Allahova, subhanehu ve te‘ala, dobrota prema Svojim robovima ogleda se i u tome što im je dao posebne dane za činjenje pokornosti Njemu, posebne prilike u kojima ljudi uvećavaju svoja dobra djela, međusobno se natječu u njima i približavaju se svome Gospodaru. Uistinu je sretan onaj koji iskoristi ove dane i ove prilike. Ovi blagoslovljeni dani, između ostalih, jesu i prvih deset dana mjeseca zul-hidždžeta. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je da su to najbolji dani u godini i podstaknuo je muslimane na činjenje dobrih djela u njima. Svevišnji Allah zakleo se ovim danima i samo ovo dovoljno je da ukaže na njihovu počast i ugled, jer Veliki i Uzvišeni ne zaklinje se osim velikim i vrijednim.
Sve ovo podstiče čovjeka da lijepo dočeka ove dane i da ih maksimalno iskoristi u činjenju dobrih djela. Ovom prilikom ukratko ćemo se osvrnuti na doček i vrijednost ovih dana, vrijednosti dobrih djela u njima i na djela koja je preporučeno činiti u ovom vremenu. Allaha, subhanehu ve te‘ala, molimo da nam pomogne da se okoristimo u ovim danima na način s kojim je On Svevišnji zadovoljan.
Kako da dočekamo deset dana zul-hidždžeta
● Iskreno pokajanje. Sve dane i prilike, općenito, vjernik dočekuje sa iskrenom tevbom i čvrstom odlukom povratka Allahu, subhanehu ve te‘ala. U iskrenom pokajanju i povratku nalazi se uspjeh za čovjeka i na dunjaluku i na ahiretu. Allah, subhanehu ve te‘ala, rekao je: “...i svi se Allahu pokajte, o vjernici, da biste uspjeli!” (Prijevod značenja En-Nur, 31)
● Čvrsta odluka o ispunjenju ovih dana dobrim djelima. Neophodno je da se svaki vjernik trudi da ove dane ispuni činjenjem dobrih djela i izgovaranjem dobrih riječi. Ko donese čvrstu odluku za neko dobro, Allah, subhanehu ve te‘ala, olakša mu puteve do tog dobra. Ko Allaha pomogne, i Allah će njega pomoći. Svevišnji Allah rekao je: “One koji se budu zbog Nas borili, Mi ćemo sigurno putevima koji Nama vode uputiti.” (Prijevod značenja El-Ankebut, 69)
● Udaljenost od grijeha. Kao što se čovjek dobrim djelima približava Allahu, isto tako se lošim djelima i grijesima udaljava od Allaha, subhanehu ve te‘ala, i Njegove milosti. Stoga, ako vjernici žele zaslužiti oprost od grijeha i oslobađanje od Vatre, onda se trebaju čuvati grijeha u ovim danima, ali i nakon njih.
Vrijednost deset dana zul-hidždžeta
● Svevišnji Allah zaklinje se ovim danima: “Tako Mi zore i deset noći!” (Prijevod značenja El-Fedžr, 1-2) Pod deset noći, koje se spominju u ajetu, misli se na deset noći zul-hidždžeta, što je mišljenje većine komentatora Kur’ana, kako to navodi Ibn Kesir, rahmetullahi alejhi.
● To su poznati određeni dani u kojima je propisano veličanje Allaha: “...i da bi u određenim danima, prilikom klanja kurbana kojim ih je Allah opskrbio, Njegovo ime spominjali” (Prijevod značenja El-Hadždž, 28) Većina islamskih učenjaka smatra da su određeni dani deset dana zul-hidždžeta.
● Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posvjedočio je da su to najbolji dani u godini. Od Džabira, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Najbolji dani na dunjaluku su deset dana.” Kada su ga upitali: “Zar im nije ravan ni izlazak u borbu na Allahovom putu?”, odgovorio je: “Nije im ravan čak ni izlazak u borbu na Allahovom putu, osim ako čovjek položi svoj život na Allahovom putu.” (Hadis bilježe El-Bezzar i Ibn Hibban, a šejh Albani ocijenio ga je vjerodostojnim)
● U ovim danima nalazi se dan Arefata, a to je dan velikog hadždža, dan oprosta grijeha, oslobađanja od Vatre... Da se u deset dana zul-hidždžeta ne nalazi nijedna druga blagodat osim ove, ona bi bila dovoljna.
