Ako bismo razmislili koje nam stvari najviše obuzimaju misli, čemu ljudi najviše teže, oko čega imamo najviše sukoba, našli bismo da je u prirodi svakog čovjeka da teži stjecanju i povećavanju opskrbe, da ulaže veliki trud, voli bogatstvo i da ga je strah siromaštva: “I zato je on, što voli bogatstvo – radiša” (El-Adijat, 8).
Uzvišeni Allah postavio je u kosmosu u svim Svojim stvorenjima određena pravila, dao je da sve što postoji, postoji u određenom skladu i zakonitostima: “Mi sve s mjerom stvaramo” (El-Kamer, 49), odredio je i da svaki postupak ima svoju posljedicu.
Vjerujemo da činjenje dobrih djela i griješenje imaju svoje višestruke posljedice, na dunjaluku i na ahiretu, pa vjerujemo, između ostalog, da, kao što postoje vidljivi i opipljivi uzroci stjecanja nafake, isto tako, djela koja čovjek čini utječu na smanjenje ili povećanje opskrbe.
Allah je El-Hadi – Upućivač, pa imamo stvari koje kada činimo povećavaju uputu, Allah je El-Gafur – Onaj Koji prašta, pa nam propisuje stvari koje vode Njegovom oprostu, tako je Allah Er-Rezzak, Onaj Koji opskrbljuje, preporučio nam je stvari koje će povećati Njegovu opskrbu.
U šerijatskim tekstovima, prvenstveno Kur’anu i sunnetu, nalazimo da se mnoga djela spominju kao uzroci povećanja nafake.
Bogobojaznost
Bogobojaznost je po definiciji – da rob stavi zaštitu između sebe i Allahove kazne, pokoravajući se Njegovim naredbama: “A onaj ko se Allaha bude bojao, On će mu dati izlaz iz svake situacije i opskrbit će ga odakle se ne nada” (Et-Talak, 5). Pokornom je Allah obećao izlaz i nafaku, a Allah najbolje obećanje ispunjava.
Također, Uzvišeni kaže: “A da su stanovnici sela i gradova vjerovali i grijeha se klonili, Mi bismo im blagoslove i s neba i iz zemlje slali, ali, oni su poricali, pa smo ih kažnjavali za ono što su zaradili” (El-A’raf, 96). Činjenje dobrih djela povećava nafaku i bereket, a grijesi ih smanjuju.
Sevban, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Zaista će čovjeku biti uskraćena nafaka zbog grijeha koji je počinio.” (Ibn Madža, vjerodostojan)
Oslanjanje na Allaha – tevekkul
“Onaj ko se osloni na Allaha, On mu je dovoljan! Allah će, zaista ispuniti ono što je odlučio; Allah je svemu već rok odredio”
(Et-Talak, 3). Jedan od ključeva opskrbe jeste i istinski se osloniti na Allaha. Bitno je ovdje napomenuti ispravno poimanje tevekkula, a to je da treba spojiti maksimalan trud u preduzimanje uzroka koji vode do željenog cilja sa vjerovanjem da je samo Allah Taj Koji daje uspjeh i Koji u konačnici određuje stvari, pa nakon što čovjek preduzme što je u njegovoj moći, prepušta stvar Allahu, od Kojeg su sav uspjeh i pomoć.Onaj ko zapostavi preduzimanje sebeba – uzroka, takav je postupio suprotno šerijatu i razumu. Ibn Redžeb u svom djelu Džamiul-ulumi vel-hikem navodi da je jednom prilikom Omer, radijallahu anhu, u haremu Kabe prošao kraj skupine ljudi iz Jemena koji su prosili, pa ih je upitao: “Ko ste vi?” “Mi smo se na Allaha oslonili”, rekoše, a Omer im na to reče: “Ne, već ste vi lijeni! Oslonio se onaj ko krene po zemlji tražeći nafaku.”
