Oligoelementi ili mikroelementi su takve supstance našeg organizma čija je koncentracija manja od 0,04%. Najvažniji su željezo, cink, bakar, jod, mangan, kobalt, olovo, silicijum, stroncijum, arsen, molibden, brom, fluor, litijum, berilijum, barijum, aluminijum i krom. Poštovani čitatelji, krenut ćemo analizirati jedan za drugim svaki od navedenih elemenata, ukazujući na značaj svakog od njih.
Počet ćemo sa željezom. Unosimo ga u organizam hranom i pićem gdje mu koncentracija varira u znatnom stepenu, a što ovisi o sastavu zemljišta na kom se uzgaja hrana koju koristimo u ishrani. Najatraktivniji nam je za opis obzirom da nema osobe koja se nije susrela sa terminom anemija barem jedanput tijekom života kao i sa ulogom i potrebama za željezom u takvim stanjima. Dnevna potreba odraslog čovjeka za željezom je 5 do 10 mg. Sadržaj željeza u čovječijem organizmu iznosi 4 do 5 mg. Organizmu žene potrebno je nešto više željeza jer tijekom menstrualnog ciklusa gubi se između 18-24 mg. Potreba za željezom povećava se i tijekom graviditeta kada se ono deponuje u organizam ploda. Najviše željeza ima u žumanjku jajeta i govedini, jabukama, šumskom voću, špinatu, bobu, jetrici, cvekli.. Željezo se u hrani nalazi u željezo (III) obliku. U želucu pod dejstvom sone kiseline nastaje željezo (II) klorid. Ovaj metabolički proces bio bi nemoguć bez prisustva aksorbinske kiseline (C vitamin). Ovaj podatak nam ukazuje i na nužnost uzimanja i vitamina C skupa sa proizvodima koje koristimo u terapiji sa željezom. Ukoliko proizvod ne sadrži i vitamin C, potrebno ga je zasebno uključiti uz savjet i konsultacije sa Vašim liječnikom ili farmaceutom. Sadržaj željeza u krvi kreće se od 8,5 do 9 mmol/l , a u serumu oko 8 do 27 mikromola/l. U organizmu odraslog muškarca ima više željeza kako u punoj krvi tako i u serumu u odnosu na organizam žene. Kod novorođenčadi sadržaj željeza u krvi je u prva dva mjeseca veći a zatim se postupno smanjuje. Depoi željeza su jetra i slezena. Promet željeza narušen je u slučaju više oboljenja kao što je slučaj kod dijabetesa, hemolitičke i perniciozne anemije, pa je kod koje je sadržaj željeza u plazmi i organima povišen, a eritropoeza smanjena. Sniženje nivoa željeza u serumu javlja se i pri gnojnim i septičnim oboljenjima kao i u slučaju ulkusa želuca, a povećan je prilikom kontuzije mozga.
Cink se susreće u malim količinama u svim organima i tkivima. U organizmu odraslog čovjeka ima ga oko 1000 mg. Mnogo cinka ima u hipofizi, polnim žlijezdama, jetri, mišićima i pankreasu. Sadržaj cinka u krvi kreće se od 8,6 do 8,9 mg/l , u plazmi od 3,1 do 3,9 mg/l a u eritrocitima od 14,2 do 14,5 mg/l (gdje u potpunosti pripada enzimu karboanhidrazi). Cink ima značajnu ulogu za rast i razvitak organizma, pa mu je bilans u dječjem uzrastu pozitivan. Postoje podaci o uzajamnoj povezanosti cinka i vitamina B kompleksa, prije svega vitamina B1. Pri avitaminozi ovog vitamina sadržaj cinka u epidermisu kože, noktima, krvi i nekim organima je znatno snižen. Zato je jako bitno, ukoliko imate problem sa ispadanjem kose ili pojedine oblike dermatitisa da se uz terapiju B kompleksom uključi i cink. Dnevna potreba odraslog čovjeka za cinkom iznosi 14 do 16 mg, a novorođenčadi i djece školskog uzrasta 0,3 mg po 1 kg tjelesne mase. Najveća potreba za cinkom je u periodu intezivnog rasta i polnog sazrijevanja.
Bakar je stalni sastojak vode za piće i živih organizama. U organizmu odraslog čovjeka ima ga ukupno oko 150 mg a najviše u jetri. U krvi zdravog čovjeka koncentracija bakra se kreće od 12 do 20 mikromola. Sadržaj bakra se povećava u krvi u predmenstrualnom periodu i u graviditetu. Biološka uloga bakra je višestruka. Utječe na dejstvo hormona. Kod oboljelih od dijabetesa koristi se u sklopu terapije i utječe na poboljšanje stanja bolesnika i općeg stanja, jer dovodi do smanjenja hiperglikemije, nestanka glikozurije. Bakar dovodi do povećanja aktivnosti hormona prednjeg režnja hipofize. Utječe i na biosintezu melanina. Jedna od najvažnijih uloga bakra je u procesu eritropoeze. Učestvuje u sintezi hemoglobina. Pomaže u procesu prijenosa željeza u koštanu srž. Neophodan je za sazrijevanje retikulocita (mladih eritrocita). Dnevna potreba odraslog čovjeka za bakrom je oko 2 mg. Osnovna masa izlučuje se fecesom, a neznatna količina urinom. Smatra se da ima utjecaj i na proces ovulacije. Prehrana bogata prirodno cijeđenim sokovima opskrbit će Vas dovoljnom količinom bakra. Sok od kajsija je osobito bogat bakrom.
Danas na našem tržištu imamo jako dobre i kvalitetne multivitaminske pripravke koji sadrže optimalne količine oligoelemenata. Naravno uvijek trebate napraviti konsultacije sa Vašim liječnokom ili farmaceutom prije uzimanja bili kakvih nadomjestaka. U narednom broju pozabavit ćemo se sa preostalim članovima iz grupe oligoelemenata. Do tada uživajte u lijepom vremenu i konzumirajte što više svježeg voća i povrća.
(Korištena literatura: Osnovi opšte i kliničke biohemije, prof.dr. M. Miholjčić, Biokemija, P. Karlson, Biohemija, B.Nikolić, Biochemistry 2nd edition, Dawn B. Marks, The National Medical Series for Independent Study 3rd edition)