Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kaže: „Tako mi Alaha, ne vjeruje! Tako mi Allaha, ne vjeruje! Tako mi Allaha, ne vjeruje!“ Rečeno je: „Ko, Allahov poslaniče?“ Rekao je: „Onaj od čijih uznemiravanja nije siguran njegov komšija!“ (Muttefekun alejh) Ebu Hurejre, radijallahu 'anh, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: „Ko vjeruje u Allaha i Posljednji dan, neka ne uznemirava svoga komšiju!“ (Muttefekun alejh) Ibnu Mes'ud, radijallahu 'anh, prenosi da je jedan čovjek upitao Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: „Kako da znam jesam li nešto uradio ispravno ili ne?“ Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, odgovorio mu je: „Ukoliko čuješ svoje komšije da govore da si dobro postupio, onda si dobro i postupio, a ukoliko ih čuješ da si pogriješio, onda si i pogriješio.“ (Sahih: Ibnu Madže, 4222, 4223.) Također, o veličini komšijskog prava i obaveze dobročinstva prema njemu Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao je: „Džibril mi je toliko oporučivao dobročinstvo prema komšiji da sam pomislio da će jedan drugoga nasljeđivati!“ (Muttefekun alejh)
Ebu Hurejre, radijallahu 'anh, rekao je: „Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, upitao je: 'Ko će od mene uzeti ove riječi i postupati po njima ili podučiti drugoga koji će postupati po njima?' Rekao sam, kaže Ebu Hurejre, radijallahu 'anh-: 'Ja ću, Allahov Poslaniče!' Uzeo me je za ruku i nabrojao pet stvari. Rekao je: 'Čuvaj Allahove granice, bićeš najbogobojazniji čovjek! Budi zadovoljan s onim što ti je Allah dodijelio, bićeš najbogatiji čovjek! Čini dobročinstvo svome komšiji, bićeš vjernik! Želi drugim ljudima ono što želiš i sebi, bićeš musliman! I ne smij se mnogo, jer, uistinu, pretjerano smijanje umrtvljuje srce!'“ [Hadis su zabilježili: Tirmizi (2227), Ibnu Madže (3207), Ahmed (7748), El-Bejheki (9543), (11128), Ebu Ja'la (6240), Taberani u „Evsatu“ (7054) i Albani ga je spomenuo u „Zbirci vjerodostojnih hadisa“ (930) i kaže da je hadis hasen-dobar.] Prenosilac ovog hadisa je Ebu Hurejre, radijallahu 'anh. Oko njegovog imena postoji razilaženje. Ime koje je kod većine učenjaka prihvaćeno jeste Abdurrahman b. Sahr. Ibnu Hibban u „Sikat“ kaže da je Ebu Hurejre, radijallahu 'anh, prvi dobio taj nadimak. Dobio ga je ili od Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, ili od Omera, radijallahu 'anh. Rođen je 31. god. nakon Godine slona. Islam je primio 7. godine po Hidžri. Najviše od svih ashaba družio se s Allahovim Poslanikom, sallallahu 'alejhi ve sellem, zbog čega najviše i prenosi hadisa, oko 5374 hadisa. Pored Ibnu Abbasa i Ibnu Omera, radijallahu 'anhum, bio je medinski muftija. Upravu nad Medinom preuzeo je za vrijeme Muavije, radijallahu 'anh, a ostavio je za vrijeme Mervana. Klanjao je dženazu Aiši i Ummu Selemi, radijallahu 'anhuma. Znao je u jednom danu izgovoriti 12.000 puta subhanallah. Umro je 59. godine po Hidžri u Medini i ukopan je u Bekiji.
