“Šta ćemo danas da radimo, djede?”, upita Abdullah. “Prvo trebamo napraviti prtinu do štale kako bismo nahranili životinje, a zatim očistiti stazu oko kuće”, odgovori djed.
Abdullah popi još gutljaj čaja, pa zgrabi jaknu i čizme i pojuri vani za djedom. “Stani, kud ćeš?!”, povika nena. “Napolju je puno hladno. Stavi ovo na glavu, da se ne prehladiš.” Nena mu dodade kapu koju je isplela mahsuz za njega, te mu namjesti šal i pomože mu da navuče rukavice. Svake zime nena tako obraduje Abdullaha tek ispletenom kapom, novim parom rukavica ili šalom. A Abdullah je to volio i vrlo rado nosio.
Tog jutra Abdullah je s djedom raščišćavao snijeg, te su ubrzo sve staze oko kuće bile prohodne. Nakon odmora i toplog čaja, Abdullah i djed pođoše uzeti abdest i pripremiti se za podne-namaz. Abdullahu je još bilo poprilično hladno, te požuri s uzimanjem abdesta, kako bi se što prije zgrijao u toploj sobi. Djed to primijeti pa odluči da mu ukaže na nekoliko bitnih stvari prilikom uzimanja abdesta: “Znaš li, sinko moj, da za temeljno uzet abdest u ovakvim hladnim danima vjernika čeka posebna nagrada?” Abdullah se začudi: “Kako to, djede? Zar postoji razlika u nagradi za abdest koji se uzima ljeti i za onaj koji se uzima zimi?”
“Sinko moj, u hadisu koji prenosi Ebu Hurejra, radijallahu anhu, kaže se da temeljno uzimanje abdesta po velikim hladnoćama ili u drugim teškim situacijama spada u najbolja djela, u djela kojima Uzvišeni Allah briše grijehe i uzdiže stepene”, reče djed. “Nisam za to znao, djede. Od sad ću, inšallah, voditi više računa o tome”, odgovori Abdullah.
“A želio bih ti reći još nešto”, nastavi djed. “Prilikom uzimanja abdesta često žurimo, te se desi da određene dijelove tijela i ne operemo u potpunosti, što znači da nam ni abdest nije valjan, a samim tim ni namaz koji s takvim abdestom klanjamo. A upotpuniti abdest znači uzimati abdest onako kako je to Poslanik, alejhis-selam, činio.” “Kako to misliš, djede?”, upita Abdullah. “Eto, posmatrao sam tebe kako uzimaš abdest pa sam primijetio da ne trljaš između prstiju na rukama, a ni na nogama. A to je naš Poslanik, alejhis-selam, radio i tako svoj abdest upotpunjavao. Isto tako primijetio sam da nisi dovoljno nakvasio i oprao pete prilikom pranja nogu, a to je ono na šta nam je Poslanik, alejhis-selam, posebno ukazao govoreći: “Teško se petama od Vatre.” Isto tako se prenosi da je Poslanik, alejhis-selam, vraćao ljude da se ponovo abdeste kad bi vidio da nisu dobro nakvasili pete.”
Abdullah se zamisli pa reče: “Znaš šta, djede? Ja ću ponovo da se abdestim, a ti me gledaj i pomozi mi da svoj abdest upotpunim onako kako je to radio naš Poslanik, alejhis-selam.”
Abdullah se abdestio, a djed ga je posmatrao i pomagao mu da svoj abdest upotpuni onako kako je to i naš Poslanik, alejhis-selam, činio.
Nakon uzimanja abdesta, proučiše dovu: “Svjedočim da nema drugog boga osim Allaha, koji nema sudruga u vlasti, i svjedočim da je Muhammed Njegov rob i poslanik! Allahu moj, učini me od onih koji se često kaju i mnogo čiste!”, a zatim se uputiše prema džamiji da u džematu obave namaz.
