Početna

Magnezij – mineral vitalnosti

Grčevi u nogama? Bavite se sportom? PMS? Migrena? Kao nastavak naše priče o mineralima i nutricionizmu odlučili smo vas detaljnije upoznati sa najreprezentativnijim predstavnicima iz ove grupacije. U posljednje vrijeme jedan od njih se strelovitom brzinom popeo na ljestvici popularnih dodataka prehrani. Riječ je o magneziju (Mg), mineralu koji osim što je esencijalan za osnovne fiziološke funkcije organizma, lahko je pristupačan i neškodljiv. Nije ni čudo što se u posljednje vrijeme počelo sa razmatranjem njegove uloge u svrhu terapije i prevencije bolesti i stanja s kojima se donedavno nije niti povezivao. Govorimo prije svega o antikancerogenom, ali i nekim drugim utjecajima koji su interesantni široj medicinskoj javnosti. Magnezij igra iznimno veliku ulogu u metabolizmu jer je neophodan za više od 300 enzimatskih reakcija u tijelu. Dnevni unos je u intervalu od 300 do 400 mg, ovisno o dobi i spolu. Nama najpoznatije dejstvo Mg je u normalizaciji probave, otklanjanju migrene i grčeva u mišićima, poticanju razvitka mišićno-koštanog sustava i prevenciji srčanog udara. Posebno veliki utjecaj Mg ima u periodu trudnoće kad se i potrebe za ovim mineralom povisuju sa otprilike 310 mg u reprodukivnoj dobi na cca 350 mg tijekom trudnoće. Ukoliko ga trudnica uzima, opazit će njegove blagodarne efekte: djeluje blago laksativno, sprečava prijevremene kontrakcije maternice, ublažava grčeve u nogama, a može biti od koristi i kod migrene. Najnovija istraživanja pokazuju kako približno polovica ljudi u razvijenim zemljama ne unosi potrebne količine ovog minerala. S obzirom na to da su najveći izvori Mg sjemenke, orašasti plodovi i žitarice, nije za čuđenje što prehrana ne obiluje ovim nutritijentom. Tada posežemo za suplementima – dodacima prehrani bogatim Mg. Uzroke nedostatka Mg možemo razvrstati u otprilike četiri skupine:
1. Povećane potrebe (trudnoća, rast, stres, pojačana fizička aktivnost i vježbanje), 
2. Nedovoljan unos (dijete, nekvalitetne namirnice siromašne Mg), 
3. Malapsorpcija (gastrointestinalne bolesti, starenje, kronične dispepsije) i 
4. Pojačano izlučivanje (vježbanje, dojenje, šećerna bolest, unos nekih lijekova – diuretici, alkohola, zlouporaba laksativa).
Ukoliko nađete da ste i u jednoj od pobrojanih kategorija, krajnje je vrijeme da čim prije razmislite o vašem unosu Mg i nabavci što kvalitetnijih dodataka prehrani. Posljednje desetljeće puno je znanstvenih studija vezanih za Mg i njegov utjecaj na prevenciju i terapiju brojnih bolesti i stanja s kojima se prije nije niti povezivao. Istraživanje japanskih znanstvenika u trajanju od 8 godina, na više od 87.100 ljudi prosječne dobi od 57 godina, pokazalo je da svakodnevna konzumacija Mg smanjuje rizik od karcinoma debelog crijeva. Rezultati su se odnosili na mušku populaciju. Znanstvenici Sveučilišta u Kenmoreu (SAD) objavili su rezultate studije sprovedene na astmatičarima u trajanju od 6 mjeseci, a čiji rezultati nedvojbeno ukazuju na to da je svakodnevni unos Mg utjecao na kvalitet njihova života. Plućna funkcija se poboljšala za oko 6%, dok su bronhi postali otporniji na dejstvo bronhokonstriktora (tvari koje sužavaju dišne putove) za 20%, što je pridonijelo boljoj ventilaciji pluća i općem boljem osjećaju. Da može pomoći u preveniranju moždanog udara, pokazala je studija finskih znanstvenika koja pokazuje da unos Mg smanjuje rizik od nastanka moždanog udara za 15%. Pojašnjenje za ovakav rezultat je sposobnost Mg da smanji visoki krvni tlak, što je čimbenik rizika za moždani udar. Poseban je naglasak na utjecaj Mg u reguliranju glikemije i srčanog ritma. Unos Mg u obliku dodatka prehrani tijekom adolescencije – ključnom razdoblju za formiranje kostiju, znatno povećava denzitet (gustoću) kostiju i u perspektivi smanjuje rizik od osteoporoze u kasnijoj životnoj dobi. Poštovani čitatelji, nadam se da smo vam pružili dovoljno dobrih razloga da čim prije počnete obogaćivati vašu trpezu namirnicama bogatim Mg, ali i da se snadbijete kvalitetnim dodatkom prehrani bogatim Mg koji možete naći u svakoj boljoj ljekarni.

(Korištena literatura: The Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism, Journal of Nutrition, april 2010. god, Journal of Asthma, februar 2010. god.)

Tekst Magnezij – mineral vitalnosti je objavljen u broju 38, 12. septembar 2010. - 03. ševval 1431. AH, Permalink

Povezano

Naše zdravlje Broj 134

Kraj ljeta, “food noise” i kalorijski deficit

Ljeto nam je bilo dugo i toplo. Vrelina i sparina bile su dio svakodnevnice. Snalazili smo se i nadmudrivali toplinu svaki dan. Unatoč mišljenju da se ljeti jede manje kalorična hrana i da se lakše skidaju kilogrami, ipak mnogi su dobili i koji kilogram više. To je stoga što mnogi od nas, ako ne i velika većina, sjede u udobnom hladu domova vještački dobivenom i toplina spolja nema utjecaja na naš metabolizam i način ishrane. Štaviše, mnogi posežu za hranom i više nego inače. Ako se tome doda koji sladoled, desert, manjak kretanja zbog toplinskih udara, imamo fin recept za dobijanje na kilaži. Mnogi su priznali da su u takvim prilikama zapravo malo više razmišljali o hrani i stalno bili u potrazi za novim zalogajem i gastro zadovoljstvom. Ako spadate u ovu grupu, onda ste iskusili svojevrstan fenomen koji se naziva “food noise”.

Naše zdravlje Broj 133

Ljeto i život uz ekstremne temperature

Stiglo nam je ljeto i zvanično, kalendarski. I tako neki dan čitam tekst o opasnostima koje ekstremne vrućine predstavljaju za djecu ostavljenu u automobilima. I zaista mi pada na pamet pitanje kako ijedan normalan čovjek može ostaviti svoje dijete u autu na "samo dvije minute", a napolju je ljetna vrelina i situacija se u automobilu može dovesti do usijanja. Prvo te famozne "dvije minute". Pa je li to ikom od nas treća obećana? Šta ako život izgubiš? A drugo, te "dvije minute" često znaju dovesti do toga da se dijete naprosto zaboravi u autu i izgubi život u strašnim mukama i okolnostima. Stoga, ako vidite dijete u autu, a roditelja ili drugu odgovornu osobu nema, makar popalio svu signalizaciju, zovite policiju i ne dvoumite se ni trena. Takve osobe zaslužuju i kaznu i ukor.