● Jevmu-nahr, tj. dan Bajrama, koji je, po mišljenju jednog dijela učenjaka, najbolji dan u godini, nalazi se u ovim danima. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Najveličanstveniji dan kod Allaha je Jevmun-nahr, a zatim Jevmul-karri (dan poslije Bajrama).” (Ebu Davud, 1502. Albani ga je ocijenio vjerodostojnim)
● Najvredniji ibadeti nalaze se u ovim danima. Hafiz Ibn Hadžer navodi: “Ono što se može zaključiti kao razlog odlikovanja ovih dana nad drugima jeste što su u njima prisutni najvredniji ibadeti: namaz, post, sadaka, hadždž, što se ne može naći u drugim danima.” (Fethul-Bari, 5/137)
Vrijednost činjenja dobrih djela u ovim danima
Od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nema dana u kojima je dobro djelo draže Allahu od ovih dana”– tj. deset dana zul-hidždžeta. Ashabi su upitali su: “Allahov Poslaniče, zar ni borba na Allahovom putu?!” On je odgovorio: “Čak ni borba na Allahovom putu, osim u slučaju kada čovjek izađe u borbu zalažući svoj život i imetak i ništa od toga ne vrati .” (Ebu Davud, 2082, Et-Tirmizi, 688, Ibn Madža, 1717. Albani ga je ocijenio vjerodostojnim)
Od Abdullaha b. Omera, radijallahu anhuma, prenosi se da je rekao: “Bio sam kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa sam mu spomenuo dobra djela, a on je rekao: ‘Nema dana u kojima je dobro djelo bolje od ovih deset dana.’ Prisutni su upitali: ‘Allahov Poslaniče, zar ni borba na Allahovom putu?!’ On je tada donio tekbir i rekao: ‘Ni borba, osim čovjeka koji izađe u borbu zalažući svoj život i imetak, pa ispusti u njoj dušu.’” (Ahmed, 6272. Albani je lanac prenosilaca ocijenio dobrim)
Ova dva hadisa ukazuju da u toku ovih deset dana zul-hidždžeta svako dobro djelo draže Allahu, subhanehu ve te’ala, od istog djela koje se učini u nekim drugim danima. Ukoliko je neko djelo najdraže Allahu, onda je i najvrednije kod Njega. Hadisi, također, ukazuju da je vjernik koji čini dobra djela u ovim danima bolji od borca na Allahovom putu koji se vrati iz borbe sa svojim imetkom i da se dobra djela u ovim danima zul-hidždžeta uvećavaju bez izuzetka.
Naši ispravni prethodnici, kako kaže Ebu Osman el-Hindi, posebno su vrednovali tri trećine: zadnju trećinu ramazana, prvu trećinu zul-hidždžeta i prvu trećinu mjeseca muharrema.
Dobra djela koja se preporučuju u prvih deset dana zul-hidždžeta
Najbolja djela u ovim danima jesu hadždž i ‘umra.. Kome Allah, subhanehu ve te‘ala, olakša da u ovim danima obavi hadždž ili ‘umru, nagrada mu je ili Džennet ili opraštanje grijeha. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “‘Umra do ‘umre razlog je za opraštanje grijeha koji se počine između njih, a za hadždž mebrur nema druge nagrade osim Dženneta.” (Muttefekun alejhi. El-Buhari, 1650, i Muslim, 2403) Hadždž mebrur jeste hadždž koji se obavi na način kako ga je obavljao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bez činjenja grijeha, rijaluka, ružnih riječi i sl.
U ovim danima jedno od posebno vrijednih djela jeste post, jer Allah, subhanehu ve te‘ala, posebno nagrađuje za ovaj ibadet. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podsticao je na post devetog zul-hidždžeta, tj. na dan Arefata, govoreći: “Ukoliko čovjek posti dan Arefata, nadam se, da će mu Allah oprostiti godinu dana grijeha prije njega i godinu poslije njega.” (Muslim, 1976)
Jedno od najvrednijih djela u ovim danima svakako je namaz. Stoga je muslimanu preporučeno da namaze obavlja u džematu s drugim muslimanima i da mnogo u ovim danima klanja nafila, jer su nafile djela koja najviše približavaju Allahu, subhanehu ve te‘ala. Uzvišeni Allah u hadisi-kudsijju kaže: “Moj rob neće prestati da Mi se približava nafilama sve dok ga ne zavolim...” (El-Buhari, 6021)
Donošenje tekbira, tahmida, tehlila i općenito, činjenje zikra preporučeno je u ovim danima. Ibn Omer, radijallahu anhuma, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nema vrednijih dana kod Allaha niti dana u kojima je dobro djelo draže Allahu od ovih deset dana, pa povećajte u njima tehlil (izgovaranje la ilahe illallah), tekbir (izgovaranje Allahu ekber) i tahmid (izgovaranje elhamdulillah).” (Ahmed, 5189 i 5879)
Poželjno je da vjernik prilikom donošenja tekbira podigne svoj glas i da se pazi zajedničkog donošenja i izgovaranja tekbira, ili pjevušeći melodično ili dodavanjem još nekih drugih zikrova, jer se takvo nešto ne prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, niti od ispravnih prethodnika, već je sunnet da svako za sebe donosi tekbire. Postoje dva načina izgovaranja tekbira: prva, “Allahu ekber, Allahu ekber, La ilahe illallahu vallahu ekber, Allahu ekber, ve lillahil-hamd”; i druga, “Allahu ekber, Allahu ekber, Allahu ekberu kebira”. (Abdurrezzak u Musannefu i Ibn Hadžer u Fethu)
U ovim danima poželjno je da vjernik mnogo udjeljuje sadaku. Allah, subhanehu ve te‘ala, podstiče na udjeljivanje sadake riječima: “O vjernici, udijelite dio od onoga čime vas Mi darujemo, prije nego što dođe Dan kada neće biti ni otkupa, ni prijateljstva, ni posredništva! A nevjernici sami sebi čine nepravdu.” (Prijevod značenja El-Bekara, 254) Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Sadaka neće umanjiti imetak.” (Muslim, 4689, Et-Tirmizi, 1952, Ahmed, 6908 i 8647)