El-Asr - Zdravstvena kultura

Dok ulazimo u još jednu zimu, virusi nas, kao što je i uobičajeno za ovo vrijeme, nemilosrdno napadaju i neophodno je da se što bolje zaštitimo. Postoji više načina zaštite od ovih opasnih stvorenja, ali da bismo to znali, potrebno je da se educiramo, prije svega iz oblasti zdravstvene kulture, koja, nažalost, mnogima nedostaje. Šta je to zapravo zdravstvena kultura? Prema definiciji, zdravstvena kultura je skup znanja, stavova, vještina i ponašanja koja pojedinac usvaja o zdravlju, zdravstvenoj njezi, prevenciji bolesti i zdravom načinu života, te se očituje u njegovim svakodnevnim odlukama i praksama, utječući na kvalitetu života i blagostanje. Ona obuhvata razumijevanje tijela, prehrane, higijene, mentalnog zdravlja, te sposobnost donošenja informiranih zdravstvenih odluka.

Zdravstvena kultura je dio opće kulture i njen nivo razvijenosti zavisi od stepena razvitka društveno-ekonomskih odnosa, civilizacije, tradicije, običaja i drugih vrijednosti društva. Od nivoa zdravstvene kulture zavise stavovi ljudi, a time i stepen odgovornosti koje ljudi imaju za svoje zdravlje, ali i zdravlje ljudi oko sebe. Zdravstvena kultura, kao uostalom i opća, formira se primarno u porodici, nadograđuje i obogaćuje u školi, okolini i mjestu gdje se živi, radnom mjestu i zajednici. Naravno, mi više u školskom sistemu nemamo zdravstveni odgoj kao zasebnu jedinicu (barem koliko je meni poznato), tako da o obogaćivanju i nadogradnji, nažalost, nemam šta kazati iako je znanstveno potvrđena činjenica da djeca u najranijem uzrastu stječu i usvajaju najviše informacija i znanja. S obzirom na to, vraćamo se na porodicu, po definiciji osnovnu i strukturnu gradivnu jedinicu društva, u kojoj svaki član mora usvojiti osnove zdravstvene kulture.

U našim smogom preplavljenim gradovima, zagađenim zrakom, prvi korak na putu zdravstvene edukacije predstavlja izgradnja svijesti o važnosti nošenja zaštitne maske, obične hirurške, ne mora biti Cambridge (iako je samo ona efektna!). U trenucima kada je zrak toliko zagušljiv da peče oči i opterećuje pluća, ne smije se zanemariti činjenica da se štetne čestice udišu i da, kako istraživanja pokazuju, mogu proći krvno-moždanu barijeru te predstavljati jedan od uzroka demencije. U našem društvu ne postoji izgrađena kultura nošenja zaštitne maske i često se ljudi ismijavaju i čude onima koji je nose, a uzrok je neznanje. Drugi korak jeste educiranje o virozama svih vrsta. Sad smo u epidemiji gripe. Teške i poprilično iscrpljujuće i duge. Zdravstvena kultura naučila bi nas da vakcinišemo i sebe i djecu, iako je to cjepivo u našoj zemlji elektivno. Imajući u vidu da danas postoje cijeli pokreti protiv vakcinisanja, čak i obaveznog, a kamoli protiv sezonske gripe, potrebno je izgraditi kulturu ponašanja i osnovnog bontona u vrijeme bolesti, adeta i edeba koji su imali još naši stari. Osnovni princip jeste da bolestan ostaje u kući, ne miješa se sa zdravima i ne širi zarazu. Ovo se pravilo odnosi i na odrasle i na djecu. Roditelji trebaju strogo voditi računa o tome da bolesnu djecu ne šalju u škole i produžene boravke. U slučaju kada i bolesna osoba mora izaći iz kuće i boraviti na javnim mjestima, svi treba da povedu računa o osnovnim pravilima kulture: nositi zaštitnu masku, prilikom kihanja ili kašljanja staviti ruku na usta ili prekriti maramicom ako se ne nosi maska. S obzirom na to da svakodnevno možemo vidjeti da ni odrasli ni djeca nemaju osnove zdravstvene kulture, neophodno je provoditi edukaciju. Svi moramo povesti računa, preispitati se o svom ponašanju i usvojiti elementarna znanja iz zdravstvene kulture. Ostanite mi zdravi i veseli, a ako ipak vas virus zakači, molim vas ostanite kod kuće.