Migrena
Tema Naše zdravljeČitanje 4 minute
Iako smo naveli neke od klasifikacija glavobolja, težište u ovom broju stavit ćemo na klasifikaciju koju je objavilo Međunarodno društvo za glavobolju (International Headache Society). Glavobolje se dijele u dvije grupe: primarne glavobolje u koje pripadaju sve vrste migrene, zatim tenzijska glavobolja i tzv. cluster glavobolja, i sekundarne, koje nastaju kao posljedica nekih patoloških zbivanja u strukturama u glavi, krvnim žilama i kao rezultat nekih bolesti. Migrena je veoma težak oblik glavobolje. Naime, riječ je o jednoj od najčešćih vrsta glavobolja s kojom u svijetu živi gotovo milijardu ljudi, od čega tri četvrtine čine žene. Najčešće pogađa ljude u dobi od 20 do 40 godina, no među žrtvama je i od tri do četiri posto djece. Najčešći simptomi ili nuspojave migrene jesu pulsirajući bol u polovici glave, mučnina, povraćanje te povećana osjetljivost na svjetlost, zvukove i mirise. Mada je i danas znanstvenoj javnosti poprilična enigma precizan uzrok migrene, smatra se da se migrena pojavljuje kao posljedica preosjetljivosti moždanog debla, nekih neuroloških poremećaja, a uzročnici mogu biti i geni, stres, nedostatak sna, dugotrajno izlaganje jačim svjetlosnim podražajima (monitoru računala), atmosferske promjene te jedan od vodećih uzroka u žena – hormonalne promjene vezane za menstrualni ciklus. Tome u prilog govori statistika, jer se migrena čak tri puta češće pojavljuje kod žena nego kod muškaraca, te se s pravom može vezivati sa hormonskom podlogom. Najčešće se pojavljuje u radno-aktivnom periodu žene, uoči mjesečnice ili u sredini ciklusa te u ovulaciji, a u menopauzi napadi migrene obično se prorjeđuju i iščezavaju. Da bi se rizik od napada migrene smanjio ili držao pod kontrolom veoma je važno imati zdrav i kvalitetan način života. Moramo se učiti upravljati stresom, imati redovite izbalansirane obroke, uredan san, izbjegavati jaku svjetlost, mirise koji iritiraju. Ali najvažnije je biti umjeren pri upotrebi analgetika. Najbolje je imati neurologa kojem vjerujete i koji će znati napraviti obrazac za vaš tip migrene i kako da je najlakše savladate. Obični analgetici neće nikad dati željeni efekat i učiniti da bol nestane. Migrena je nešto što se mora naprosto preživjeti, kao oluja. Stoga se insistira da pacijenti na svoju ruku ne uzimaju analgetike jer time samo oštećuju želudac, a nikako ne utječu na bol. Farmakološki, migrena se liječi cijelim spektrom farmaka, istina počevši od nesteroidnih antireumatika, zatim specifičnim lijekovima iz grupe tripatana, a u prevenciji koriste se beta-blokatori (propranolol, atenolol), antidepresivi (amitriptilin) i antikonvulzivi (valproatna kiselina). Ali svi ti lijekovi individualno se propisuju od strane neurologa, jer u nekim stanjima mogu biti kontraindicirani. Nadalje, preporučuje se uzimanje magnezija i vitamina B2 (riboflavin). Neki autori navode da se migrena češće pojavljuje kod natprosječno inteligentnih, ambicioznih, osjetljivih ljudi. Julije Cezar, Tolstoj, Chopin, Čajkovski, Alfred Nobel, Nietzsche i Freud, samo su neki od velikana koji su patili od migrene.U narednom broju donosimo vam lagan test kojim se može utvrditi da li patite baš od migrene, kao i smjernice kako se pravilno postaviti u napadajima migrene, kako voditi dnevnik migrene i koja hrana djeluje kao okidač i čije se izbjegavanje preporučuju kod osoba koje boluju od migrene.(Korištena literatura: Neuroscience: Exploring the Brain, 3rd Edition; Mark F. Bear, B.W. Connors, 2006, Coping with Headaches and Migraine, Alison Frith, 2009, Migraine & other Headaches, Anne McGregor, 2006)