Maj -- mjesec svjesnosti o mentalnom zdravlju
Tema Naše zdravljeČitanje 4 minute
Svoj doprinos podizanju svijesti o važnosti mentalnog zdravlja željeli smo dati i mi, ali ne ulazeći u ozbiljniju kliničku dijagnostiku niti poremećaje. Više nam je želja progovoriti o izazovima s kojima se susrećemo u svakodnevnom životu svi mi, ili barem dobra većina, i kako ih prevladati. Sigurno ste makar jednom ušli u sobu, pa zbunjeno stali usred prostorije i s osjećajem potpune praznine u glavi zapitali se: "Ali... Zašto sam ja sad ovdje u ovoj sobi i šta li tražim?"Ako ste iskusili ovaj fenomen (a vjerovatno jeste, jer ga u životu iskusi čak preko 95% ljudi), ovaj tekst bi vas trebao minimalno naučiti da se ta pojava naziva "gubitak prospektivne memorije" i još pokoju sitnicu o tome. Ako bismo uprostili definiciju memorije (pamćenja), kazali bismo da pod pamćenjem obično podrazumijevamo sjećanje na pojmove, događaje, likove i situacije koji su se već dogodili u nekom prethodnom vremenu. Ali, sjećanje na prošlost nije jedini oblik pamćenja koji poznajemo: prospektivna memorija ili prevedeno "pamćenje budućnosti" je sposobnost da zapamtite nešto što se tek treba dogoditi ili što trebate učiniti u budućnosti -- recimo skoknuti do trgovine po mlijeko i hljeb na putu kući s posla, otići do vrtića ili škole po vlastito dijete ili se sjetiti na vrijeme izvaditi tepsiju pite ili kolača iz rerne. Gubitak prospektivne memorije uglavnom za posljedicu ima pokoju anegdotu i smiješnu situaciju... Ali, greške u pamćenju budućih događaja nekad mogu dovesti do istinski tragičnih posljedica: sjetite se koliko smo puta na udarnim vijestima ili crnoj hronici čuli vijest o ljudima koji su svoje vlastito dijete zaboravili u sjedalici u zaključanom automobilu po vrućem danu. Posljednjih trideset godina sve je više istraživanja ovog fenomena, same etiologije, dakle nastanka i uzroka, pokušavajući iznaći što bolji dijagnostički pristup kao i terapiju i tretmane za pomoć onima koji s prospektivnom memorijom imaju ozbiljnih problema. Prospektivna memorija je sposobnost da se sjetimo sjetiti se, sposobnost da zapamtimo da nešto trebamo učiniti, tj. sposobnost pamćenja potrebe izvršenja neke buduće namjere. Buduću namjeru u pamćenje prizivamo na nekoliko načina. Probleme s prospektivnom memorijom povećavaju i neke sasvim prirodne situacije. Recimo, starije osobe s godinama imaju sve izraženiju tendenciju gubitka pamćenja budućnosti, baš kao što su skloniji lakše zaboraviti nedavne događaje, a bolje pamtiti stvari iz davno prošlih vremena. Razlog tome su najvjerovatnije promjene u prefrontalnom korteksu (evolucijski najmlađem dijelu kore velikog mozga) koji zbog svoje složenosti, razvijenosti i višestruke funkcionalnosti najteže podnosi fiziološki proces starenja neuralnih struktura i veza. Ali, mladi ljudi ne veselite se, starost ipak ne donosi samo loše vijesti, jer se starije osobe zapravo bolje snalaze od mlađih u situacijama kada je potrebno prisjetiti se stvari iz svakodnevnog života, dakle onih mentalnih vještina koje su posljedica iskustva stečenog tokom godina. Tu sposobnost da bolje aktiviramo prospektivnu memoriju ako od ranije posjedujemo iskustvenu vještinu pamćenja budućih obaveza nazivamo paradoks staračkog prospektivnog pamćenja. Godine stjecanja iskustava ovdje čine glavnu ulogu. Ono što utječe na smanjenu aktivnost ili gubitak prospektivne memorije, osim alkohola, povreda mozga, šizofrenije ili Parkinsonove bolesti, svakako je i sve veća upotreba pametnih telefona, ukidanje potrebe da pamtimo i sami sebe podsjećamo, kao i isključenje iz stvarnosti i virtualna paralelna stvarnost. Stoga, utječimo na one faktore nad kojima imamo kontrolu da bismo imali što manjih situacija u kojima se pitamo zašto smo ušli u prostoriju i šta zapravo želimo uraditi ili uzeti.