● „Čuvaj Allahove granice, bićeš najbogobojazniji čovjek“, tj. boj se Allaha po pitanju Njegovih granica, Njegovih propisa onoga što je On Svevišnji naredio i onoga što je zabranio. Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, u ovom kao i u mnogim drugim hadisima, odmah na početku oporučuje bogobojaznost, kao što je i Uzvišeni Allah oporučio bogobojaznost i prvim i posljednjim, i prethodnim i potonjim generacijama. Svevišnji je rekao: „Zasigurno smo onima prije vas kojima je objavljena Knjiga a i vama oporučili da budete bogobojazni!“ (Prijevod značenja En-Nisa, 131.) Znajmo dobro da se bogobojaznost ne može postići, shvatiti, primjeniti, imati pri sebi, bez da se nauči šta je to bogobojaznost, tj. po pitanju kojih stvari se moramo bojati Allaha, odnosno šta nam je On Uzvišeni naredio, a šta zabranio. Ibnu Redžeb, rahmetullahi 'alejh, rekao je: „Osnova bogobojaznosti je da rob zna čega se treba bojati, pa da se nakon tog saznanja istog i boji.“ Ma'ruf el-Kerhi, rahmetullahi 'alejh, prenosi da je Bekr b. Hamis rekao: „Kako da bude bogobojazan onaj koji ne zna čega se treba bojati?!“ Zatim je Ma'ruf el-Kerhi dodao: „Ako ne saznaš šta je bogobojaznost, jest ćeš kamatu! Ako ne saznaš šta je bogobojaznost, susrest ćeš ženu strankinju pa nećeš oboriti svoj pogled! Ako ne saznaš šta je bogobojaznost, isukaćeš svoju sablju!“ Talk b. Habib, rahmetullahi 'alejh, rekao je: „Bogobojaznost je da radiš na pokornosti Allahu, subhanehu ve te'ala, po Allahovom znanju nadajući se Allahovoj nagradi i da se kloniš griješenja Allahu, subhanehu ve te'ala, po Allahovom znanju strahujući od Allahove kazne.“ Također, Ibnu redžeb, rahmetullahi 'alejh, rekao je: „Osnova bogobojaznosti je da rob postavi između sebe i onoga od čega strahuje pregradu koja će ga sačuvati toga, pa je stoga čovjekova bogobojaznost prema svome Gospodaru sadržana u postavljanju pregrade koja će ga sačuvati od Allahove srdžbe, Njegovog prezira i Njegove kazne, a ta pregrada je činjenje pokornosti i ostavljanje griješenja.“ Zbog toga su pojedini islamski učenjaci za hadis „Čistoća je pola imana“ rekli da se pod čistoćom misli na čistoću od grijeha, odnosno pola imana je u ostavljanju grijeha, onoga što je Uzvišeni Allah zabranio, a druga polovica je u činjenju onoga što je On Svevišnji naredio. Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao je: „Ono što sam vam naredio, uradite od toga koliko možete, a ono što sam vam zabranio, ostavite ga se u potpunosti.“ (Buharija, 7288; Muslim, 3321.) Bilal b. Sa'd, rahmetullahi 'alejh, rekao je: „Ne gledaj u to što je neki grijeh malen, već gledaj u veličinu Onoga prema Kome griješiš!“ Fudajl b. 'Ijjad, rahmetullahi 'alejh, rekao je: „Onoliko koliko grijeh kod tebe izgleda malan, toliko izgleda veliki kod Uzvišenog Allaha i onoliko koliko se tebi grijeh čini veliki, toliko postaje sićušan kod Allaha!“ Prenosi se da je Ibnu Abbas, radijallahu 'anhuma, rekao: „O ti koji činiš grijehe! Ne budi siguran od loše završnice! Znaj da činjenje grijeha za grijehom teže je od samog grijeha kojeg počiniš! To što se ne stidiš onoga ko je na tvojoj desnoj strani i onoga ko je na tvojoj lijevoj strani dok činiš grijeh, znaj da je teže od samog grijeha kojeg činiš! Tvoj smijeh, a sam ne znaš kako će Allah, subhanehu ve te'ala, s tobom postupiti na Sudnjem danu, opasnije je od tvog grijeha kojeg činiš! Tvoja radost grijehu kada ga počiniš teže je i od samog grijeha! Tvoje žalenje za grijehom kada te prođe, teže je od samog grijeha! Tvoj strah da ti vjetar ne otvori kućna vrata dok činiš grijeh teži je od samog grijeha! I to što tvoje srce ne strepi od Allahovog pogleda u tebe dok činiš grijeh, teže je i od samog tog grijeha kojeg činiš!“
