Menu

Magnezij – mineral vitalnosti

Tema Naše zdravljeČitanje 4 minute
Grčevi u nogama? Bavite se sportom? PMS? Migrena? Kao nastavak naše priče o mineralima i nutricionizmu odlučili smo vas detaljnije upoznati sa najreprezentativnijim predstavnicima iz ove grupacije. U posljednje vrijeme jedan od njih se strelovitom brzinom popeo na ljestvici popularnih dodataka prehrani. Riječ je o magneziju (Mg), mineralu koji osim što je esencijalan za osnovne fiziološke funkcije organizma, lahko je pristupačan i neškodljiv. Nije ni čudo što se u posljednje vrijeme počelo sa razmatranjem njegove uloge u svrhu terapije i prevencije bolesti i stanja s kojima se donedavno nije niti povezivao. Govorimo prije svega o antikancerogenom, ali i nekim drugim utjecajima koji su interesantni široj medicinskoj javnosti. Magnezij igra iznimno veliku ulogu u metabolizmu jer je neophodan za više od 300 enzimatskih reakcija u tijelu. Dnevni unos je u intervalu od 300 do 400 mg, ovisno o dobi i spolu. Nama najpoznatije dejstvo Mg je u normalizaciji probave, otklanjanju migrene i grčeva u mišićima, poticanju razvitka mišićno-koštanog sustava i prevenciji srčanog udara. Posebno veliki utjecaj Mg ima u periodu trudnoće kad se i potrebe za ovim mineralom povisuju sa otprilike 310 mg u reprodukivnoj dobi na cca 350 mg tijekom trudnoće. Ukoliko ga trudnica uzima, opazit će njegove blagodarne efekte: djeluje blago laksativno, sprečava prijevremene kontrakcije maternice, ublažava grčeve u nogama, a može biti od koristi i kod migrene. Najnovija istraživanja pokazuju kako približno polovica ljudi u razvijenim zemljama ne unosi potrebne količine ovog minerala. S obzirom na to da su najveći izvori Mg sjemenke, orašasti plodovi i žitarice, nije za čuđenje što prehrana ne obiluje ovim nutritijentom. Tada posežemo za suplementima – dodacima prehrani bogatim Mg. Uzroke nedostatka Mg možemo razvrstati u otprilike četiri skupine:
1. Povećane potrebe (trudnoća, rast, stres, pojačana fizička aktivnost i vježbanje), 
2. Nedovoljan unos (dijete, nekvalitetne namirnice siromašne Mg), 
3. Malapsorpcija (gastrointestinalne bolesti, starenje, kronične dispepsije) i 
4. Pojačano izlučivanje (vježbanje, dojenje, šećerna bolest, unos nekih lijekova – diuretici, alkohola, zlouporaba laksativa).
Ukoliko nađete da ste i u jednoj od pobrojanih kategorija, krajnje je vrijeme da čim prije razmislite o vašem unosu Mg i nabavci što kvalitetnijih dodataka prehrani. Posljednje desetljeće puno je znanstvenih studija vezanih za Mg i njegov utjecaj na prevenciju i terapiju brojnih bolesti i stanja s kojima se prije nije niti povezivao. Istraživanje japanskih znanstvenika u trajanju od 8 godina, na više od 87.100 ljudi prosječne dobi od 57 godina, pokazalo je da svakodnevna konzumacija Mg smanjuje rizik od karcinoma debelog crijeva. Rezultati su se odnosili na mušku populaciju. Znanstvenici Sveučilišta u Kenmoreu (SAD) objavili su rezultate studije sprovedene na astmatičarima u trajanju od 6 mjeseci, a čiji rezultati nedvojbeno ukazuju na to da je svakodnevni unos Mg utjecao na kvalitet njihova života. Plućna funkcija se poboljšala za oko 6%, dok su bronhi postali otporniji na dejstvo bronhokonstriktora (tvari koje sužavaju dišne putove) za 20%, što je pridonijelo boljoj ventilaciji pluća i općem boljem osjećaju. Da može pomoći u preveniranju moždanog udara, pokazala je studija finskih znanstvenika koja pokazuje da unos Mg smanjuje rizik od nastanka moždanog udara za 15%. Pojašnjenje za ovakav rezultat je sposobnost Mg da smanji visoki krvni tlak, što je čimbenik rizika za moždani udar. Poseban je naglasak na utjecaj Mg u reguliranju glikemije i srčanog ritma. Unos Mg u obliku dodatka prehrani tijekom adolescencije – ključnom razdoblju za formiranje kostiju, znatno povećava denzitet (gustoću) kostiju i u perspektivi smanjuje rizik od osteoporoze u kasnijoj životnoj dobi. Poštovani čitatelji, nadam se da smo vam pružili dovoljno dobrih razloga da čim prije počnete obogaćivati vašu trpezu namirnicama bogatim Mg, ali i da se snadbijete kvalitetnim dodatkom prehrani bogatim Mg koji možete naći u svakoj boljoj ljekarni.

(Korištena literatura: The Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism, Journal of Nutrition, april 2010. god, Journal of Asthma, februar 2010. god.)