Jemen slovi za jednu od najmanje razvijenih i najsiromašnijih država u arapskom svijetu, što je veliki faktor nestabilnosti i povećava osjetljivost na konflikte. Iako je u zadnjih nekoliko mjeseci došlo do velike eskalacije sukoba između vlasti i šiitskih milicija, ovaj konflikt se odvija već dugo vremena. Sa kakvim problemima se narod Jemena susreće? Kakvo je trenutno stanje? Koji su faktori koji su doveli do ovakvog stanja? Republika Jemen je država u jugozapadnoj Aziji, s obalama na Crvenom moru, Adenskom zaljevu, Arapskom moru. Po obliku vladavine je republika. Jemen se nalazi na krajnjem jugozapadu Arabijskog poluotoka. Ukupna površina Jemena iznosi 527.970 kvadratnih kilometara. Neke regije imaju plodnu zemlju, naprimjer u zapadnim visoravnima gdje redovito pada kiša, ali to je relativno mala površina. Samo 2,2% površine Jemena smatra se obradivom zemljom. U centralnim visoravnima temperatura u nekim periodima preko dana može da dostigne trideset stepeni, a po noći nula stepeni, što je ogromna razlika. Putem irigacije narod ipak uspijeva da uzgaja neke kulture. Na sjeveroistoku se nalazi Prazna četvrt koja je pješčana pustinja u kojoj ima veoma malo vegetacije. Ekonomija se mnogo oslanja na turizam, naftu, prirodni gas, ribolov i poljoprivredu. Jemen ima dugu obalu pored koje prolaze mnogi brodovi koji prolaze kroz Crveno more u Suecki kanal, pa u Sredozemno more. Strateški gledajući, Jemen ima dobru geografsku poziciju.
Odlike stanovnika Jemena spomenute u Kur’anu i sunnetu
Jemen i njegovi stanovnici spominju se u više ajeta i hadisa, a navest ćemo samo neke iz kojih se jasno uviđa da narod Jemena ima lijepe vrline. Uzvišeni Allah kaže: “Stanovnici Sabe imali su dokaz u mjestu u kojem su živjeli: vrtove, zdesna i slijeva. ‘Jedite hranu Gospodara svoga i budite Mu zahvalni; kakav divan kraj i Gospodar koji mnogo prašta!’” (Sebe’, 15) Od Ijada el-Eš’arija prenosi se da je rekao: “Kad je objavljen ajet: “O vjernici, ako neko od vas od vjere svoje otpadne – pa, Allah će, sigurno, mjesto njih dovesti ljude koje On voli i koji Njega vole, prema vjernicima ponizne, a prema nevjernicima ponosite; oni će se na Allahovom putu boriti i neće se ničijeg prijekora bojati. To je Allahov dar, koji On daje kome hoće – a Allah je neizmjerno dobar i zna sve” (El-Maida, 54), Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pokazao je nečim što mu je bilo u ruci prema Ebu Musau el-Eš‘ariju i rekao: “To je narod ovoga (čovjeka).” (Hakim, 313/2, Ibn Džerir u svom Tefsiru, br. 12193, Albani u Sahihu, br. 3368) Ebu Musa el-Eš‘ari je jedan poznati časni ashab koji je mnogo dao za islam, on je dolazio iz Jemena iz plemena Eš’arijjun. Prenosi se od Ebu Mesuda da je rekao: “Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ‘Iman je tamo’ – pokazujući rukom prema Jemenu – ‘a surovost i grubost srca nalazi se kod stočara koji dižu buku pri gonjenju deva. Odatle će se pojaviti dva roga šejtanska, iz plemena Rebia i Mudar.’” (Buhari, br. 4387) “Došli su vam Jemenci, a oni su najblažih i najnježnijih srca. Iman je jemenski, a i mudrost je jemenska. Ponos i oholost su kod vlasnika deva, a blagost i dostojanstvo kod vlasnika ovaca.” (Buhari, br. 4388)
