Sloboda je u okviru čovjekovog pera, razuma i djelovanja kategorija vrijednosti o kojoj se neprestano piše, razmišlja i na čijem uspostavljanju, bar verbalno, rade mnogi globalni i lokalni faktori.
Čitajući raznu literaturu na temu slobode iz različitih naučnih disciplina, počevši od onih osnova slobode u filozofiji do onih dijelova koji se tiču prava kao nauke -- ljudskih prava i sloboda, nemoguće je ne primijetiti, a na prvi pogled i nevjerovatno, da među Bošnjacima postoji neko ko tako teorijski dobro razumije, a u praksi tako dobro provodi principe slobode kao tada fizički živ, a duhovno i tada i sada -- muftija akademik Muamer Zukorlić.
Muftijina pojava -- iskra slobode u srcu običnog čovjeka
Posmatrajući Muftijin nastup na javnoj sceni, običan posmatrač neminovno ima dojam respekta. Nastojao je da ne dozvoli da iko ponižava našu vjeru islam, našeg Gospodara, našeg Poslanika, alejhis-salatu ves-selam, vrijednosti islama i islamske civilizacije, njegov bošnjački narod, rodnu grudu Sandžak i maticu Bosnu! Iz navedenih razloga respekt su prema njemu imali i njegovi prijatelji i neprijatelji, prvi jasan i javan, a drugi u dubini svojih duša! U tom smislu posebno markantan opis navedenog daje sandžački pisac i arhitekta Almir Rizvanović, koji na dan Muftijinog preseljenja piše:
"Vijest da je Muftija preselio djeluje nestvarno, vrlo je teško povjerovati u to. Što su ljudi veći to je teže primiti vijest o njihovoj smrti. Nikada ga nisam upoznao, mada bih jako volio da jesam. Ne krijem i da sam često u mislima razgovarao sa njim -- mislim da je nešto slično zamišljala skoro svaka osoba koja ga je slušala duže od petnaest minuta. Sjedio sam jednom sa prijateljima u bašti hotela Europa u Sarajevu. Naišao je Muftija sa svojom pratnjom, onako uspravno kako samo on umije koračao je pored Tašlihana. Svi prisutni su ga pratili pogledom -- neki sa divljenjem a neki čak i sa podozrenjem, ali se naprosto vidjelo da bi svi voljeli da su na njegovom mjestu i to me je učinilo jako ponosnim. Nije to više bio neko sa čijom se politikom mogu slagati ili ne, već je to bio Sandžaklija, kao i ja. I uvijek sam ga tako doživljavao -- kao mojeg Sandžakliju, kao nekoga ko je rođen tamo gdje i ja, u onim brdima oko Ribarića, a koji je toliko daleko dogurao i kojeg toliko poštuju i uvažavaju. Međutim, jedna će druga slika biti prizvana u mojim mislima kad god se Muftija spomene, a to je jedan dio govora od prije više od deset godina: on stoji uzdignute glave na trgu Isa-bega Ishakovića u Novom Pazaru, sa 'palestinkom' oko vrata i ahmedijom na glavi izgovara riječi: 'Bolje je biti lav pet minuta nego pas cijeli život' koje su se čak i mogle vidjeti u vidu pare na hladnom zraku. Kako je to samo bilo moćno! Brojne su fotografije sa ljudima koji su mu prišli i zamolili da se slikaju sa njim. Ja volim gledati te slike jer na njima izgleda prirodno i skromno, kao da je on taj koji je zamolio za fotografiju. Na njima se i može vidjeti sva harizma koju je posjedovao i razumjeti širina njegove ličnosti. Najžalosnije, na kraju, je to što postoji veliki broj onih koji su ga voljeli, a nisu to smjeli priznati."
Vjerska svijest i sloboda
Vjersko oslobođenje na terenu puno je brže teklo i tada i sada ima plodove koji odišu svim onim ljepotama o kojima čitamo u Kur'anu i sunnetu kada je u pitanju sveopće znanje koje islam nudi čovjeku. Dobili smo model zajednice koja u svom sastavu nema nijednu ekstremističku grupu, tradicija jednog podneblja nije grubo potisnuta, a vrijednosti izvornog islama uzdignute su na najveći mogući nivo! Ko god je radio na ovom cilju imao je i ima u ovoj zajednici otvorena vrata svih vjerskih institucija koje su obuhvaćene principima svijesti i slobode koje je provodio Muftija, rahimehullah. Preslušavajući jednog od kandidata na halki hifza ovdje u Evropi, u Njemačkoj, kaže mu muhafiz: "Evo i na ovoj našoj halki večeras je Muftijino oslobođenje i osvješćivanje u praksi -- osnovati škole Kur'ana koje će kroz hafize multiplikativno prenositi znanje tamo i gdje čovjek ne pomisli da bi ono došlo."
Politička svijest i sloboda
Kada je u pitanju oslobođenje i osvješćivanje na političkom i nacionalnom planu, ono je priča za sebe. Većina iz našeg naroda u politici pristrasno krije svoju slobodu iza sitnih interesa, trendova i još mnogo čega. Nur koji je bio na političkoj sceni, bio bi potcijenjen vještačkim svjetlima onih koji nude kratkoročno lijepa obećanja kojih se na sljedećem izbornom procesu, za veliko čudo, nikako ne sjećaju -- apsolutna politička amnezija.
