El-Asr - Upozorenje na djela i učenje Fethullaha Gülena

Koristeći se sistemom “tajnog djelovanja”, Gülenovi sljedbenici svoj oblik tumačenja islama nameću preko odgojno-obrazovnih institucija u svom vlasništvu, znajući da je um djece i omladine najpodobniji za vršenje direktnog utjecaja. Njihov sistem odgoja obuhvata tzv. “stanove”, vrtiće, osnovne i srednje škole, te univerzitete. Trenutno u BiH pokret Hizmet u svom vlasništvu ima više stotina stanova lociranih u skoro svim univerzitetskim centrima, vrtiće, osnovne škole, Una-Sana koledže, te Internacionalni Burch Univerzitet. Na području BiH djeluje i izdavačka kuća Hikmet, posvećena prvenstveno objavljivanju Gülenovih djela, te knjiga ljudi iz džemata Hizmet.

U proteklom periodu javnost u BiH uzburkala je ispovijest federalnog ministra kulture i sporta u vezi s ulogom pokreta Hizmet i njegovim ideološkim djelovanjem u BiH. Nažalost, taj istup nije ostvario značajan utjecaj na širu javnost, što zbog iznošenja neprovjerenih informacija bez konkretnih materijalnih dokaza, što zbog neuvjerljivog i nesigurnog držanja tokom javnih nastupa. Nakon tih dešavanja, nastupio je period tišine te su zbog aktuelnih problema u državi događaji s djelovanjem Hizmeta u BiH pali u drugi ili treći plan.

Budući da se radi o akutnom i važnom pitanju, koje poput rak-rane zahvata tkivo bošnjačkog naroda i ugrožava buduće generacije muslimana na ovim prostorima, na djelovanje ovog džemata potrebno je permanentno i sistematski ukazivati održavanjem seminara, pisanjem članaka, održavanjem predavanja, na kojima će se argumentirano ukazivati na greške i odvraćati od učešća u radu ovog pokreta. To je još hitnije ukoliko znamo da se pod okriljem Hizmeta u BiH odgaja i odgajalo više hiljada naše djece, mladića i djevojaka.

S tim na umu, ovaj članak predstavlja skroman doprinos aktueliziranju ove problematike, te ćemo pokušati da, uz Allahovu pomoć, javnosti pružimo konkretan i činjenicama potkrijepljen uvid u djelovanje i učenje Fethullaha Gülena i njegovih sljedbenika u BiH i šire, te ukazati na brojna pogrešna učenja koja se serviraju naivnoj omladini u našoj domovini i svijetu.

Ko je Fethullah Gülen?

Fethullah Gülen je čovjek kojeg na njegovom oficijelnom portalu na bosanskom jeziku opisuju kao “utjecajnog vjerskog učenjaka, mislioca, pjesnika, pisca, te nadasve velikog pobornika obrazovanja koji stalno podstiče međureligijski i interkulturalni dijalog, nauku, demokratiju i duhovnost, a protivi se nasilju i korištenju vjere u političke svrhe” (http://fgulen.com/ba/iz-zivota-fethullaha-gulena/32471-ko-je-fethullah-gulen).

Muhammed Fethullah Gülen rođen je 1941. godine u selu Korucuk u Anadoliji. Službovao je kao imam u Izmiru do 1981. godine, a zatim je penzionisan. Iako formalno nije imao visoko islamsko obrazovanje, danas ga na Zapadu proglašavaju jednom od najpoznatijih svjetskih islamskih ličnosti. U svom intelektualnom i duhovnom putu, Gülen je stasao pod jakim utjecajem tesavvufa, o kojem je napisao i djelo u četiri toma, te je veliki poklonik sufijske muzike: “Smatram sebe običnim muslimanom koji konstantno nastoji da slijedi put propisan Kur’anom i sunnetom Muhammeda, alejhi-s-selam. Izučavam djela učenjaka fikha, tefsira, hadisa i sufizma. U prošlosti sam upitan o mom pogledu na duhovnu dimenziju islama. Upitan sam da li pripadam nekom sufijskom redu, ili sam protivnik sufizma. Premda ne pripadam nijednom sufijskom redu, niti sam ikad pokušao da formiram tarikat, mogu reći da su velikani sufizma izvršili veliki utjecaj na mene.” (Izvor: http://www.theatlantic.com/international/archive/2013/08/a-rare-meeting-with-reclusive-turkish-spiritual-leader-fethullah-gulen/278662/)