● „Budi zadovoljan s onim što ti je Allah dodijelio, bićeš najbogatiji čovjek!“ Ovo je jedna od osobina koja je danas kod većine ljudi zapostavljena. Većina smatra da je bogatstvo u mnoštvu imetka, dobrom položaju, ugledu, a doista, bogatstvo je u bogatstvu, zadovoljstvu duše. Amr b. El-As, radijallahu 'anh, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: „Uspio je onaj koji prihvati islam, opskrba mu bude dovoljna i Allah ga učini zadovoljnim onim što mu je dao.“ (Muslim, 2473.) Mnogi ljudi, danas daleko od islama prazni, mrzovoljni, nesrećni, misle da se sve to može nadomjestiti novcem, imetkom, dobrom kućom, autom, dobrom funkcijom i položajem, pa posežu za mnogim nedozvoljenim radnjama, ulaze u kamatne kredite, zadužuju se velikim dugovima, a da znaju pogubnost kamate i odlaska s ovoga svijeta pod dugom nikada im to ne bi palo na um. Ebu Katade, radijallahu 'anh, prenosi da im je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, držao govor u kojem je spomenuo borbu na Allahovom putu i iman u Allaha kao najbolja djela. Jedan čovjek je ustao i upitao: „Allahov Poslaniče, šta misliš ako bih preselio na Allahovom putu, da li bi mi bili oprošteni svi grijesi?“ Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao je: „Da. Ako bi preselio na Allahovom putu, saburajući i nadajući se nagradi i ne povlačeći se.“ Zatim, kroz kratko vrijeme je rekao: „Kako si ono pitao?“ Čovjek je rekao: „Šta misliš, ako bih preselio na Allahovom putu da li bi mi bili oprošteni svi grijesi?“ Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao je: „Da. Ako bi preselio na Allahovom putu, ukoliko se strpiš i nadaš nagradi i ne povučeš se, biće ti oprošteni svi grijesi osim duga. Uistinu mi je Džibril tako dostavio.“ (Muslim) Također, Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, nije htio klanjati dženazu čovjeku koji je umro s dugom sve dok drugi nisu preuzeli na sebe njegov dug. Kako biti zadovoljan s onim što ti je udijeljeno?
1)
Prije svega treba biti umjeren u cijelom svom životu, umjeren i u izobilju i u siromaštvu. U tome je spas. Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao je: „Tri stvari spašavaju: strah od Allaha u javnosti i tajnosti, umjerenost u bogatstvu i u siromaštvu, i pravednost u blagostanju i srdžbi.“2)
Ne zavaravaj se dugim nadama da ćeš živjeti i živjeti pa da se za tu daleku budućnost opskrbljuješ dok tvoje komšije često zanoće gladni. Opskrbi se onoliko koliko ti je dovoljno i imaj čvrsto ubjeđenje da će ti tvoja nafaka stići, nahrani gladnog pa ćeš osjetiti zadovoljstvo, bogatstvo duše sigurno.3)
Znaj da je u zadovoljstvu onim što imaš ponos i neovisnost od drugih, dok je u pohlepi, nastojanju i gomilanju poniženje.4)
Gledaj i razmišljaj o uživanjima nevjernika i njihovoj vjeri i njihovoj završnici i gledaj i razmišljaj o životu vjerovjesnika i njihovih istinskih sljedbenika, njihovoj vjeri i njihovom završetku.5)
I gledaj u one koji su ispod tebe u imetku. Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao je: „Gledajte u one koji su ispod va,s a ne gledajte u one koji su iznad vas, pa, tako nećete omalovažavati Allahove blagodati koje vam je podario.“ (Muslim)● „Čini dobročinstvo svome komšiji, bićeš vjernik!“ Potvrdu ovih riječi nalazimo i u drugim Vjerovjesnikovim, sallallahu 'alejhi ve sellem, riječima. Tako Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kaže: „Tako mi Alaha, ne vjeruje! Tako mi Allaha, ne vjeruje! Tako mi Allaha, ne vjeruje!“ Rečeno je: „Ko, Allahov poslaniče?“ Rekao je: „Onaj od čijih uznemiravanja nije siguran njegov komšija!“ (Muttefekun alejh) Ebu Hurejre, radijallahu 'anh, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: „Ko vjeruje u Allaha i Posljednji dan, neka ne uznemirava svoga komšiju!“ (Muttefekun alejh) Ibnu Mes'ud, radijallahu 'anh, prenosi da je jedan čovjek upitao Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: „Kako da znam jesam li nešto uradio ispravno ili ne?“ Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, odgovorio mu je: „Ukoliko čuješ svoje komšije da govore da si dobro postupio, onda si dobro i postupio, a ukoliko ih čuješ da si pogriješio, onda si i pogriješio.“ (Sahih: Ibnu Madže, 4222, 4223.) Također, o veličini komšijskog prava i obaveze dobročinstva prema njemu Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao je: „Džibril mi je toliko oporučivao dobročinstvo prema komšiji da sam pomislio da će jedan drugoga nasljeđivati!“ (Muttefekun alejh)