobe trebaju provjeravati ovaj parametar, nego se i djeci treba provjeravati i to u ranoj i predškolskoj dobi. Takva vrsta screeninga za LDL predškolskoj dobi preporuka je Svjetske zdravstvene organizacije i već se provodi u zemljama našeg okruženja. Za pojavu nenasljedne forme lošeg holesterola, naravno krivnju snosi sam pojedinac koji svojim načinom života i prehrambenim navikama ugrožava svoje zdravlje. Naravno, i takav pojedinac može uzeti vlastito zdravlje u svoje ruke i izmijeniti životne navike. Ali i kad govorimo o nasljednom obliku, treba znati da se prati, tretira i liječi. Ukoliko je u vašoj porodičnoj anamnezi poznato da su članovi imali povišen holesterol, da su umirali od srčanog udara ili moždanog, vi trebate, bez obzira na starost, utvrditi status lipida u krvi. Ukoliko vam se utvrde povišene vrijednosti, uzimajte lijekove redovno u adekvatnoj dozi, jer ti lijekovi sprečavaju posljedice ateroskleroze. Također uradite i svojoj djeci lipidni status, a neka tako učine i vaša braća i sestre. Pogrešno je misliti da je povišen holesterol samo rezultat lošeg životnog stila i da ne pogađa mlade ili djecu. Svaki od nas može imati povišen holesterol bez obzira na životni stil, starost ili tjelesnu težinu. Da li ste primijetili žute nakupine oko očiju ili po koži? Odlaganjem holesterola iz LDL-a u tkivo nastaju tzv. ksantelazme odnosno bezbolne potkožne nakupine najčešće u području tetiva lakta, šake, koljenima i području Ahilove tetive, a njihovo prisustvo ukazuje na visoke razine holesterola u krvi. Nadalje, male promjene u životu mogu donijeti velike benefite. Zamijenite loše masti dobrima, bijeli hljeb i tjestenine integralnim žitaricama, prerađenu hranu zamijenite sa više voća i povrća, zaslađene sokove zamijenite vodom ili svježe cijeđenim sokovima. Nastojte biti aktivni barem pola sata dnevno. To može prevenirati srčani i moždani udar. Ukoliko ste konzument duhana, prestanite s tom lošom i ubitačnom navikom. Ako imate višak kilograma, počnite sa regulacijom tjelesne težine. Ograničite unos soli. Redovno mjerite krvni pritisak, nivo holesterola i glukoze u krvi. To su tri glavna faktora rizika za srčani ili moždani udar. Kardiovaskularne bolesti su ubica broj 1 kako u svijetu tako i kod nas, a LDL holesterol je možda najodgovorniji za nastanak ateroskleroze. Dugotrajna izloženost povišenom holesterolu može uzrokovati začepljenje krvnih žila, što dovodi do izumiranja organa koje opskrbljuju. Kad je u pitanju nasljedni holesterol, sama promjena ishrane bez upotrebe lijekova neće dovesti do izlječenja, ipak određene prehrambene navike dobro je slijediti. U namirnice koje doprinose regulaciji holesterola spadaju orašasti plodovi koji su bogati polunezasićenim masnim kiselinama i pomažu smanjiti nivo lošeg holesterola u krvi. Nadalje, mahunarke koje smanjuju loš holesterol za oko 5% po obroku, tamna čokolada čiji flavonidi pomažu u snižavanju holesterola. I ne zaboravite, jednostavnom krvnom pretragom možete spasiti život i sebi i vašim najmilijima.