“Do svoje šesnaeste godine bio sam u kontaktu s nekim sufijskim muzičarima dok sam živio u Erzurumu. Kao što je poznato, sufijska ili naša klasična muzika nastala je u derviškim tekijama i domovima. Himne i slične pjesme privukle su me klasičnoj muzici. Naprimjer, volio sam i slušao Itrîja i Dede-efendiju. Također sam se divio hadžiji Arif-begu kao čovjeku od duhovnosti. Divim se nekim zapadnim muzičarima. Pitali su me: ‘Možeš li kritikovati Mocarta?’ Čak i ako kažem neke stvari o njemu, to ne bi bila kritika. Možemo reći da je Betoven završio njegov nedovršen posao. Zapadne simfonije i orkestri su stvarno ozbiljni, dostojanstveni i bogati u svojim izvedbama. Ovo naravno, nije kritika. Međutim, baš kao što se istinski divim svakom geniju kojeg je Bog stvorio, jednako tako se divim tim talentima.” (Ertugrul Ozkok, dnevni list Hurriyet, 1/23-30-95)

Najveći intelektualni utjecaj na Gülena imao je turski islamski reformator Said Nursi, od kojeg je naslijedio izrazito snažan antikomunistički sentiment i sklonost ka poduzetničkom kapitalizmu. Upravo zbog zagovaranja neoliberalnog kapitalizma, jedan od Gülenovih biografa, Hakan Yavuz, opisao ga je kao muslimanskog mislioca koji ima najviše sličnosti sa kalvinistima u protestantizmu, mada bi se prije moglo reći da Hizmet, zbog netransparentnosti, tajnovitosti i disproporcijalnog utjecaja njegovih sljedbenika u institucijama Turske više podsjeća na Opus Dei. (Izvor: http://balkans.aljazeera.net/vijesti/koja-je-stvarna-misija-fethullaha-gulena-0)

Iako tadašnje turske vlasti nisu prijetile zatvaranjem ili nagovještavanjem bilo kakvog kažnjavanja, Gülen 1999. emigrira u SAD pod izgovorom liječenja, a potom proglašava da je u “samonametnutom egzilu”. Iz svoje rezidencije u Saylorsburgu, gradiću u Pennsylvaniji, Gülen već petnaest godina rukovodi imperijom srednjih škola, univerziteta i poslovnih, finansijskih i medijskih korporacija koje djeluju u okviru Hizmeta u Turskoj i njihovim ekspoziturama širom svijeta. Tek nakon odlaska iz zemlje 2000. godine, Gülen je, u odsustvu, osuđen za pokušaj rušenja ustavnog poretka i stvaranje “islamske države” u Turskoj. Iako je, zahvaljujući Erdoganu i novoj demokratskoj vladi AK partije, presuda protiv Gülena oborena 2008. godine, on je ostao u Americi.

Zbog rada zasnovanog na principima tajnosti, potrebno je znati da se sljedbenici džemata Hizmet odriču etiketiranja po pitanju pripadnosti istom, te o svojim aktivnostima i planovima ne obavještavaju nikoga, osim svom učenju bliske i podobne ljude.

Po svojim ideološkim karakteristikama, možemo reći da se po mnogim pitanjima radi o klasičnom sufijskom tarikatu čiji je glavni šejh Fethullah Gülen, s tim da se od klasičnih sufija razlikuju po pitanju metoda i pogleda na društveno-političku ulogu islama.

Islam po ukusu Zapada

Ne bez razloga, njihov se pogled na vjeru od zapadnih analitičara naziva “modernim i umjerenim islamskim učenjem pogodnim za cijeli svijet”. Time se hoće reći da ovaj džemat svojim djelovanjem u islamskom svijetu promovira pogled na islam po ukusu Zapada. To potvrđuje činjenica da Gülen u svom učenju izuzetnu pažnju posvećuje “međureligijskom dijalogu” i “suživotu civilizacija”, podstiče na saradnju između muslimana i jevreja, te je po mnogim pitanjima zanemario ili potpuno potisnuo princip “el-vela vel-bera”.

Na upit jednog zapadnog novinara: “U vašim ranijim hutbama neke vaše izjave vezane za jevreje ili Izrael odisale su antisemitizmom. Kako odgovarate na te optužbe?”, Fethullah Gülen odgovara: “Ovo pitanje možemo osmotriti iz više uglova. Kao prvo, uvijek postoji mogućnost da razmišljanje jedne osobe evoluira, tj. promijeni se. U jednom članku koji sam napisao prije više godina napisao sam: ‘Da li si ti danas ista osoba koja si bio jučer? I da li su tvoji sagovornici jučer isti kao i oni danas?’ Niti ste vi ista osoba kakva ste bila jučer, niti su vaši sagovornici isti, što znači da niko od vas sutra neće biti ista osoba kao danas.

Akcije i stavovi vaših sagovornika utječu i na vaše misli i izražaje. Tokom međureligijskog dijaloga koji se dešavao 90-ih godina, imao sam priliku da bolje upoznam praktičare nemuslimanskih religija, te sam osjetio potrebu da izvršim reviziju svojih stavova iz prošlog perioda.