Održavanje rodbinskih veza
Buhari bilježi od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Koga raduje da mu se život produži i opskrba poveća, neka održava rodbinske veze.” Primarno, počni od svojih roditelja, zatim najuže rodbine, a zatim dalje od toga. Žalosno je da smo u vremenu kada vrlo lahko možemo putem interneta doći u kontakt i sa rodbinom koja živi u udaljenim mjestima i ne trebamo za to prelaziti velike udaljenosti, ponovo nemarni po tom pitanju. Bojati se da je to blagodat za koju ćemo biti pitani, zašto je nismo iskoristili.
Pokajanje i činjenje istigfara
Čovjek, koji je stvoren kao nejako biće, podložan je stalnom griješenju koje umanjuje nafaku. Lijek i ono što otklanja grijehe jeste pokajanje i traženje oprosta.
Ujedno je istigfar jedan od velikih ključeva opskrbe, jer kaže Uzvišeni: “O narode moj, molite Gospodara svoga da vam oprosti, i pokajte Mu se, a On će vam slati kišu obilnu i dat će vam još veću snagu, uz onu koju imate, i ne odlazite kao mnogobošci” (Hud, 52). Imam Taberi kaže da je ovaj ajet dokaz da treba koristiti istigfar za povećanje opskrbe i spuštanje kiše. (Tefsiru Taberi)
Neki je čovjek došao kod Hasana el-Basrija, radijallahu anhu, i rekao mu: “O Ebu Seide, prestale su kiše, šta nam oporučuješ?” “Oporučujem vam istigfar – traženje oprosta”, reče Hasan el-Basri. Tada je čovjek otišao pa je došla jedna žena i rekla: “O Ebu Seide, Allah mi nije podario dijete, pa šta mi oporučuješ?” “Oporučujem ti istigfar.” Kada je ta žena otišla, došao je neki siromah i rekao: “O Ebu Seide, ja sam siromašan, pa šta mi oporučuješ?” “Oporučujem ti istigfar”, reče Hasan. Prisutni ga upitaše: “Zar je istigfar rješenje za sve?” Na to Hasan el-Basri reče: “Da, to su Allahove riječi: ‘I govorio bi: Tražite od Gospodara svoga oprost jer On, doista, mnogo prašta. On će vam kišu obilnu slati i pomoći će vas imanjima i sinovima, i dat će vam bašče, i rijeke će vam dati’ (Nuh, 10–12).” (Tefsiru Taberi)
Stalno izgovaraj “estagfirullah”, ujutro i navečer, dok voziš, sjediš, stojiš i ležiš. Uvijek čini istigfar. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tokom samo jednog sijela Allaha bi za oprost molio sedamdeset puta, nekad stotinu puta. Ako traženje oprosta izađe iz srca, ono se uzdigne prema nebu i otvore mu se nebeske kapije.
Sadaka, udjeljivanje na Allahovom putu
Materijalističkim gledanjem na stvari rekli bismo da se udjeljivanjem umanjuje imetak, no u suštini to je sasvim suprotno. Sadaka je jedan od najvećih uzroka povećanja nafake i to nam obećava onaj koji ne izdaje obećanje: “Sadaka ne umanjuje imetak” (Muslim).
Uzvišeni kaže: “Oni koji imanja svoja troše na Allahovom putu liče na onoga koji posije zrno iz kojeg nikne sedam klasova i u svakom klasu po stotinu zrna. A Allah će onome kome hoće dati i više; Allah je neizmjerno dobar i sve zna” (El-Bekara, 261). Muslim bilježi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, rekao: “Uzvišeni je rekao: ‘O sine Ademov, udijeli, i tebi će se udijeliti!’”
Sadaka je pozajmica Allahu, a On, Uzvišeni i Slavljeni, pozajmicu najbolje vraća: “Ko je taj ko će Allahu drage volje zajam dati, pa da mu ga On mnogostruko vrati? A Allah uskraćuje i obilno daje, i Njemu ćete se vratiti” (El-Bekara, 245).