Prenosi se od Ibn Omera, radijallahu anhuma da je rekao: “Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, učio je sljedeću dovu: ‘Gospodaru naš, učini nam blagoslovljenim naš Šam! Gospodaru, učini nam blagoslovljenim naš Jemen!’ ‘Allahov Poslaniče’, rekoše, ‘i naš Nedžd!’ On je ponovo rekao: ‘Gospodaru naš, učini nam blagoslovljenim naš Šam! Gospodaru, učini nam blagoslovljenim naš Jemen!’ ‘Allahov Poslaniče’, rekoše još jedanput, ‘i naš Nedžd!’ Mislim da je on treći put rekao: ‘Tamo će biti zemljotresi i smutnje, i tamo će se pojaviti i šejtanov rog.’” (Buhari, br. 7094)
Neki zlonamjerni i neuki ljudi koriste ovaj hadis kao argument za kritiziranje učenjaka i reformatora Muhammeda b. Abdulvehhaba, rahihmehullah, i onih koji su nakon njega nastavili poziv u čisti tevhid na Arabijskom poluotoku, “učenjake Nedžda”. Međutim, ovaj se hadis ne odnosi na grad po imenu Nedžd niti na ovog reformatora i učenjake nakon njega, nego se ukazuje, kao što to imam Hattabi kaže, na to da je Nedžd u pravcu istoka i stanovnicima Medine Nedžd je iračka pustinja i njeni rubovi, a ona je istočno od Medine.
Poznato je kakve su fitne dolazile iz pravca Iraka već u vrijeme pravednih halifa. U vrijeme Osmana, radijallahu anhu, u Iraku su se proširile ideje Abdullaha b. Sebea koji se smatra osnivačem šiitske sekte. Nije bilo halife koji nije imao velikih problema sa stanovnicima Iraka i Perzije. Velike su probleme pravili i Osmanlijama: kad su se Osmanlije približili osvajanju Beča, šiiti su na granici, sa druge strane hilafeta, napali kako bi Osmanlije morali da jedan dio snaga prebace na tu stranu. Također i u Jemenu su šiiti neprestano bili u sukobu sa Osmanlijama.
Siromaštvo
Veliki dio stanovništva u Jemenu živi u siromaštvu. Procjenjuje se da je ukupan broj stanovnika iznosi preko dvadeset četiri miliona, od čega preko šesnaest miliona živi u ruralnim područjima, a preko šest i po miliona u siromaštvu. Važan faktor koji doprinosi ovakvoj socijalnoj karti jeste nedostatak resursa u ruralnim područjima, malo je obradive zemlje i vode da bi se zadovoljile potrebe ovog mnogobrojnog stanovništva. Također, i slab pristup javnim uslugama, poput zdravstva i obrazovanja, jedan je od faktora siromaštva. Izolovanost nekih regija također predstavlja ogroman problem za siromašno stanovništvo. U udaljenim regijama ljudi su fizički, intelektualno, ekonomski i socijalno izolovani od ostatka nacije. Veliki problem predstavlja i slaba infrastruktura. Samo 15% ruralnog stanovništva pokriveno je mrežom elektrodistribucije. Mreža putnih komunikacija je slaba i ne održava se dovoljno. U Jemenu je više od 60.000 km makadama preko kojeg se može ići samo sa jakim 4x4 vozilima, tako da je transport veoma skup i zahtijeva mnogo vremena. Zbog ovog i cijena robe bude visoka i naravno efikasna administracija je otežana i socijalne i ekonomske šanse su smanjene za narod u tim regijama. Masovan povratak radnika koji su prije zaljevske krize radili izvan Jemena ostavio je mnoga domaćinstva u ruralnim područjima bez prihoda i perspektive za posao. (IFAD)
