Početna

U susret najdražem gostu

U novo proljeće ulazimo još sretniji, dočekujući najdražeg gosta, najodabraniji mjesec od svih – mjesec ramazan, te ćemo i u ovoj rubrici kazati riječ-dvije o medicinskom aspektu posta. Naravno, mi kao muslimani bez ikakve sumnje znamo da ono što nam je naš Gospodar propisao i naredio da radimo nije ništa drugo nego samo korist i blagodat za nas, za naš život kako na ovom svijetu, tako i na budućem, ali lijepo je uistinu imati i argumente nauke i medicine na svojoj strani, koji potvrđuju kako islam nije ništa drugo nego istina, i s tim argumentima pristupiti ljudima koji su skeptici i kojima pokušavamo približiti našu vjeru.

Brojni su naučni radovi i istraživanja na temu zdravstvenog učinka posta, kako u preventivnom tako i u terapeutskom smislu. Djelo Post kao način života, dr. Alena Cotta, istraživanje biologa i dobitnika Nobelove nagrade dr. Alexis Carrel i dr. Herbert Sheltona, kao i članci renomiranih časopisa na polju medicine i metabolizma, odgovaraju na pitanja o benefitima posta i terapeutskim učincima na kompletan ljudski organizam, izdvajajući pozitivne učinke na fiziološki odmor probavnog i nervnog sistema, pri kojima se dešavaju složeni procesi važni za tijelo pri čemu se vrši prirodna fiziološka detoksikacija organizma kojom se doslovce ispiru spojevi u organizmu, mijenjaju i dovode u optimalna stanja. Mogli bismo upotrijebiti i izraz restart.

Danas se u svakodnevnom internet bespuću nude mnoge dijete i metode detoksikacije, koje su nazvane fancy terminima, koje imaju dosta visoke cijene alternative, a činjenica je da je zapravo najjeftinije i besplatno rješenje – post.

U ovoj rubrici ranije smo spominjali termin prekinuti post (Intermittent Fasting ili IF) koji se odnosi na periodično uzdržavanje ili smanjeni unos hrane. Postoje različite formule IF-a, ali najodabranija je ona 16:8, kod koje se 16 sati ne jede, a 8 jede. Naziva se drugim imenom i svakodnevni djelimični post i najbolje ga je prakticirati između 28 i 30 dana, i time smo povlačili paralele sa postom mjeseca ramazana.

Islamski post nije samo odricanje od hrane i pića, on predstavlja i duhovno vježbanje protiv strasti i poriva, kojem se vjernik prepušta jednom godišnje, a koji opet nemionovno mora ostaviti i ostavlja utjecaj na njegovu dušu i tijelo.

Također, u ovoj rubrici govorili smo o tome smo zašto je povremeno preskakanje obroka, tzv. povremeni post, vrlo zdravo. Jer, dok stalno jedemo, tijelo troši 80% energije na probavu hrane i nije u stanju stići odraditi druge važne poslove, poput detoksikacije i regeneracije naših ćelija, ukazujući na to da mi sami blokiramo mehanizam samoizlječenja na koje je naše tijelo programirano i uvodimo se u stanje bolesti. Naš organizam u vrijeme bolesti sam uspostavi post. To nam je poznato kao gubitak apetita, do kojeg dolazi uspostavljanjem određenih fizioloških procesa, a predstavlja automatsko uspostavljanje posta organizma gubitkom apetita, što je u osnovi prirodna fiziološka metoda kojom se tijelu omogućava da ponovo uspostavi ravnotežu koja se narušava bolešću i krene u svojevrstan proces samoizlječenja.

Post zapravo stvara pogodne uvjete za samoizlječenje. Naš organizam zna se sam izliječiti, a sve što mi trebamo napraviti jeste – ne smetati mu pritom.

Sretni smo da nam se bliže dani posta – mjesec ramazan, koji nam donosi olakšice i koristi za naš život, naše zdravlje i našu vječnost kojoj idemo.

Ramazan mubarek olsun!

(Korištena literatura: Joel Fuhrman, The Fasting Cure, Upton Sinclair; Fasting and Eating for Health: A Medical Doctors Program for Conquerting Disease)

Tekst U susret najdražem gostu je objavljen u broju 101, 14. mart 2021. - 01. ša'ban 1442. AH, Permalink

Pročitaj sljedeći

Vjerovanje u Sudnji dan

Povezano

Naše zdravlje Broj 134

Kraj ljeta, “food noise” i kalorijski deficit

Ljeto nam je bilo dugo i toplo. Vrelina i sparina bile su dio svakodnevnice. Snalazili smo se i nadmudrivali toplinu svaki dan. Unatoč mišljenju da se ljeti jede manje kalorična hrana i da se lakše skidaju kilogrami, ipak mnogi su dobili i koji kilogram više. To je stoga što mnogi od nas, ako ne i velika većina, sjede u udobnom hladu domova vještački dobivenom i toplina spolja nema utjecaja na naš metabolizam i način ishrane. Štaviše, mnogi posežu za hranom i više nego inače. Ako se tome doda koji sladoled, desert, manjak kretanja zbog toplinskih udara, imamo fin recept za dobijanje na kilaži. Mnogi su priznali da su u takvim prilikama zapravo malo više razmišljali o hrani i stalno bili u potrazi za novim zalogajem i gastro zadovoljstvom. Ako spadate u ovu grupu, onda ste iskusili svojevrstan fenomen koji se naziva “food noise”.

Naše zdravlje Broj 133

Ljeto i život uz ekstremne temperature

Stiglo nam je ljeto i zvanično, kalendarski. I tako neki dan čitam tekst o opasnostima koje ekstremne vrućine predstavljaju za djecu ostavljenu u automobilima. I zaista mi pada na pamet pitanje kako ijedan normalan čovjek može ostaviti svoje dijete u autu na "samo dvije minute", a napolju je ljetna vrelina i situacija se u automobilu može dovesti do usijanja. Prvo te famozne "dvije minute". Pa je li to ikom od nas treća obećana? Šta ako život izgubiš? A drugo, te "dvije minute" često znaju dovesti do toga da se dijete naprosto zaboravi u autu i izgubi život u strašnim mukama i okolnostima. Stoga, ako vidite dijete u autu, a roditelja ili drugu odgovornu osobu nema, makar popalio svu signalizaciju, zovite policiju i ne dvoumite se ni trena. Takve osobe zaslužuju i kaznu i ukor.