Na tlu slobode posebno je vidljiv trag slobode
Poseban fenomen koji je zapažen u Muftijinom pristupu slobodi i svijesti, bilo vjerskoj ili političkoj, jeste da su Bošnjaci izvan svojih domovinskih prostora bili i ostali zadivljeni Muftijinom idejom slobode i svijesti. Bošnjaci u Zapadnoj Evropi željno su iščekivali svaki njegov dolazak. Stotine kilometara udaljenosti bile su samo predmet čuđenja onima koji nisu osjetili šta je to kad osjetiš miris slobode iz domovine poslije toliko godina, a on ti dođe u sredini u kojoj si stranac, a konačno možeš kazati šta misliš, odnosno možeš početi da misliš bez tereta koji su nametnuli oni koji bošnjački narod mrcvare svojom političkom korupcijom.
Koliko sija žeravica slobode koju je upalio Muftija u Sandžaku, toliko, ako ne i više, sija ovdje u Zapadnoj Evropi! Njegova ideja slobode bila je i ostala mnogima motivacija da se vrate u svoja rodna mjesta u Sandžaku! Doslovno tako piše mladić, Bošnjak koji sada živi i radi u Berlinu: "Tvoj život i rad bili su mi puna motivacija da svaki dan razmišljam o povratku u Sandžak, a danas kao da razum odbija da razmišlja više na taj način." Dakle, Muftija je onaj čovjek zbog koga je Sandžak lijep uprkos onima koji ga decenijama unazađuju.
Vrata slobode, truda i zalaganja su otvorena, kapije otključane, na nama je da nastavimo ljude uvoditi na njih! Bivajući svjesni težine trenutaka, kako reče ugledni ashab Ebu Derda, radijallahu anhu: "Smrt učenog je nesreća sa nenadoknadivim gubitkom, rana koja neće zarasti, a on je poput zvijezde čiji se sjaj trajno izgubio. Smrt cijelog naroda lakša je od smrti alima."
Znamo i činjenicu da su kroz Muftijinu školu prošli mnogi intelektualci svih kategorija, političari, umjetnici i općenito veliki dio dobrog bošnjačkog naroda -- nadamo se mnogim budućim uspjesima inspirisanim ovim savremenim temeljima slobode i svijesti koje je kod nas utemeljio Muftija, Allah mu se smilovao.
Institucionalna svijest i sloboda
Institucionalna svijest je preduslov za realizaciju slobode. Na tom principu djelovao je upravo Muftija. Ako samo pogledamo hronološki u Muftijno djelovanje, neminovno ćemo zapaziti da je ovo posebna crta ne samo kod Muftije, nego kod svakog onoga koji baštini slobodu kao princip života. Pa ako samo sažeto analiziramo Muftijino institucionalno djelovanje uz dvodecenijsko uspješno vođenje Islamske zajednice u Srbiji, nalazimo sljedeće činjenice:
• Utemeljitelj je i osnivač Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru 2002. godine sa odjeljenjima u Nišu, Beogradu, Pančevu i Subotici.
• Nosilac je projekta prerastanja isturenog odjeljenja Alaudin medrese iz Prištine u Novom Pazaru u samostalnu medresu Gazi Isa-beg 1994.
• Osnivač je ženske medrese Gazi Isa-beg u Novom Pazaru 1996. i njenog odjeljenja u Rožajama 2002.
• Pokretač je magazina Glas islama 1996.
• Vođa je projekta osnivanja mreže dječijih vrtića i predškolskih ustanova "Reuda" i školskog mekteba "Wildan" 1998.
• Utemeljitelj je Islamske pedagoške akademije (Islamska akademija i fakultet za islamske studije) 2001.
• Reformator je Fakulteta za islamske studije u pet odsjeka 2008.
• Njegovom zaslugom osnovan je Muslimanski omladinski klub (MOK) 1999.
• Podržao je osnivanje Udruženja žena "Merjem" 2007.
• Osnivač je Udruženja uleme Islamske zajednice u Srbiji 2007.
• Inicirao je osnivanje Zajednice sandžačke dijaspore 2003.
• Nosilac je projekta osnivanja Škole Kur'ana časnog u Novom Pazaru 2010.
• Čovjek je koji je najzaslužniji za osnivanje Internacionalne humanitarne organizacije (IHO) 1995. koja kasnije prerasta u Centar za humanitarni rad "Hajrat".
• Osnovao je sedam vakufskih kuhinja za siromašne u svim gradovima sjevernog Sandžaka.
• Utemeljitelj je Izdavačke kuće "El-Kelimeh" 1993.
• Njegovom zaslugom osnovana je Agencija za certificiranje halal-kvaliteta 2007.
• Inicirao je osnivanje Instituta za izučavanje genocida i zločina 2011.
• Podržao je osnivanje Sandžačke biznis asocijacije (SABA) 2010., osmislio i osnovao Bošnjačku kulturnu zajednicu 2009.
• Podržao je osnivanje televizije "Universa" 2008. koja kasnije prerasta u Sandžak televiziju.
• Utemeljitelj je Islamskog kulturnog centra "Altun alem" 2011.
• Njegovom zaslugom osnovan je Islamski radio "Refref" 2009.
• Predvodio je osnivanje Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti.
• Sudjelovao je u osnivanju Bošnjačke nacionalne fondacije.
• Održao je više od hiljadu predavanja iz područja islamistike i na temu kolektivnih i individualnih ljudskih prava.
Ako je čitalac zadržao pažnju i do kraja pročitao svaku od ovih tačaka koje su samo sažetak, neka sada pogleda koliko zaista ima smisla Muftijina tvrdnja: "Naši roditelji su bili generacija opstanka! Mi smo generacija promjena! Naša djeca su, inšallah, generacije pobjede." On je nas oslobodio mnogih zabluda, predrasuda i ograničenja. Gospodaru, pa i Ti njega oslobodi svakog tereta na Sudnjemu danu!