Demografski opis
Stanovništvo Jemena je četvrta populacija na svijetu po brzini rasta. Demografski sastav Jemena ukazuje na to da je i politička situacija u zemlji komplikovana: “Izuzme li se mala jevrejska, hrišćanska i hindu manjina, sve ostalo stanovništvo Jemena, koje je 2011. procijenjeno na 24.133.000, islamske je vjeroispovijesti. Sigurno je da natpolovična većina (50% do 70%) jemenskih muslimana slijedi šafijski mezheb sunnijskog islama. Među sunnijama prisutne su manjine koje slijede malikijski i hanbelijski mezheb. Veoma značajna vjerska struja u Jemenu su zejdije, inače šiitska frakcija, koja je skoro isključivo vezana za jemenski narod. Izvještaji o njihovom broju u ukupnom stanovništvu znatno variraju od onih nižih prema kojima 28% do 30% Jemenaca pripada ovom mezhebu, do onih viših prema kojima njihov udio u stanovništvu iznosi od 40% do 45%. Ismailije su još jedna šiitska frakcija prisutna među jemenskim muslimanima. I o brojnosti njihove populacije postoje različita mišljenja. Prema nekima, svega 3.000 Jemenaca su ismailije. Ipak, u većini izvora njihovo brojno stanje se prikazuje znatno većim. Brojke variraju od 60.000 do 100.000 pripadnika, pa, čak i do od 200.000, odnosno preko 300.000. Jedan dio zejdija je, nakon Iranske islamske revolucije, konvertirao u džaferijski ogranak šiizma. Pretpostavlja se da su od 1% do 5% Jemenaca pripadnici ove šiitske frakcije.” (Svjetski almanah demografske istorije muslimana)
Politička i bezbjednosna situacija
Pored problema sa šiitskim milicijama, sukobi su redovni i sa ogrankom Al-Kaide na Arabijskom poluotoku. Amerika takoreći svakodnevno izvodi napade na pripadnike ove oružane grupe preko bespilotnih letjelica, u koordinaciji sa jemenskim vlastima. Pripadnici ove skupine službenike centralnih vlasti, policajce i vojnike smatraju legitimnim metama, tako da često dolazi do oružanih sukoba. Međutim, problem sa šiitskim milicijama ima veoma dobro isplaniranu i izrežiranu pozadinu u što je Iran uveliko upleten.
Zejdije, kojih ima mnogo u Jemenu, ogranak su šiitskog mezheba, međutim, u mnogo čemu se razlikuju od šiita dvanaestoimamija koji su glavna struja u Iranu. Čak se vijekovima međusobno proglašavaju nevjernicima. Međutim, to Iran trenutno ne zanima, bar prividno, Iran ima svoj program širenja šiizma, a Jemen je samo jedna od žrtava tog programa i zejdije su samo jedna od njegovih političkih sredstava i žrtava. Ne zvuči nimalo vjerovatno da su se dvanaestoimamije približili ideološki zejdijama, ali oni u tome vide političku korist i iskorištavaju sektaštvo i slabo socijalno-ekonomsko stanje u Jemenu kako bi svoje planove lakše sproveli u praksu, a to jeste širenje šiitskog mezheba i stezanje obruča oko Saudijske Arabije širenjem svog utjecaja.