Za povećanje nafake onome ko udjeljuje Allaha mole Njegovi meleki, bezgrješni robovi. Buhari i Muslim bilježe od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je rekao: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ‘Nema nijednog dana u kojem ljudi osvanu a da u njemu ne siđu dva meleka od kojih jedan moli: ‘Allahu, nadoknadi onome koji udjeljuje!’, a drugi moli: ‘Allahu, unazadi imetak onoga koji ne udjeljuje!’”
Zahvalnost Allahu na postojećim blagodatima
Allah povećava blagodati na kojima smo Mu zahvalni: “A ako Mi zahvalni budete, zasigurno ću vam više dati” (Ibrahim, 7). Omer ibn Abdulaziz kaže: “Zadržite blagodati zahvalnošću Allahu, jer zahvalnost ih čuva, a i povećava.” Zahvalnost Allahu iskazuje se srcem, jezikom i djelima tako što ćemo date blagodati koristiti u ono čime je Allah zadovoljan.
Hadž i umra
Abdullah b. Mesud, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Obavljajte hadž i umru u kontinuitetu jer odstranjuju siromaštvo i grijehe kao što kovački mijeh odstranjuje primjese u željezu, zlatu i srebru. Za kod Allaha primljen hadž nema druge nagrade osim Dženneta” (Musnedu Tirmizi, hasen). Onaj ko je obavio hadž i umru u svom životu osjetio je zasigurno istinitost ovih riječi.
Dova
Ummu Selema prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nakon obavljenog sabah-namaza, govorio: “O Allahu, molim Te za korisno znanje i dobru opskrbu i djela koja su prihvaćena” (Ibn Madža, sahih). Ako je najbolji čovjek, poslanik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, molio Allaha za opskrbu i nije u tome posustajao, kakvi tek mi trebamo biti u dovi?
Emanet i poštenje u poslovanju
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Dvije strane u trgovini imaju pravo (poništiti ugovor) sve dok se ne odvoje (jedna od druge). Pa ako su bili istiniti (jedni prema drugima) i iskreni u objašnjavanju (nedostataka robe), onda će biti blagoslovljeni u svojoj kupoprodaji, a ako su lagali i sakrili (nedostatke robe), onda su blagoslovi njihove trgovine uništeni” (Muslim). Ovaj hadis jasno ukazuje na to da će Uzvišeni Allah podariti blagoslov i bereket u našim poslovima, pod uvjetom da smo iskreni i pošteni u poslovanju.
Preduzimanje uzroka koji vode opskrbi
Sve spomenuto nije dovoljno samo po sebi za stjecanje opskrbe, već je Allahova zakonitost da čovjek mora uložiti trud na tom polju i da čovjek treba raditi: “On vam je Zemlju pogodnom učinio, pa hodajte predjelima njezinim i hranite se onim što On daje, Njemu ćete poslije oživljenja odgovarati” (El-Mulk, 15). Uzvišeni nam je oporučio potragu po predjelima Zemlje za onim što On daje, za Njegovom nafakom. Zbog toga, vjera nas podstiče na trud i rad, a upozorava nas na lijenost i besposličarenje: “A kad se molitva obavi, onda se po zemlji raziđite i Allahovu blagodat tražite i Allaha mnogo spominjite, da biste postigli što želite” (El-Džumua, 10).
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellemm rekao je: “Niko od vas neće jesti bolju hranu od one do koje dođe radom svojih ruku.” (Buhari)
Također nas upozorava da ne budemo od onih koji traže od ljudi: “Čovjek neće prestati da traži od drugih ljudi sve dok ne dođe na Sudnjem danu a na njegovom licu nema ni parče mesa” (Muslim), tj. bit će kažnjen na Sudnjem danu na taj način, zato što je sebe i svoje lice ponižavao na dunjaluku prošenjem.
Allaha molimo za korisno znanje, primljeno djelo, lijepu nafaku i stvari koje vode njoj.