El-Asr - Zdravstveni problem današnjice

Kad pomislimo na ljeto i sunce, nekako kao treći element uvijek imamo vitamin D, jer to je popularno kazano vitamin sunca. Kad je ovaj vitamin u pitanju, sve majke se odmah mogu sjetiti bočice sa AD kapima ili granula sa ribljim uljem.

Danas, međutim, globalni problem sa kojim se medicina susreće jest pomanjkanje vitamina D i mnogobrojne posljedice koje to sa sobom nosi. Razlozi pomanjkanja su, osim nedovoljne izloženosti suncu, i upotreba krema za sunčanje kao i neunošenje putem suplemenata jer hrana koju danas jedemo naprosto nema prijašnji kvalitet.

Vitamin D u organizmu je potreban za zdravlje kostiju, živčanog sustava i normalnog rada srca, a štiti naš organizam od velikog broja teških bolesti.

Prema nekim procjenama, čak 52% stanovnika Evrope pati od manjka vitamina D, dok se u nekim zemljama procjenjuje da taj broj premašuje i 75%. Taj fenomen uočljiv je u cijelom svijetu, a posebno u razvijenim zemljama koje se nalaze sjevernije. Ali ni područja sa velikom količinom sunca nisu izuzetak (pokrivenost velikog dijela kože odjećom, pigmentacija kože i smanjene aktivnosti na otvorenom te izostanak upotrebe dodataka u prehrani).

Kod 7 od 10 djece utvrđena je smanjena koncentracija vitamina D.

Naravno, vitamin D i nije tako bezazlena supstanca. Na njegovu koncentraciju mora se itekako paziti jer višak vitamina D (hipervitaminoza) može izazvati patološke promjene u tijelu, prekomjerne količine mogu uzrokovati visoku razinu kalcija i fosfora u krvi i prekomjerno izlučivanje kalcija mokraćom, a to dovodi do kalcifikacije mekih tkiva i stijenki krvnih žila (hiperkalcemija).

Preporučene dnevne doze (RDA) vitamina D uzete hranom variraju od 400 IU (Internatioal Units) do 800 IU dnevno za osobe starije od 70 godina. To zavisi od starosti i stanja organizma i navedene količine zadovoljavaju potrebe zdravih ljudi koji su malo ili nikako izloženi ultraljubičastim zrakama.

Namirnice u kojima nalazimo vitamin D su riba (losos, skuša, srdela, tuna), riblje ulje, žumance jajeta, punomasni mliječni proizvodi i mlijeko obogaćeno vitaminom D. Vitamin D se najbolje iskorištava kad se uzima zajedno s vitaminom A i tu se preporučuje riblje-jetreno ulje kao najbolji prirodni izvor vitamina A i D. Drugi način zadovoljavanja potrebe za vitaminom D jest izloženost suncu, odnosno sunčevim UVB zrakama koje prodiru kroz kožu i pretvaraju 7-dehidrokolesterol koji se nalazi u koži u vitamin D3. Sredstva za zaštitu od sunca sa SPF 8 i višim, skoro potpuno blokiraju sintezu vitamina D u koži.

Vitamin D je potreban za normalan rast djece, jer bez njega kosti i zubi ne kalcificiraju pravilno. Manjak vitamina D dovodi do neadekvatne apsorpcije kalcija iz crijevnog trakta i zadržavanja fosfora u bubregu, što dovodi do loše mineralizacije koštanih struktura. Manjak vitamina D u djece dovodi do rahitisa, nepravilnog rasta i omekšavanja kostiju, što za posljedicu ima iskrivljenje udova, otok zglobova i deformaciju prsnog koša.

I odrasli mogu oboljeti od slične bolesti koja se zove osteomalacija – gubitak kalcija iz kostiju pa kosti postanu mekane, slabe i lomljive, što je praćeno bolovima i gubitkom težine.

Vitamin D je mnogo važan i u održavanju stabilnosti živčanog sustava, normalne akcije srca, normalnog zgrušavanja krvi.

Istraživanja pokazuju da može smanjiti rizik od multiple skleroze, smanjiti učestalost i jačina simptoma astme, smanjiti rizik od reumatoidnog artritisa kod žena, a ljudi s adekvatnim nivoom vitamina D imaju značajno manji rizik razvoja karcinoma kao i bolju prognozu ako se karcinom ipak razvije.

Savjet je jednostavan, ukoliko ne možemo biti dovoljno izloženi suncu, potrudimo se da uzimamo hranu bogatu vitaminom D i njegove suplemente.

(Korištena litertura: Nordic Nutrition Recommendations. Integrating nutrition and physical activity. (NNR 2004) 4th edition Nord 2004:13.)