Husijski pokret je trenutno šiitski politički akter koji se bori za svoje, a povrh toga i za interese Irana u Jemenu, tako da su borbe stigle i u glavni grad San’u. I prije revolucije u Jemenu 2011. godine Iran je ulagao mnogo truda u proširenje svog utjecaja, ali rezultati su u Jemenu bili ispod njihovog očekivanja. Nakon revolucije, razvoj situacije u Jemenu Iran je shvatio kao izvanrednu priliku za ostvarivanje svojih strateških ciljeva. Mnoge delegacije šiita iz Jemena izabrane su i vođene na kurseve u Iran, Siriju i Liban gdje su dobijali instrukcije. Iran je počeo da daje finansijsku podršku nekim partijama šiita i nekim medijskim agencijama. Važnije od toga, Iran je počeo da svoje saveznike pomaže davanjem oružja i obučavanjem. Primjer je iranski brod Džihan 1 koji je zaustavljen u Adenu i koji je bio prepun teškog i savremenog oružja koje se trebalo dati husijskom pokretu. U međuvremenu suparnici Irana u Zaljevu nemaju jasnu strategiju. Amerika, koja u Jemenu izvodi napade na neke oružane skupine, ne poduzima ništa, dok šiiti malo-pomalo zauzimaju Jemen. Nije ni bilo za očekivati da će Amreika išta uraditi, jer i Irak su predali Iranu da indirektno upravlja s njim kako hoće. Husije su sad vidjeli jedinstvenu priliku da sa podrškom Irana ostvare svoj stari san vladanja Jemenom, koji je usko povezan s njihovim vjerskim ubjeđenjem o “imametu – vladavini”. Ovako je nastala jaka veza Irana i husijskog pokreta čiji je cilj ostvarenje interesa obje strane, bez obzira na razlike u vjerskim načelima.
Cjelokupno stanje je pogoršao i odnos centralnih vlasti prema narodu na jugu. Ljudi na jugu Jemena su većinom sunnije šafijskog mezheba koji nisu bili zadovoljni odnosom vlade Saliha i usljed toga došlo je do pobune na jugu 2007. godine. Zahtjevi ove regije nalazili su se između otcjepljenja i federalnog uređenja. Godine 2011. sa vlasti je bez većeg oružanog sukoba skinut Salih i na njegovo je mjesto došao njegov zamjenik sa juga Hadi.
Iranski projekt proširivanja utjecaja na jugu Jemena također se manifestira kroz medije, naprimjer kanal Aden Live koji govori u ime opozicije ili oružanog pokreta na jugu. U međuvremenu, predsjednik Hadi dao je ostavku, a vlada Halida Behaha je raspuštena. Niko u Jemenu ne traži da se Hadi vrati na mjesto predsjednika osim husija koji su za vrijeme njegovog mandata dobili mnogo više utjecaja i moći, jer on im je dozvolio da zauzmu bezbjednosne i nadzorne aparate države.
Husije su kidnapovali šefa kabineta predsjedništva 17. 1. 2015., što Hadi nikad nije osudio u nekoj izjavi. Nakon toga uslijedio je napad husija na predsjedničku palatu i brigade Republikanske garde. Kako je moguće da neznatna skupina militanata zauzme brigadu koja raspolaže sa 230 tenkova modela T86? Istina je da je sve to izvršeno prema naredbama predsjedništva u kojima je naznačeno da se sve preda husijama. Potom su napali i kuću Hadija i ubili nekolicinu njegovih bližnjih i čuvara. Ovako su husije došli u pregovaračku priliku da traže mnogo više nego što im pripada.
Geostrateški interesi
Na jugu Jemena dnevno oko 3,2 miliona barela nafte prođe u tankerima kroz prolaz Babul-Mendeb. To je prolaz između Jemena i Eritreje i kroz njega se ulazi u Crveno more kroz koje tankeri plove prema Sueckom kanalu. Pored svega ovog, Iran u obzir uzima i plan Ujedinjenih Arapskih Emirata da preko Omana iskopa kanal kako bi se zaobišao Hormuški prolaz koji je za Iran od ogromne strateške važnosti. Međutim, povrh svega navedenog, iranski najvažniji strateški cilj jeste stezanje obruča oko Saudijske Arabije. Pored ovog, iranska strategija usmjerena je na nadoknadu gubitaka u Siriji proširivanjem utjecaja u Jemenu i kopiranjem Hezbollaha u vidu husija. Ono što povećava opasnost ove strategije jeste to što zemlje Zaljeva ne donose nikakvu strategiju da spriječe da i Jemen padne u iranski obruč, kao Irak i Afganistan.
Molimo Allaha Uzvišenog da sačuva muslimane u Jemenu od spletki spletkaroša i podari im ispravnu vlast i mir!