Iskreno priznajem da sam možda pogrešno razumio određene kur’anske ajete i hadise Poslanika, alejhis-selam. Shvatio sam i potom izjavio da se kritike i osude koje se nalaze u Kur’anu i hadisima ne odnose na ljude koji pripadaju određenoj religijskoj grupi, već na karakteristike koje se mogu naći u bilo kojoj osobi.

U pojedinim slučajevima su moje riječi (protiv jevreja i Izraela) izvađene iz konteksta. Ponekad su ljudi sumnjivih intencija selektivno odabirali pojedine dijelove mojih govora i pisanih djela bez ikakvog obzira na kontekst ili okolnosti u kojima su izrečene. Moji su napori na polju međureligijskog dijaloga često kritikovani kao omekšavanje islamskog pogleda na jevreje i kršćane. Ne vjerujem da sam uradio bilo šta za što ne smatram da nije na tragu stopa Muhammeda, alejhis-selam. On, alejhis-selam, bio je taj koji je ustao prilikom prolaska posmrtne povorke jednog jevreja, izražavajući tako poštovanje prema drugom ljudskom biću.

Činjenica je da sam u prošlosti kritikovao određene akcije Izraela, ali sam u svojim hutbama osudio i terorizam i samoubilačke napade u kojima stradaju nedužni civili.” (Izvor: http://www.theatlantic.com/international/archive/2013/08/a-rare-meeting-with-reclusive-turkish-spiritual-leader-fethullah-gulen/278662/)

Spomenuto je potvrđeno na oficijelnoj bosanskoj stranici, te se ponosno ističe da je Gülen “pionir u međureligijskom dijalogu. Fethullah Gülen aktivno promovira međureligijski i interkulturalni dijalog više od dvije decenije i mnogo prije događaja 11. septembra 2001. U Turskoj mu pripisuju najveću zaslugu za približavanje muslimanske većine raznim vjerskim manjinama kao što su grčki i jermenski pravoslavci, katolici i jevreji. Izvan Turske, njegove ideje o međureligijskom dijalogu inspirirale su mnoge da osnuju razne organizacije koje se bave dijalogom s ciljem međusobnog razumijevanja, prihvatanja suživota i saradnje. Ovi njegovi napori za dijalog i toleranciju priznati su od strane najvećih vjerskih lidera koji su se susreli s njim, kao što su pokojni papa Ivan Pavao II, glavni sefardski rabin Izraela, te lideri mnogih drugih kršćanskih denominacija.

Fethullah Gülen promovira saradnju među civilizacijama nasuprot sukobu i to putem dijaloga, međusobnog razumijevanja te okupljanja i isticanja zajedničkih nam vrijednosti. Kao lider civilnog društva, on podržava napore Turske u pridruživanju Evropskoj uniji i smatra da će ovi odnosi biti od obostrane koristi.

Fethullah Gülen prihvata demokratiju kao jedini održivi politički sistem. On odbacuje pretvaranje religije u političku ideologiju, ali istodobno ohrabruje građane da aktivno i odgovorno uzmu učešće u političkom životu svoje države. On ističe fleksibilnost islamskih principa koji se odnose na vladavinu i rukovođenje te njihovu usklađenost sa demokratijom.” (Izvor: http://fgulen.com/ba/iz-zivota-fethullaha-gulena/32471-ko-je-fethullah-gulen)

Učenicima i studentima “savjetuje” se da tokom školovanja redovno izučavaju i čitaju isključivo Gülenova i povremeno Nursijeva djela, te se lagano indoktriniraju i vrbuju u pokorne pristalice “Hodžaefendija”. Gülen se uzima kao vrhunski autoritet čije mišljenje ima prioritet nad svim drugim islamskim misliocima, te se članovi džemata odvraćaju od izučavanja i pretjeranog zapitkivanja o djelima priznate islamske uleme.

Nažalost, moramo istaći da pokret Hizmet ima izuzetno jaku saradnju s institucijama Rijaseta IZ, Vjerskosprosvjetnom službom, Radijom BIR, IIN Preporod, IK El-Kalem, islamskim fakultetima u BiH i medresama. Na tom polju vrijedi istaći da se Gülenova djela redovno reklamiraju putem novina Preporod, izdaju preko El-Kalema, prevode i recenziraju od strane profesora na islamskim fakultetima, promoviraju u skoro svim džematima u BiH i dijaspori od strane muftija, glavnih imama i profesora na islamskim fakultetima, oglašavaju i čitaju na Radiju BIR, te da učenici medresa i polaznici mekteba o Gülenovim djelima pišu sastave i prigodne literarne radove. Na taj način, Hizmet ima otvorena vrata za svoje djelovanje među širokim vjerničkim masama.